Vjerske zajednice na jaslama sekularne države
Povezani članci
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić za Fondaciju CPI (Cenar za zastupanje građanskih interesa) analizirala je izdvajanja budžetskih sredstava za vjerske zajednice u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko, za 2010. i 2011. godinu.
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ističe da se ovi podaci ne mogu smatrati potpuno tačnim zbog različitih budžetskih sistema koje imaju entiteti i Distrikt Brčko, ali i zbog toga što je od 63 opštine u Republici Srpskoj, obrađeno 46 budžeta, koliko je bilo moguće pronaći ili dobiti od ovlaštenih lica.
Napominjući da u ove iznose nisu sabirani iznosi za javne kuhinje ili grantovi za humanitarni rad organizacija sa vjerskim predznakom, Cenićeva je navela pojedinačne podatke za 2011. godinu:
„U 2011. Brčko Distrikt 1,500.000, Republika Srpska – a Doboj je uvek sporan – 2,500.000 plus 630.000 i 50.000 KM po zakonu o naknadama za korišćenje prirodnih resursa, znači ona sredstva koja dobije opština pa se raspoređuje. U Federaciji je to za 2011. godinu otprilike 21,000.000!“
U Republici Srpskoj i Distriktu Brčko sredstva se izdvajaju za rad vjerskih zajednica i obnovu i izgradnju vjerskih objekata, a u Federaciji, pored toga, znatna sredstva se izdvajaju i za vjerske škole i institucije. U 2010. ova stavka je iznosila 14,575.000, a u 2011. godini 12,677.000, kaže Cenićeva.
„Ja zaista, iskrena da budem, nisam znala da imamo toliko i katoličkih i bošnjačkih škola, gimnazija, obrazovnih centara, a pogotovo sam uvek iznenađena kad vidim broj katoličkih obrazovnih centara, s obzirom da opet govorimo da je zaista problem taj što je jako nizak procenat Hrvata koji su ostali u Bosni i Hercegovini, ili ono na što se stalno ukazuje – da jednostavno odlaze iz Bosne i Hercegovine.“
Prema riječima Svetlane Cenić – to što iznos izdvajanja u RS djeluje simbolično u odnosu na zbir iz Federacije – zamagljuje istinu:
„Mi u Republici Srpskoj imamo jedan drugi problem, a to je da svaka opština ima svoju krsnu slavu, svaka javna institucija ima krsnu slavu koju obeležava, koja ide na teret poreskih obveznika i na teret prihoda i rashoda u svakom od preduzeća, što se totalno kosi s onim da smo mi sekularna država. Ako ministarstvo ima krsnu slavu, opština ima krsnu slavu, tu onda dolazimo i do onog pitanja diskriminacije. Te, takve troškove retko ćete videti iskazane kroz budžet. To se jednostavno tretira da su to neki državni, republički praznici i da tako treba da se potroše i na to pare.“
Izjednačavanje vjerskog i nacionalnog
Izdvajaje za vjerske zajednice je i regionalna tendencija – jer i Hrvatska i Srbija izdvajaju znatna sredstva. Pa tako Hvatska izdvaja oko 310,000.000 kuna ili oko 84,000.000 KM, a ove godine u Srbiji će se iz budžeta izdvojiti 678,000.000 dinara ili oko 12,000.000 KM za vjerske zajednice, kaže Cenićeva.
„Od tih izdvajanja u budžetu Srbije čak je predviđeno za zaštitu nacionalnog identiteta – to je izdvojeno nekih 266,000.000 dinara, pa tako eparhije Srpske pravoslavne crkve u Republici Srpskoj dobijaju pare da čuvaju nacionalni identitet. Zašto ovo pominjem? Kod nas je zapravo sve izjednačeno – i u BiH, i u Hrvatskoj i u Srbiji imate ono: vera = nacionalni identitet, što mislim da je porazno po sve nas.“
Poredeći ovo sa nekim drugim zemljama, Cenićeva je istakla:
„Ako to poredimo kako to radi svet koji je mnogo bogatiji od nas – u Sjedinjenim Američkim Državama uopšte nema izdvajanja i ne daje se iz budžeta za verske zajednice jer se svaka neka zajednica u SAD onoliko koliko štite njenje interese, toliko će dati svojih doprinosa, donacija ili koječega, ali neće to biti budžetska stavka jer po zakonu nisu ni obavezni. S obzirom da uvek postavljamo ono drugo pitanje – da li je to stanovništvo nahranjeno kako treba, da li živi u nekom blagostanju.
S druge strane, verske zajednice su oslobođene plaćanja poreza na dodatu vrednost na većinu stvari, pa onda, sve to kad se sabere, ipak su izdvajanja mnogo veća i društvo mnogo više daje. Pitanje je šta mi dobijamo. Manipulacija stanovništvom je ogromna, tako se ostaje na vlasti, tako se kupuje vlast. Recept je potpuno jednak – upravo sam davala te primere gde se vidi da se izjednačava versko i nacionalno. Šta ćemo s onima koji su ateisti i šta ćemo s onima koji pripadnost svojoj naciji – naravno – ne određuju prema tome kojoj veri pripadaju?
Jasno je zbog čega se ovo radi i jasno je da će ovakav scenario ostati na sceni još dugo, dok god se bude moglo na taj način i tom najnižom vrstom manipulacije – a to je tim osećanjima – vladati stanovništvom“, zaključuje Svetlana Cenić za RSE.