Predsjednik Srbije Vučić: Napad na ostatke slobode
Povezani članci
- SAD izrazio jasno protivljenje širenju jevrejskih naselja
- Severna Koreja spremna da gađa Ameriku
- Nigerijska vojska oslobodila 101 dijete i 67 žena iz ruku Boko Harama
- Manje ubistava novinara, ali raste zastrašivanje
- Ljevica pobijedila na parlamentarnim izborima u Norveškoj
- Turobno nasleđe otežava izraelsku inicijativu prema srednjoj Evropi
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić – Foto: OLIVER BUNIC/ AFP
U Srbiji se vode istrage protiv nezavisnih novinara i civilnih aktivista – jer oni ugrožavaju moć srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Iz EU na to skoro da nema kritike – to leži i na jednom vrijednom zagovorniku.
Piše: Keno Verseck – 16.08.2020
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Nedavno je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ostvario trijumfalnu pobjedu. Na parlamentarnim izborima krajem juna njegova desničarskonacionalna – konzervativna Srpska napredna stranka (SNS) osvojila je tri četvrtine poslaničkih mandata. Međutim, Vučićeva radost zbog rezultata iz snova trajala je samo kratko.
Jer od izbora Srbija se ne smiruje. Početkom jula zemlja je doživjela višednevne, djelom nasilne masovne proteste. Razlog je bio nagli porast zaraženih od Corone i loš Corona menadžment predsjednika i vlade. Od kraja jula protestvuju u otvorenom apelu i hiljade ljekara zbog zdravstvenopolitičkog neuspjeha vlasti i zahtijevaju ostavku srpskog kriznog štaba za Coronu.
Istovremeno mediji su otkrili detalje afere sa trgovinom oružja sa Armenijom koja unutrašnjopolitički pokazuje cijelu dimenziju korupcije i organizovanog kriminala i usto Srbiji otvara diplomatski konflikt sa Azerbejdžanom. Usto dolazi gnjev jednog dijela javnosti oko izbora: U predizbornoj kampanji i kod glasanja bilo je velikih povreda pravila i pokušaja lažiranja a skoro sve opozicione partije bojkotovale su izbore.
„Aleksandar Vučić je čovjek moći“
U ovoj za njega delikatnoj situaciji predsjednik Vučić je sada startovao napad na ostatke slobode u Srbiji: Od kraja jula srpski uredi vode istragu protiv skoro 40 nevladinih organizacija i nezavisnih medija kao i skoro dva tuceta pojedinaca zbog sumnje na pranje novca i moguće kontakte sa teroristima. Konkretne optužbe protiv osumnjičenih nisu javno navedene.
Među njima su dvije od najznačajnijih nevladinih organizacija, srpski Helsinški komitet i beogradski Centar za ljudska prava, kao i istraživačke novinarske mreže BIRN, CINS i KRIK, koje su proteklih godina otkrile mnogobrojne afere o korupciji i zloupotrebi moći Vučićevog režima.
„Aleksandar Vučić je čovjek moći, koji ima neutoljivu žeđ za više moći i kontrole“, kaže bečki politolog i specijalista za Zapadni Balkan Vedran Džihić o pozadini ovih istraga. „On kritiku podnosi veoma teško. Napadi na neovisne nevladine organizacije i novinarske mreže slijedi knjigu režije drugih autokrata kao Putin, Erdogan ili Orban“.
Prošlost podstrekača rata
Vučić je nekada bio ministar informacija pod diktatorom Slobodanom Miloševićem i prijetio je 1995. u beogradskom parlamentu, baš u danima genocida u Srebrenici, da će „za jednoga mrtvog Srbina ubiti sto Muslimana“. Nikada se nije uvjerljivo pokajao za svoju prošlost podstrekača rata. Međutim prije više od decenije napravio je zaokret, motiviran izbornom taktikom, prema umjerenijoj poziciji.
Kao predsjednik države Vučić formalno posjeduje malo ovlasti. Međutim, on faktički vlada u Srbiji bez ograničenja. Njegova moć pojačana je i time da su srpske opozicione partije podijeljene, posjeduju uglavnom malo vjerodostojnosti i djelomično pokušavaju da Vučića preteknu sa desne strane. Stvarna prijetnja za predsjednika Srbiju su više novinarske mreže protiv kojih se trenutno vodi istraga. Njihove objave uvijek izazivaju gnjev u društvu i mobilišu ljude na demonstracije.
Sa strane EU ili iz diplomatskog Berlina, koji je posebno aktivan na regionu Zapadnog Balkana nema do sada javne kritike na istrage o pranju novca. Za Brisel i Berlin je prije svega važno da ne izgubi Srbiju kao partnera u rješavanju konflikta sa Kosovom.
Podrška iz Mađarske
Usto dolazi da predsjednik Srbije ima u Viktoru Orbanu otvorenog zagovornika u EU. Orbanov Fidesz i Vučićev SNS su članovi Evropske narodne partije. Mađarski premijer je žustri zagovornik brzog članstav Srbije u EU – Orban se nada da bi time mogao pojačati neliberalnu protutežu u Briselu.
„Projekat neliberalne evropske alijanse (illiberalen europäischen Allianz) je u jezgru EU – i neprijateljski prema demokratiji“, kaže politolog Vedran Džihić. „Zbog toga treba biti jasno da taktiziranje i pragmatično ophođenje sa novim autokratima njih neće slomiti i privući demokratiji.“ Kratkoročno ili dugoročno EU se mora postaviti na stranu slobodarskih i demokratskih snaga u Srbiji, kaže Džihić, inače će izgubiti svoj legitimitet.
U međuvremenu Aleksandar Vučić je saopštio da se vodi istraga zbog pranja novca i protiv četiri ministra trenutne vlade. Imena nije naveo. Ipak jedan bi mogao biti ministar finansija Siniša Mali, koji je simbol korupcije u Srbiji. Mali je između ostalog upleten u aferu oko milijarde teškog velikog građevinskog projekta u Beogradu i posjeduje 24 luksuzna stana na bugarskoj obali Crnog mora čiju kupovinu ne može objasniti. Do sada zbog toga nije imao političke konzekvence.