Aktivisti poručuju: Papa i Crkva promiču netoleranciju, zatiru ženska prava i troše državni novac
Povezani članci
Po slijetanju na aerodrom Pleso papa Benedikt XVI. je posjetio Predsjedničke dvore, sastao se i s premijerkom Jadrankom Kosor, a u nacionalnoj kazališnoj kući su mu se došli pokloniti uglednici, njih 750 iz političkog, gospodarskog i javnog života. Unatoč kišnom vremenu, na Trgu bana Josipa Jelačića ga je pozdravilo 25 tisuća mladih koji su vlakovima i autobusima pristigli iz cijele Hrvatske. Nakon što smo poslijepodne proveli s obožavateljima pape Ratzingera možemo zaključiti samo jedno; hrvatski vjernici obožavaju poglavara Rimokatoličke crkve, ali rijetki znaju objasniti zašto. O papi znaju vrlo malo, gotovo ništa. Istovremeno, aktivisti civilnoga društva su nezadovoljni zbog papinog dolaska. I svi točno znaju uzroke svoga nezadovoljstva.
Siromašne ali sretne zbog papinog dolaska
Pera Cicvarić, Zdravka Drenovac i Zdravka Milas su umirovljenice. Sretne su jer su papu na trenutak ugledale dok je ulazio u Hrvatsko narodno kazalište u kojem su ga čekali „bogati i slavni”. Kao i većina hrvatskih umirovljenika samoinicijativno se žale na malu mirovinu koja ne prelazi 2000 kuna. Usprkos neimaštini, nije im žao državnog novca potrošenog na Ratzingerov dolazak. „Tko god dođe, dobrodošao je”, kaže Pera uz zahvalu Vatikanu što je među prvima priznao neovisnu Republiku Hrvatsku.
„Sve košta. Bilo što da se dogodi to košta. Zašto ne bi koštalo i ovo što je od Boga? Mi se kod kuće možemo najesti žganaca i biti sretne jer smo dobile blagoslov od pape”, odgovaraju sve tri istovremeno. O liku i djelu Josepha Ratzingera ne znaju gotovo ništa, no Pera je kupila njegovu knjigu. Planira ju uskoro pročitati i napominje da kakav god bio kao čovjek, papa zaslužuje poštovanje. Na rastanku pita je li istina da Europska unija traži smanjivanje mirovina u Hrvatskoj. Kao strani novinari, kaže, mi zasigurno imamo pouzdanu informaciju.
Woytila je ipak bio karizmatičniji
Bankarska komercijalistica Snježana Bodor sa suprugom je također došla pred Hrvatsko narodno kazalište kako bi vidjela papu. Njegov dolazak je, objašnjava, dobar za duhovnu obnovu naroda u trenucima financijske krize. „U takvim je vremenima meni osobno duhovna strana jako bitna i nisam od onih koji misle da papin dolazak previše košta”, kaže Snježana i priznaje da o samom Ratzingeru zna vrlo malo.
„Mi Hrvati ga često uspoređujemo s prethodnim papom koji je bio poseban za nas. Ovaj nam je malo dalji, ali svejedno imate neki osjećaj jer je on papa, bio dobar ili loš”, objasnila je Snježana svoje viđenje katoličkog poglavara. Geologinja Ozana Krasić i mlada umirovljenica Jadranka Odak s radošću pričaju o papinom dolasku koji, kažu, nema niti jednu negativnu stranu. „Pozitivni aspekti se premalo naglašavaju. Možemo biti sretni da papa dolazi u Hrvatsku i tako pokazuje koliko smo mu važni. To je možda najveća reklama za nas u ovom trenutku. On pokazuje da ima puno povjerenje u jedan narod koji još nije službeno ušao u Europsku uniju”, priča Ozana dok Jadranka tvrdi da financijska strana nije vrijedna usporedbe s dobrim stranama papinog posjeta. Uvjerene su da hrvatski narod dosta toga zna o Ratzingeru, čita njegove knjige i prati njegov životni put.
Foto: Igor Šoban„Ipak, mislim da se manje zna nego o prethodnom papi. Postoji razlika u karizmama. Aktualni papa je intelektualac, dok je bivši bio narodni papa”, priča Jadranka dok Ozana zaključuje kako još uvijek ima vremena da Hrvati upoznaju Ratzingera. Dodaje da je bitno napomenuti da mladi jednako vole Ratzingera kao što su voljeli Wojtylu te da ga jednako rado dočekuju, što vidi i na svojim tinejdžerima doma.
Dugogodišnja aktivistkinja udruge GONG koja promiče građansku participaciju u političkim procesima Suzana Jašić smatra da će dolazak pape pozitivno utjecati na Hrvatsku u okvirima međunarodnih odnosa. No vrijeme i način, dodaje, nisu pravi.
Hrvatska pretjeruje u svemu i previše novca troši na priredbe u trenutku kada je država pred bankrotom. Papu bi, kaže Jašić, trebalo odvesti na burzu rada i bez uljepšavanja mu pokazati kako žive hrvatski građani. Ratzingeru zamjera prikrivanje pedofilskih skandala unutar Rimokatoličke crkve, o čemu svjedoče i podignute tužbe. Hrvatski vjernici, objašnjava, o njemu ne znaju gotovo ništa. Odnosno, znaju samo oni koji žele znati.
LGBT aktivist Marko Jurčić misli da u ovom trenutku nema dobrih strana dolaska vatikanskog gosta, ni za vjernike, ni za one koji to nisu. Smeta ga što trošak tog, kako kaže, luksuza snose svi građani jednako i ukazuje da papa obilato koristi svoju dvostruku ulogu apsolutističkog poglavara jedne teokracije i vjerskog vođe. Hrvatskim biskupima zamjera politikantski odabir uzvanika na druženja s papom, a sve kako bi se što bolje pozicionirali uoči izbora. „Skupocjeni darovi, zlato, umjetnine, bogovski tretman, podanička poniznost, kako klera, tako i političara, pokazuje koliko se ovo društvo, čiji narod nema što za jesti, a kamo li plaćati režije, valja u moralnom blatu”, misli ovaj LGBT aktivist i dodaje da je slabiji odziv puka od očekivanog dokaz još uvijek previše diskretnog negodovanja građana.
Uz već ranije spomenute grijehe, Ratzingeru na teret stavlja i sve veći broj HIV pozitivnih u zemljama trećeg svijeta u kojima se, kaže Jurčić, proporcionalno tom virusu širi i katoličanstvo. „Vatikanskoj državi zamjeram što je u potpunosti kolonizirala moju zemlju, priskrbivši si tako ključan utjecaj na osnovno i srednje školstvo. Posljedice toga su golema količina neinformiranosti i predrasuda kod mladih, posebice prema pripadnicima drugih narodnosti i drugih vjeroispovijesti ili osobama koje nisu religiozne, zatim porast seksualnog nasilja i nasilja među mladima općenito, pa sve do odnosa prema ženama i LGBT osobama”, zaključuje Jurčić.
Crkva i dalje promiče neravnopravnost spolova
Ni Neva Tölle, aktivistica Autonomne ženske kuće Zagreb, ne može pronaći niti jednu dobru stranu Ratzingerova dolaska za Hrvatsku. Citira uzrečicu prema kojoj je „jadna ona zemlja u koju papa mora doći treći put”. Kao i većina aktivista s civilne scene podsjeća da se u godinama siromaštva troše enormne količine novca na spektakle i Crkvu, dok istovremeno biskupi svoja zdanja presvlače skupocjenim oniksom. Dodaje da joj je pokojni papa Wojtyla bio draži zbog „njegovog životnog puta koji joj je više imponirao.”
Kao borac za ženska prava u ovom trenutku Tolle ne očekuje previše niti od Ratzingera, niti od Rimokatoličke crkve. Misli da je Crkva već davno trebala reformirati svoje stavove oko ravnopravnosti spolova. „Nedavno sam bila pozvana da budem kuma na krizmi i ono što sam čula od župnika nije mi se svidjelo, tako da je to kumstvo i propalo. Župnik je bez ustručavanja rekao kako očekuje da žene na krizmu dođu pristojno odjevene, što podrazumijeva obaveznu dužinu suknje do ispod koljena. Mislim da je time sve rečeno”, kaže Tölle.