AL JAZEERA I N1: ZAŠTO UMIRU BESKUĆNICI?

Povezani članci

• Marinko Čulić: Ovnovi bez rogova
• Dodik želi nezavisno Kosovo
• Opera buffa na balkanskom kifliću
• Ko profitira od političke krize
• HRVATSKI BOG, MARŠ!
• KADA NEKO ZAUSTI: SJAJNO

Smrzavanja nisu ovdašnja svakodnevnica i problem je morao biti šire postavljen. Ni Al Jazeera ni N1 nisu pokazale spremnost da taj problem shvate nimalo šire od šturog statističkog podatka

Piše: Amer Tikveša, analiziraj.ba

AL JAZEERA: Kolegijalnost prije svega

29. decembar 2014. – 4. januar 2015.

U IME SOLIDARNOSTI: Ono najbolje što je Al Jazeera pokazala ove sedmice jeste novinarska solidarnost. Na dan upada policije u redakciju portala Klix.ba, 29. 12., prve minute Al Jazeerinog dnevnika bile su posvećene tome. Tek poslije priloga o Klixu, emitovan je onaj o godišnjici zatvaranja trojice Al Jazeerinih novinara u Egiptu. To dodatno pokazuje nesebičnost kad je u pitanju odnos prema kolegama iz drugih medija. I drugim danima najbitnije vijesti u vezi sa Klixom našle su svoje mjesto u vrhu dnevnika. Treba spomenuti da je Al Jazeera inače visoko senzibilizirana kada su u pitanju teme koje se tiču medijskih sloboda bilo gdje u svijetu.

SAMO JOŠ JEDAN KORAK IZ OBLASTI TORTI: Kad je u pitanju regija, tretirane su bitne teme i kvalitetno su obrađene. Međutim, korak dalje moglo se otići u vezi s kragujevačkim tortama. Torte odvezene na deponiju, njih 18.000, našle su se na kragujevačkim ulicama pred praznike i prodavane čak i ispod jednog eura. S informativnog aspekta rečeno je sve. Međutim, četvrtog januara u prilogu o toj temi novinar je u kući osobe koja je kupila tortu, torta je snimljena, kupac neće pred kamere. To što neće pred kamere ne znači da njegove ili njene riječi novinar ne može prenijeti, a bilo bi dobro čuti šta je pomislio/la kad je vidio/la torte na ulici čija je cijena višestruko manja od cijene materijala koji je u tortu uložen. Da li se na trenutak zapitao/la kako je to moguće? Tema je iziskivala fenomenološki pristup. Svakako i anketu među građanima te mišljenje bar jednog sociologa koji se bavi svakodnevnicom u Srbiji.

Mnogo više moglo se reći i o smrtima od posljedica smrzavanja od kojih su u BiH zabilježene tri, ali o tome će biti više riječi na kraju teksta.

Od vijesti iz svijeta kao posebno kvalitetno obrađene treba izdvojiti kraj misije NATO-a u Afganistanu i palestinski zahtjev za prijem u Međunarodni krivični sud.

OPIJUMSKA DILEMA: Kraj misije NATO-a problematiziran je kroz prizmu uzgoja opijuma. Iako Afganistan ima problem s nasiljem s kojim teško na kraj izlaze domaća policija i vojska, Al Jazeera je odabrala ugao uzgoja opijuma, od kojeg veliku korist imaju i brojni državni službenici, uključujući i policajce. Osim toga, problematizirana je i ovisnost velikog broja policajaca o narkoticima te postavljeno logično pitanje da li takva policija i vojska mogu čuvati zemlju (u kojoj mira još uvijek nema).

SVE O IZRAELSKOJ BLOKADI: Kada je u pitanju palestinski zahtjev, ta vijest je tretirana kroz prizmu mogućnosti Palestine da tuži Izrael za ratne zločine. Međutim, to je iniciralo izraelski odgovor koji je ustvari izraelska blokada palestinskih prihoda od poreza. Naime, Izrael kontroliše i oporezuje sve što ulazi u Palestinu, dio zadrži sebi, a ostatak prebacuje palestinskoj vladi. Sad će uslijediti blokada. To nije prvi put te nam je dat hronološki prikaz dosadašnjih blokada i njihovih povoda. Prava je rijetkost, a sigurno mnogi gledaoci po prvi put se upućuju u tu vrstu finansijskog rata između Izraela i Palestine. To je dobar otklon od stalnih priča o novim naseljima i samoubilačkim napadima.

OTKUD VI NA PLUTONU? Kao pohvalan interes treba izdvojiti onaj koji Al Jazeera gaji prema nauci i tehnologiji. U svakom dnevniku imamo barem po jednu vijest. Međutim, dosta takvih vijesti ustvari odnosi se na budućnost i zahtijeva kritički uklon. Naime, šta mi imamo od puke činjenice da će 2015. jedna letjelica sletjeti na Pluton? Moramo znati koliko to košta i šta su očekivani rezultati. Da li se isplati, i ako ne, ko će biti odgovoran za novce bačene u svemir? Bez toga, vijest je puki senzacionalizam, a to nije jedini takav primjer.

PLUS SEDMICE:

Novinarska solidarnost.

MINUS SEDMICE:

Neadekvatan tretman smrti od posljedica smrzavanja.

OCJENA: 9

N1: Od vatrometa do vatrometa

29. decembar 2014. – 4. januar 2015.

RED PRAZNIKA, PA RED SLAVLJA: Ove sedmice smo u dnevnicima N1 zaista malo toga mogli vidjeti. Od četiri polusatne centralne informativne emisije, dvije su bile gotovo u cijelosti posvećene dočeku Nove godine. Naravno, 31. decembra i prvog dana nove godine svi mediji u manjem ili većem omjeru imat će taj praznik kao temu, pa tako i N1. Međutim, neshvatljivo je da prvog  januara pola dnevnika ode na doček Nove godine u svjetskim metropolama, pa onda prilog o dočeku u svakom glavnom gradu zemalja regije, s osvrtom na najznačajnije događaje u prošloj godini u svim tim zemljama. Tek onda, nakon bezbroj viđenih vatrometa, dolazi to da je Srbija preuzela predsjedavanje OSCE-om, samo kao vijest, tek s pročitanom izjavom Ivice Dačića. Potom je uslijedio set nabrzinu pročitanih vijesti, a ne zna se koja je važnija od koje, između ostalih ona o slobodnom tržištu električnom energijom koje je uspostavljeno i u BiH. I opet Nova godina – u Gazi, Japanu te slike aurore borealis u Norveškoj. Zadnja vijest, dovedena do beznačaja, govorila je o tome da je u Zenici od smrzavanja umro beskućnik.

NEPROFESIONALNO O KLIXU: Posebno se interesantnom čini činjenica da na N1 niti jednom nije kao prva tema tretirana ona o upadu policije u prostorije redakcije portala Klix.ba. Čak je 31. decembra uzeta izjava i od Irfana Nefića, portparola MUP-a KS, u kojoj on, naravno, braneći policiju, kaže da je djelovanja policije RS-a na teritoriji FBiH bilo i prije. Nije problem što on to kaže, već što ga novinar ne pita kada i gdje i koja je suštinska razlika između tih akcija i upada u redakciju Klixa.

PLUS SEDMICE:

Svi dnevnici su bili prosječni. Nije bilo ničega što bi svojim kvalitetom stršilo iznad osrednjosti.

MINUS SEDMICE:

U prošlosedmičnoj analizi N1 je bio pohvaljen zbog senzibiliziranosti za najugroženije članove društva. Ove sedmice nisu bili ni blizu nivoa koji su sami postavili. Prije svega tu mislim na smrti od smrzavanja. Bilo bi, također, dobro da je bilo više kolegijalnosti u smislu kvalitetnije obrade policijskog upada u redakciju Klixa, ali i godišnjice od hapšenja troje Al Jazeerinih novinara u Egiptu.

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Zbog niskih temperatura, vrijeme je svakako bilo jedna od top tema. Međutim, informacije o vremenu obrađujemo zbog mogućeg uticaja vremenskih prilika na ljude. Najradikalnija posljedica svakako je smrt, i bilo je smrti. U BiH, kako sam već spomenuo, čak tri. Samo je jedna spomenuta i to kao vijest – krajnje nisko pozicionirana. Tu se moralo otići mnogo dalje. Smrzavanja nisu ovdašnja svakodnevnica i problem je morao biti šire postavljen. U jednom od tri slučaja sigurno se radi o beskućniku, a to bi se zbog nebrige države o socijalnim slučajevima moglo problematizirati i kao posljedica strukturnog nasilja. Ni Al Jazeera ni N1 nisu pokazale spremnost da taj problem shvate nimalo šire od šturog statističkog podatka.