Esej o nastanku predstave Piše: Gradimir Gojer Sada već davne godine u Dubrovniku sam gledao predstavu Kraljevo redatelja Dine Radojevića. Danima nakon te predstave kada god bih markantnog Crnogorca sa adresom stanovanja i djelovanja u Zagrebu sretao u uličicama i
Piše: Gradimir Gojer LICEMJERNO JUTRO Hitajući u praskozorje Čudu, Zagledani u nemogućnost, samu, Razvihoreni, iz daljina pridošli, Sunce isčekuju, kuglu zlaćanu. Vječnost nitko obećati neće, Pa spas u istosti gomile traže, Srljaju obećanom Čudu svom. U Čuda vjerujući posrću,
Vujanović nije samo kroničar, niti je on samo recentni kritičar… Vujanović je, prije svega, pjesnik koji piše teatarsku kritiku. On nastoji da nađe adekvate u jezičko-izražanom smislu za sve ono što je vidio i doživio kao vizulano-auditivna čuda kazališne pozornice
Glumicu Medihu Musliović, bez ikakvog ozbiljnog razloga, ne svrstavaju među prvakinje u sarajevskom kazališnom ambijentu?!? A pozorničkim ostvarenjima zaslužila je to mnogo prije nekih razmaženih i razvikanih zvijezda, koje, nažalost, svoj navodni uspjeh duguju prije svega jeftinoj, limunadnoj karijeri realiziranoj
foto: seebiz.eu Bila je u pravu, u svakoj rečenici, Biljana Radulović-Grahovac kada mi je govorila o velikoj Ines!!! Piše: Gradimir Gojer Ines Fančović, prvakinju Kamernog teatra 55 nisam upoznao najprije na kazališnim daskama. Prve čudesne priče o ovoj glumici ispričala
Ranu Krležinu legendu Adam i Eva Gradimir Gojer odlučio je uprizoriti u prostorima Gradske galerije Collegium Artisticum u Sarajevu. Gojer, koji je posljednjih godina u svom redateljakom radu bio uglavnom posvećen postavkama Miroslava Krleže na sarajevskim i zeničkim scenama, ovog
Piše: Gradimir Gojer U vremenu mladićkog teatarskog vojevanja, a za vrijeme najplodnijih godišta mostarskog Narodnog pozorišta, ere upravnikovanja legendarnog i karizmatičnog Safeta Čišića na mom sjećanju, ali i na mom srcu, ostali su ožiljci od scenskih senzacija, za koje danas
Foto: sartr.ba Esej o alkemiji glume Selme Alispahić Piše: Gradimir Gojer Selma Alispahić, kao jedan od najdraguljnijih plodova glumačko-pedagoške radionice profesora Bore Stjepanovića u sarajevski teatarski život nije ulazila, kako to inače čine mladi glumci i glumice, osvajajući scenski prostor
Foto: zenicablog Miodrag Žalica je bio i ostao posljednji pjesnik iz kaste strasti. Piše: Gradimir Goejr U Sarajevu je živio, a na Ilidži život okončao tokom prethodnog rata, najveći bh. dramski pisac. Miodrag Žalica napisao je solidan broj pjesničkih zbirki,
Esej sjećanja Piše: Gradimir Gojer Po dolasku u Sarajevo na studij komparativistike i kasnije, kazališne režije, jedan od prvih ljudi kojeg sam upoznao, a koji će mi biti značajnim živim svjetonazorom do mojih sadašnjih zrelih godina je svakako redatelj, dramaturg
Esej o neprolazu Ili o fenomenu prvaka Pozorišta mladih, sarajevskoga Piše: Gradimir Gojer Sead Bejtović je kao dječak, ili kako bi to kazao bard upravnikovanja u BiH, onog teatarskog, Vlajko Ubavić, nedopustivo mlad ušao u negdanje sarajevsko Pozorište za
Esej sjećanja Piše: Gradimir Gojer Daleke 1950. godine na karlovačkoj pozornici svoju je umjetničku karijeru otpočeo Zvonko Zrnčić. U periodu narednih devet umjetničkih sezona (do 1959.!) Zrnčić će služiti božici Taliji u njenom Karlovačkom hramu. Četiri godišta od osnivanja sarajevskog
Izložba Izeta Alečkovića u Umjetničkoj galeriji BiH Piše: Gradimir Gojer Dugo sam promišljao kako nasloviti ovaj tekst, kako i na koji način u jednoj rečenici artikulirati ono što je izložio na svom posljednjem umjetničkom istupu u Umjetničkoj galeriji BiH sarajevski
Suživjeti znači živjeti s barijerama, živjeti u getu, živjeti da bi se vegetiralo… To ne znači živjeti s komšijom, to ne znači živjeti s prijateljem koje je druge vjere. Bojim se da je pojam suživot mnogo krupniji problem BiH danas
U utorak, 9. juna 2015. godine u 20 sati, u kongresnoj dvorani hotela Bristol u Mostaru, biti će predstavljena nova knjiga pisca, redatelja i teatrologa Gradimira Gojera “Šekspirov sonet u Trapistima” u organizaciji Centra za kritičko mišljenje i portala tacno.net.
foto: seecult Stevan Sremac „Pop Ćira i pop Spira“, Malo pozorište „Duško Radović“, Beograd Piše: Gradimir Gojer Roman Pop ćira i pop Spira Stevana Sremca, iznimno popularan, generacijama voljen i čitan, ali bogme i zabranjivan poradi udara na srpsko-pravoslavnu crkvu,
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
