INFORMACIJA O PROVOĐENJU ZAKONA O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA NA PODRUČJU OPĆINE NOVO SARAJEVO

Povezani članci

• Barroso uvjeren u evropsku budućnost BiH
• Otvaranje izložbe plakata u galeriji Collegium artisticum
• Otuđeni rad
• XX1. JAZZ FEST: Otvoren box office u Domu policije
• Šimo Ešić: Jugoslavija je bila država, da ustaneš kad je pomeneš
• Zvizdić izmislo 692 reformska dokumenta?

U sarajevskoj Opštini Novo Sarajevo problematiku napuštenih i izgubljenih životinja, a osobito pasa lutalica, smatraju izuzetno kompleksnom. Rješenje problema vide u primjeni svih postojećih zakonskih normi, ali i u izmjenama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH. U Općini najučinkovitijim rješenjem smatraju da sav novac namijenjen u svrhu rješavanja ovog problema, treba usmjeriti na samo jednu specijaliziranu instituciju koja bi se bavila ovom problematikom. Dosadašnje parcijalne pokušaje implemetacije Zakona smatraju rasipanjem budžetskog novca..

„Umjesto da se u jednom Kantonu Sarajevo sve općine i Kanton pomalo i parcijalno bave ovim problemom, puno bi efikasnije bilo kada bi se u te svrhe odredila jedna specijalizirana institucijaili dio nekog postojećeg javnog preduzeća, koji bi onda raspolagao sa svim tim sredstvima te se planski i sistematski bavio problemom, a bio bi i jedini primatelj sve međunarodne pomoći“, navode iz Općine u Informaciji o provedbi Zakona koja je dostavljena našem portalu.

Stanje na terenu

Broj pasa se od 2009. godine prema procjenama sa terena i saznanjima od udruženja za zaštitu i brigu o životinjama povećavao, tako da şe na teritoriju općine Novo Sarajevo trenutno nalazi oko 1.500 pasa. Naravno ovaj broj je promjenljiv i zavisi od niza faktora kao što su: broj sterilisanih ili kastriranih pasa, broj napuštenih pasa, migracije i promjene staništa.

Broj pasa je vezan i za probleme kao što su raznošenje kućnog otpada, onečišćenje zelenih i javnih površina, povećan broj pratilaca djece u škole, napadi i ugrizi i slično.

Prema podacima JU Zavod za hitnu i medicinsku pomoć kantona Sarajevo broj intervencija nakon ugriza psa samo je u toku 2011. godine zatražilo 577 , u toku 2012. godine 745, a 2013. godine 750 građana.

Jedan broj građana je putem suda zatražio naknadu nematerijalne štete zbog ugriza pasa na području Općine Novo Sarajevo.

„Tokom 2012. i 2013. godine pokrenuto je devet tužbi od kojih je po presudi Općinskog suda u Sarajevo donesena jedna presuda kojom se obavezuju Kanton Sarajevo i Općina Novo Sarajevo da solidarno isplate na ime nematerijalne štete iznos od 500 KM na ime pretrpljenih fizičkih bolova i 900 KM na ime pretrpljenog straha (ukupno 1.400 KM), sa zakonskim zateznim kamatama počevši od 12. januara 2012. godine kao dana podnošenja tužbe, pa do isplate, kao i troškove parničnog postupka, u iznosu 1.303.40 KM, sve u roku od 30 dana, pod prijetnjom izvršenja. Presuda nije pravosnažna jer je na istu uložena žalba“, navodi se u Informaciji.

Poduzete mjere

Općina Novo Sarajevo je od samog početka realizacije aktivnosti na primjeni Zakona na području Kantona Sarajevo bila angažirana u skladu sa finansijskim i drugim mogućnostima u smislu obezbjeđenja zemljišta za gradnju skloništa – azila, prvenstveno u rješavanju pitanja pasa lutalica.

O implementaciji Zakona na nivou općina, Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo počelo se aktivnije dogovarati tek 2011. godine. Tada je organiziran niz sastanaka koji su u prvim navratima pretpostavljali izgradnju skloništa za napuštene životinje na području općine Ilidža.

Općina Novo Sarajevo se opredijelila da do osnivanja skloništa za životinje, a u skladu sa članom 43. Zakona u saradnji sa JP „Veterinarska stanica Kantona Sarajevo” i Veterinarskim fakultetom univerziteta u Sarajevu provodi kastraciju, sterilizaciju i obilježavanje napuštenih životinja, naročito pasa lutalica, a sve s ciljem stabilizacije populacije napuštenih životinja kontrolom njihove reprodukcije.

U 2014. godini Općina je nastavila da, četvrtu godinu zaredom provodi uhvati-steriliši-pusti metodu. Projektom je bilo obuhvaćeno oko 1.200 pasa (u prosjeku 300 pasa lutalica godišnje) u periodu od 2011. do 2014.

Krajem 2011. godine Općina je zajedno sa drugim općinama Grada Sarajeva, Gradom Sarajevo, Ministarstvom privrede i Ministarstvom prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo potpisala sporazum o iznajmljivanju azila u Pračina period od 10. godina.

„Sa prostora Općine Novo Sarajevo su od početka rada azila (april 2012. godine ) uhvaćena 102 psa. Za te namjene se izdvajaju značajna novčana sredstva (121,50 KM/psu u prvom mjesecu boravka u skloništu)“, kažu u ovoj sarajevskoj općini.

U dostavljenoj Informaciji o sprovođenju Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH, a vezano za ompementaciju zakona na prostoru Općine Novo Sarajevo, navodi se i to da, kapacitet azila u Prači od 400 pasa ne zadovoljava potrebe općina u sastavu Grada.

Shodno toj činjenici, Općina razmatra i druge opcije: potpisivanje sporazuma sa opštinom Istočni Stari grad o iznajmljivanju dijela (boksova za pse) u prihvatilištu za izgubljene i napuštene životinje „Hreša“, korištenje usluga higijenskog servisa u općini Novi Grad i osnivanje higijenskog servisa pri javnom kantonalnom preduzeću “Rad” ili pri Veterinarskom fakultetu.

Kontrolu ( monitoring ) u radu ovih azila bi vršila udruženja za zaštitu životinja sa kojima bi se potpisao zajednički Protokol.

Pilot projekat popisa kućnih ljubimaca

Početkom 2013. pokrenute su aktivnosti na popisu pasa i mačaka (pilot projekat) koji se drže kao kućni ljubimci projekat je rađen u saradnji sa udruženjem „Save the animals now“, JP Veterinarska stanica, Veterinarskim fakultetom i mjesnim zajednicama općine Novo Sarajevo.

Projekat će se nastaviti i tokom 2014. godine. Nakon obrade podataka isti bi se dostavili veterinarskoj stanici Kantona Sarajevo i u Ured za veterinarstvo BiH radi formiranja zajedničke baze podataka.

Ponovno aktiviranje JKP „rad“ kao jedno od mogućih rješenja

„Praćenjem pisanja u printanim medijima i komentarima na društvenim mrežama, te svakodnevno dobijenim e-mailovima, velika većina građana se zalaže za vraćanje u funkciju šinterske službe i kafilerije koja je bila organizovana pri JKP „Rad“, navode iz Općine.

Svjesni da se aktiviranje kafilerijske službe ne može desiti preko noći, navode kako je za ponovno vraćanje u funkciju kafilerijskog pogona, potrebna prethodna preregistracija u higijenski servis. U Opštini izražavaju nadu da bi se pomenuta prerigstracija mogla desiti brzo te, po njihovim riječima – znatno popraviti stanje u ovoj oblasti.

Grčka i mi

Iz Opštine Novo Sarajevo naglašavaju da su svjesni potrebe izgradnje prihvatilišta za napuštene životinja, ali naglašavaju i činjenicu kako je većina građana na strani izmjena i dopuna postojećeg Zakona.

„Izmjene bi po našem mišljenju trebalo provesti u prvom redu: uvođenjem strogog sistema kontrole vlasništva i obaveze mikročipiranja, a za životinje iz azila koje se ne udome, uvesti obaveznu eutanaziju nakon 30 dana“, objašnjavaju u Opštini.

U BiH se trenutno provodi princip uhvati-steriliši-pusti koji se duže vrijeme praktikuje još jedino u Grčkoj.

„U Federaciji BiH eutanazija se može provesti jedino ako je životinja proglašena opasnom za okolinu ili boluje od težih bolesti (po nalogu veterinarskog inspektora) i nisu nam poznati podaci koliko je pasa eutanazirano, a već smo naveli podatke o broju napada pasa lutalica u Sarajevu“ navodi se u Informaciji.

Naravno, postoje i drugačija mišljenja udruženja za zaštitu životinja, kaže se dalje u Informaciji. Osim samih udruženja, pritisak za izgradnju skloništa vrše i mnogobrojni građani.

„Kako Općina Novo Sarajevo na svojoj teritoriji nema prostornih uslova za izgradnju skloništa za izgubljene i napuštene životinje (objekat mora biti udaljen 250-300 m od prvih stambenih jedinica), prinuđeni smo tražiti zajedničko rješenje na nivou Kantona Sarajevo, a to povlači za sobom teško rješiva pitanja: finansiranje zajedničkog skloništa, kontrolu hvatanja i smještaja pasa, udomljavanje i slično. Treba istaći da postojeći zajednički azil u Prači ima velikih problema u svom funkcionisanju“, kaže se u Informaciji.

Iz ove sarajevske Općine ističu da se stanje u ovoj oblasti nije značajnije popravilo bez obzira na sve do sada uložene napore.

Prijedlog mjera rješavanja problema

Imajući u vidu da su potrebna značajna sredstva za rješavanje problema pasa lutalica, a svjesni situacije da je upitno izdvajanje velikih sredstava za ovu namjenu, iz Općine predlažu da se rješenje problema traži u izmjeni postojećih zakonskih propisa. Također, potrebnim smatraju da se u skladu sa članom 35. Zakona, a na prijedlog Stručnog savjeta, sačiniti Strategiju zaštite i dobrobiti životinja kojom bi se predvidjeli operativni program i planovi. Stoga smatraju da je potrebno hitno sačiniti Program kontrole pasa lutalica kojim bi se definisali ciljevi kao što su:

1. Poboljšanje zdravlja i dobrobiti populacije pasa koji imaju vlasnika a naravno i pasa lutalica,

2. Smanjenje broja pasa lutalica,

3. Promicanje odgovornog vlasništva – posjedovanja psa,

4. Cijepljenje pasa protiv bjesnoće i drugih zaraznih bolesti,

5. Smanjenje rizika od drugih zoonoza osim bjesnoće,

6. Upravljanje drugim rizicima po zdravlje ljudi (npr. nametnici),

7. Sprječavanje šteta za okoliš i druge životinje i

8. Sprječavanje nezakonite razmjene i trgovine psima, te

9. Stalna edukacija.

Ovaj Program bi se spustio na nivo Kantona-Županija, koji bi se izradio u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave.

U provođenju programa i mjera, u Općini smatraju da se u rješavanje problema aktivnije mora uključiti JP ”Veterinarska stanica” Kantona Sarajevo u funkciji inspekcijskog nadzora kod:

– Izricanja sankcije kod obaveze identifikacija vlasništva i obilježavanje životinja,

– Uvođenja jedinstvenog registra vlasnika kućnih životinja na nivou Kantona-Županije,

– Uvođenje licence i registra uzgajivača, jer ilegalni uzgoj uzima maha, što vodi povećanju broja napuštenih rasnih pasa.

„Smatramo da će naše dosadašnje aktivnosti i napori u izmjeni pojedinih članova važećeg Zakona, koje su pokrenute i putem udruženja gradova i općina – opština, u konačnici voditi stavljanju ovog gorućeg problema pod kontrolu i dovesti do smanjenja broja napada i ujeda životinja, smanjenja sudskih postupaka po tužbi građana za naknadu štete, te smanjiti opravdani stalni pritisak javnosti“, zaključuje se u Informaciji.