Moldavci podjeljeni između Evrope i Rusije
Povezani članci
- Službeno potvrđeno: Hillary Clinton kandidira se za predsjednicu
- Fejsbuk: Hakeri kompromitovali podatke 29 miliona korisnika
-
Američki predsjednički izbori 2020.
Remek djelo političke moći Donalda Trumpa - Dan-V: Masovna vakcinacija građana Evropske unije
- Koronavirus: 1.355 preminulih i 60.000 oboljelih
- Razoran zemljotres u Čileu, cunami do pet metara
PARLAMENTARNI izbori u Moldaviji u nedjelju odlučit će koliko će se čvrsto zemlja držati započetog integracijskog puta u EU i prkositi Rusiji, dok joj se istodobno u susjednoj Ukrajini ne smiruje sukob potaknut sličnom proeuropskom linijom.
Moldavija, jedna od najmanjih i najsiromašnijih europskih zemalja, smještena na zapadnom rubu nekadašnjeg sovjetskog bloka, približila se europskoj matici više od ijedne druge bivše sovjetske zemlje, ne računajući baltičke.
Podijeljeni između Europe i Rusije
Međutim, kako se približavaju izbori 30. studenoga ankete pokazuju da je moldavska javnost duboko podijeljena oko toga treba li ostati na europskom putu ili promijeniti smjer i pridružiti se ruskom ekonomskom bloku.
Europska orijentacija koju provodi tročlana Proeuropska koalicija desnog centra, na vlasti od 2009., Moldaviji je donijela zabranu izvoza povrća, vina i mesa u Rusiju, zemlju koja joj je najveći opskrbljivač energentima.
Nostalgija za SSSR-om
Ekonomski problemi, unutarnja trvenja u vladajućoj koaliciji, nezadovoljstvo njezinom neučinkovitom borbom protiv korupcije i nostalgija za stabilnim vremenima u sovjetskom bloku uzrokuju rast popularnosti ljevice uoči izbora.
Aktualni premijer Iurie Leanca rekao je Reutersu da neće biti uzmicanja s europskog puta, ali ne previđa da će to otežati odnose s Rusijom. Tvrdi da je potpisivanje novog ugovora s Rusijom o opskrbi plinom u idućoj godini “dobar znak” i uvjeren je da će se Moldavija vratiti na rusko tržište.
Uspije li vladajuća koalicija zadržati većinu u 101-članom parlamentu, europski put neće biti doveden u pitanje. Tako će vjerojatno biti i ako će vladajući morati u koaliciju s komunistima, koji su pojedinačno najveća snaga u parlamentu, ali su umjereni i ne protive se europskoj integraciji, smatraju analitičari.
Raste popularnost socijalista
Ono što bi moglo zakomplicirati stvari rast je podrške Socijalističkoj stranci koja Moldaviju želi vidjeti u ruskoj carinskoj uniji. Socijalisti, čiji se čelnik Igor Dodon nedavno sastao s Vladimirom Putinom, tvrde da će proeuropska orijentacija Moldaviju otuđiti od Rusije, moćnog i stabilnog saveznika, i time zemlju uskratiti za mogućnost nabave jeftinog plina.
Prvi predsjednik neovisne Moldavije Mircea Snegur tome se žestoko suprostavlja. “Ljudi moraju shvatiti da povratak u močvaru iz koje smo se jedva izvukli neće donijeti ništa dobroga”, rekao je.
Čak i ako se socijalisti uspiju ugurati u neku koaliciju, većina ipak smatra da je s ratificiranim sporazumom o pridruživanju s EU-om i činjenicom da Moldavci mogu u EU bez viza, zemlja predaleko odmakla europskom cestom i da je prekasno okrenuti se.
Daleko od NATO-a
Postoje i razlozi zašto Moldavija toliko ne “živicira” Rusiju kao što to čini Ukrajina. Moldavske granice su 800 kilometara daleko od ruskih, a njezino čelništvo ne pokazuje nikakav interes da se pridruži NATO-u.
Vlada u Kišinjevu za obrambeni proračun izdvaja malo i ne pokazuje namjeru da pokuša silom vratiti odmetnuto Pridnjestrovlje, enklavu koja ima rusku podršku i koja se često uspoređuje s proruskim “narodnim republikama” na istoku Ukrajine, pod svoju kontrolu.