Migrantska kriza u Njujorku

Povezani članci

• Sutra se obilježava četvrt stoljeća od pada Berlinskog zida
• Bjeloruska policija nastavila racije na nevladin sektor i medije
• Oklada na glad
• UN: Trump širi rasne i vjerske predrasude kao i Orban, Marine Le Pen i Geert Wilders
• U posljednja 24 sata izraelska policija ubila tri Palestinca
• Štrajk paralizirao Grčku: Otkazani letovi, trajekti, zatvorene škole…

foto: reuters

Pristizanje na desetina hiljada migranata iz cijelog svijeta u Njujork ovog ljeta ukazalo je na nedostatak smještajnih kapaciteta zbog čega gradske vlasti traže više novca od Vašingtona kao i promjenu politike o radnim dozvolama.

S druge strane, odluke gradskih vlasti o novim prostorima za smještaj migranata izazivaju burne reakcije. Dok jedni traže da grad zaustavi planove o izgradnji privremenih prihvatnih centara jer će time zauzeti prostore za rekreaciju mladih ljudi, drugi pozivaju na očuvanje dugogodišnjeg statusa grada koji garantuje pravo na utočište, pišu svjetski mediji.

‘Neograničeno suosjećanje, ali ne i resursi’

Od prošlog proljeća u grad Njujork stiglo je gotovo 100.000 migranata. Više od 57.000 tražitelja azila je pod brigom grada, dodatno opterećujući sistem prihvatnih centara koji je posljednjih godina suočen s porastom populacije beskućnika ali i “hroničnim” nedostatkom pristupačnog smještaja, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Kriza je, ističe list, privukla pažnju javnosti početkom avgusta kada su stotine tražitelja azila pronađene kako spavaju na pločniku ispred hotela Ruzvelt na Menhetnu – jer unutra nije bilo mjesta.

Hotelska zgrada iz 1920-ih je zatvorena tokom pandemije izazvane korona virusom, ali je, pojašnjava Fajnenšl tajms, prošle godine ponovo otvorena kao centar za obradu zahtjeva desetina hiljada migranata koji su se slijevali u Njujork iz svih krajeva svijeta.

Iako je pločnik ubrzo “očišćen”, gradske vlasti i dalje ukazuju na probleme migrantske krize. Gradonačelnik Njujorka Erik Adams (Eric), koji je molio za veću pomoć države, upozorava da situacija “neće biti bolja”.

Adams je procijenio da bi gradski troškovi za prehranu i smještaj tolikog broja tražitelja azila mogao premašiti 12 milijardi dolara do jula 2025., rekavši da “suosjećanje Njujorčana može biti neograničeno, ali naši resursi nisu”.

Mnogi od tražitelja azila dolaze preko Teksasa, a republikanski guverner Greg Abot (Abbott) ih je nedavno ukrcao u autobuse za Menhetn. To, prema ocjeni londonskog lista, predstavlja poseban izazov za grad s jedinstvenom zakonskom obavezom pružanja skloništa i liberalne slike o sebi kao metropoli koju su izgradili imigranti.

Dok pojedini Njujorčani pokušavaju ukazati na nevolje migranata pružajući im hranu i odjeću, u nekim dijelovima grada postoje znakovi da je strpljenje stanovnika pri kraju.

U Sanset parku u Bruklinu, stotine stanovnika je protestovalo protiv plana administracije da smjesti desetine tražitelja azila u njihov rekreacijski centar. Nosili su plakate na kojima je pisalo: “Stop krađi našeg parka” i “Spasite naš grad!”.

Apel za pomoć

Iako je upozorio da bi uz očekivane nove dolaske, broj onih koji bi ostali u gradskim skloništima i hitnim stambenim objektima mogao narasti na 100.000, gradonačelnik Njujorka je rekao da neće zatvoriti vrata onima koji trebaju sklonište, napisao je Politiko (Politico).

Njujork je, ističe portal, zakonski dužan da pravovemeno obezbijedi krevete i njegu pridošlicama, u skladu sa svojim jedinstvenim zakonom “Pravo na sklonište”.

Više od 140 miliona dolara saveznih sredstava dodijeljeno je ove godine gradu Njujorku za podršku migrantima. Ipak, naglašava Politiko, gradonačelnik Njujorka je pojačao svoj apel za veću državnu i federalnu pomoć predstavljanjem novih projekcija troškova za desetine hiljada migranata o kojima grad brine.

“Ako ne dobijemo podršku koja nam je potrebna, Njujorčani bi mogli imati troškove od 12 milijardi dolara”, rekao je Adams u zvaničnom obraćanju javnosti iz gradske vijećnice 9. avgusta.

“Imigracijski sistem u ovoj zemlji je pokvaren; razbijan je decenijama”, rekao je Adams, naglasivši da je “danas Njujork prepušten da pokupi komadiće”.

Zvaničnici administracije su prethodno prognozirali da će troškovi za brigu o migrantima dostignuti više od četiri milijarde dolara do sljedećeg ljeta. Nova procjena od četiri milijarde dolara godišnje tokom tri godine značajan je dio gradskog budžeta koji trenutno iznosi 107 milijardi dolara.

Radi poređenja, ukazuje Politiko, godišnji budžet njujorške policije (NYPD) za ovu godinu iznosi 5,8 milijardi dolara.

Cilj obeshrabriti migrante?

Iako vlasti Njujorka upozoravaju da je u gradu nestalo mjesta u prihvatnim centrima za migrante, pojedine humanitarne organizacije i zagovornici prava migranata su skeptične u vezi tih tvrdnji ističući da je to bio potez grada kako bi se pojačao apel za više podrške, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).

“Što se kriza čini većom”, to gradonačelnik ima više uticaja da dobije novac od federalne i savezne vlade, rekla je 9. avgusta Ilze Tilman (Thielmann) iz dobrotvorne organizacije Team TLC NYC.?

Nedavno je i advokat njujorškog Društva za pravnu pomoć rekao da bi grad “mogao skloniti sve koji su na tom pločniku ako je to ono što žele učiniti”. S druge strane, ističe list, Pauer Malu (Power Malu) koji vodi dobrovoljnu grupu za pomoć migrantima (Artists Athlete Activists), rekao je da grad također tjera ljude da spavaju vani kako bi obeshrabrili migrante da dođu.

On je dodao da su desetine porodica, koji su 9. svgusta došli autobusima iz Teksasa, poslani u hotel Redburi s 250 soba na Menhetnu, gdje je gradsko sklonište za migrante upravo počelo s radom.

Istakao je i da grad bespotrebno otežava migrantima pronalaženje skloništa, dodajući da su prije 15 dana pojedini beskućnici koji su tražili sklonište poslani u skloništa Odjela za usluge beskućnicima, dok su migranti koji su se obraćali istoj kancelariji poslani da stanu u red ispred centra Ruzvelt gdje su nekoliko noći spavali na pločniku.

Grad je, naglašava Njujork tajms, odbio objaviti podatke o tome gdje je smjestio najnovije pridošlice ili 50.000 migranata kojima trenutno pruža utočište, ali je objavljeno da je druge sedmice avgusta u Njujork stiglo još 2.900 migranata u odnosu na 2.300 sedmicu prije.

Adama Bah, organizatorica zajednice koja više od godinu dana dočekuje autobuse s migrantima na autobusnom terminalu Lučke uprave, rekla je da svake noći stotine migranata spavaju u bogomoljama i u domovima Njujorčana.

“Imamo ljude koji spavaju u podrumima, imamo prijatelje koji otvaraju svoja vrata, imamo migrante koji spavaju u parkovima, imamo migrante koji doslovno spavaju bilo gdje se mogu osjećati sigurno”, rekla je Bah.

U međuvremenu, gradske vlasti Njujorka i dalje pokušavaju pronaći mjesta za smještaj ljudi. U narednim sedmicama planira otvoriti kompleks šatora na parkiralištu državne psihijatrijske bolnice u Kvinsu.

Međutim, ističe Njujork tajms u drugom tekstu, čini se kao da svako mjesto koje gradski zvaničnici predlože za smještaj migranata izazove novu reakciju.

Jedan od najnovijih okršaja, prema pisanju lista, vodi se na parku Randalsonovo ostrvo na Menhetnu, gdje se na četiri sportska igrališta gradi kompleks šatora dovoljno velik da primi 2.000 ljudi, baš u trenutku kada se sprema početak jesenje sezone.

Terene intenzivno koriste timovi iz javnih srednjih škola i privatnih liga širom grada i više od 3.000 ljudi potpisalo je peticiju pozivajući gradonačelnika Adamsa da zaustavi plan.

Ipak, napisao je list, bilo je i onih koji su se bunili protiv peticije, naglašavajući kako bi se Njujorčani trebali žrtvovati dok je gradonačelnik Adams napisao na X, ranije poznatom kao Tviter (Twitter), da pozdravlja Njujork kao “grad empatije” koji bi trebao da predvodi zemlju u njenim naporima da udomi one koji traže azil.

Pritisak na administraciju

Njujork je potrošio 1,45 milijardi dolara na usluge skloništa za migrante u fiskalnoj 2023., a u junu je odobrio 2,9 milijardi dolara za finansiranje novih dolazaka u 2024. Međutim, dva mjeseca kasnije već zna da to neće biti dovoljno, istakao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Jedan od problema je i savezni zakon iz 1996. koji nalaže petomjesečno čekanje prije nego što tražitelji azila mogu podnijeti zahtjev za radnu dozvolu.

Odrasli samci koji mogu živjeti od slabo plaćenog rada brzo prolaze kroz sistem skloništa dok, prema podacima gradskih vlasti, nedostatak pristupa poslovima zadržava više od 80 posto porodica s djecom u skloništima nakon prvog mjeseca.

I guvernerka Masačusetsa Maura Hilij (Healey) je u avgustu također proglasila vanredno stanje usred naglog priliva migranata, napisao je list, dodajući da je guvernerka osudila “saveznu krizu nedjelovanja” i zatražila brža odobrenja radnih dozvola.

Kongres i administracija predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) mogli bi promijeniti zakon. Međutim, prema ocjeni konzervativnog njujorškog lista, demokrate moraju vršiti pritisak na administraciju i biti iskreni o njenim imigracijskim propustima.

RSE