Velika pobjeda Bosne i Hercegovine: Oborena apelacija Krišto, Ustavni sud obustavlja postupak 25. juna
Povezani članci
- LJUBAVLJU SE SUPROTSTAVLJA SVAKOM ZLU
- UABNOR Mostar: Svojim tijelima ćemo štititi Partizansko spomen groblje
- Bradara i osam savjetnika
- ‘Vlada traži odobrenje Crkve da provodi zakone’
- Cure nastavljaju borbu osnaživanja žena u BiH – “vrijeme je da preuzmemo odgovornost”
- Bećirović najavio intenzivniji put BiH u NATO
Ustavni sud BiH je, navodno, oborio apelaciju Borjane Krišto, ali ta odluka stoji u ladici predsjednika Zlatka Kneževića, koji je pod pritiskom lobista iz HDZ-a odbija objaviti.
Naravno, može se desiti i ta mogućnost da apelant Borjana Krišto odustane povuče svoju apelaciju, što se prema informacijama našeg portala sprema, čime bi na snazi ostala pravno diskutabilna odluka „Božo Ljubić“ koja nije u skladu sa evropskim standardima i koja je poništila relevantno mišljenje Venecijanske komisije.
Takva eventualna odluka Ustavnog suda BiH ne bi bila u skladu sa mjerom/preporukom broj 1 iz Mišljenja Evropske komisije, što bi istovremeno značilo i kraj evropskog puta Bosne Hercegovine. To bi, u najkraćem značilo, da je Ustavni sud BiH uskratio svaki daljnji napredak Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.
Ovoga puta nećemo spominjati taj nerazuman broj odlaganja da se predmet „Borjana Krišto“ stavi na dnevni red Plenarnih sjednica Ustavnog suda BiH, što u svojim rukama drži njegov predsjednik Zlatko M. Knežević, koji je upravo bio član Venecijanske komisije i koji sam svoja venecijanska mišljenja ne uvažava.
Ono što je u cijeloj priči jeste indikativno da Krišto – baš sada kada je postalo očito da njena apelacija ne može biti prihvaćena pred Ustavnim sudom BiH koji već godinu i pol odlaže odlučivanje po ovoj apelaciji – se odlučuje na povlačenje apelacije. Postavlja se pitanje zbog čega Ustavni sud nije odbacio apelaciju Borjane Krišto? Upravo zato što bi se time pokazalo da je i oduka po apelaciji Bože Ljubića pravo diskutabilna i u suprotnosti sa evropskim standardima, što smo u teksu dokazali pozivajući se na relevantno mišljenje Evropske komisije ali i još više zato što bi zahtjevi za izmjenom izbornog zakona po željama tzv.HNS-a u potpunosti izgubili na političkoj snazi.
Na kraju krajeva mora se postaviti i pitanje, kako je, kada, i zbog čega došlo do toga da je Ustavni sud BiH postao poligon za isprobavanje političkih rješenja koja upravo imaju za cilj podrivanje postojećeg ustavnog poretka BiH.