Jovan Nikolaidis – foto: Radoslav Ratković Dobru deceniju unazad, za potrebe „Triptiha o Nikoli“, oči sam iskapao po škurim ostacima papira iz arhivā Cetinja, Skadra, Tivarija i Kotora. Eto mi o tom istraživanju desetak svezaka bilježnica, leže među knjigama moje biblioteke. Pomislih:
Jovan Nikolaidis – Foto: privatna arhiva Nikada nisam tajio, a često ističem, da sam kao pisac dijelom odgajan na srpskoj književnosti. Na gigante literature u srpskoj kulturi. A, bogami, ima ih i danas dičnih, ma se prorijedio spisak; razumije se: to
Jovan Nikolaidis – foto: Radoslav Ratković U potonje, obdan-obnoć, oči mi skapaše od čitanja istoričeskih zbitija, u želji da napišem (ako dotad ne pijenem) istorijsko-imaginativni roman o pradomovini po majci, junakinji mojoj. Listam knjige i arhivska dokumenta. Posebice o zbivanjima u
Ako ne znaš ko je, u našim balkanskim trvenjima, što i koliko skrivio, sačekaj da pohare i krvoprolića prođu i pogledaj oko sebe. Krivci svemu tom oni su koji su profitirali. Ogoliće ti se sve geopolitičke strategije kad jezivo biće
Jovan Nikolaidis – foto: Radoslav Ratkovic Možda istorija jeste učiteljica života i da se ponavlja, ali ljudska glupost nije vična naukovanju. Čovjek je još primat koji do dana današnjeg ne umije da hoda uzdignuta čela. On zna samo da bjesni
Jovan Nikolaidis – foto: Radoslav Ratkovic Crnogorska narodna poslovica: Imadoh te, ne znadoh te, izgubih te – poznadoh te. U pojmovniku evropske demokratije redovito se, pored ostalog, kao stubovi zdravog ljudskog društva, pominju dva aksioma: – demokratska većina treba (mora), u ime demokratskih
Jovan Nikolaidis – Foto: Radoslav Ratkovic Majka Milica: Ne vjerujem im, ni da će golim prknom na oganj śest. Najgore je iza nas. U uspostavljenom vakumu, koji moramo prihvatiti kao prostor u kome i za naše živote, za ono što
Foto: Radoslav Ratkovic O narodu Često, gotovo mazohistički bol, naseli epsku fantastiku narodnu: prazan prostor neba i bespuća, i, u sredini pejsaža, puteljak koji se gubi u daljini; narod voli da hoda utabanim stazama, na kojima najčešće i ostaje, zastajući
Riječ je, dakle, o identitetima crnogorskim. O pozitivnom fenomenu crnogorskog multikulturalizma: jačanje svih naših identiteta u zbir naroda kojima je stalo da žive i rade u miru i druženju. I o politikantima koji se tom kaleiodoskopu vješto prikradaju, da svakome
Regionalizaciju nam nutkaju, nekoć i sve vrijeme analfabetom iz evropskih separata, danas i sjutra Otvorenim Balkanom, koji nalikuje deklamaciji teksaškog docenta o održivim razvojima (nove petoljetke?!), posutim šporkom naftom. Pa neka se sve završi, najedno, u kraljevstvu globalizacije, ustrojstvom virtualnih
Zanosim se, ponosim se, radujem se jednoj od najvrijednijih, najcivilizovanijih, najhumanijih odlika ljudskosti koje moja Varoš, moj sokak, moje komšije posjeduju: mirni i dobronamjerni ljudi. Od pamtivjeka. Brojni znakovi vremena, tragovi i zapisi potvrđuju mirnoću, vaspitanost i humanost žitelja ove
Foto: visitulcinj.com Mogu biti ljudi muslimani ili hrišćani, Jevreji mogu biti ili pagani – No samo dvije sekte su doista prave: Pametni bez vjere, i s vjerom ali prazne glave! Al-Ma’arri, Luzum ma la jelzem; slijepi arapski filozof i pjesnik
(Mnogo je nesanice otrpio zapisivač dok nije pojmio dane očevog putovanja u Ameriku. Kad je ispisao prvu riječ bilo je sve lakše, složile su se slike prispjele iz tame, glasove iz bezdana je čuo. Pogledao je kroz prozor svoje malene
Hristos je ležao u grobu i čekao učenike da dođu i podignu kamen, da pomole glavu u tminu i pozovu ga. I On će opet doći na svijet. No, nitko nije dolazio pa ga je uhvatila tuga i plakao je.
Svaki uzrok ima svoju posljedicu. Platiće nevini i naivni, ka’ i vazda. Piše: Jovan Nikolaidis Problem gladi kao biološki problem naciona, drugi je po važnosti kad se posmatraju odnosi Srbije i Crne Gore, dijelom pretprošlog i tokom prošlog vijeka, zapravo kad
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
