Biti previše zabrinut znak je višeg stupnja inteligencije

Povezani članci

• SNJEŽNE RADOSTI UZ DUBIOZA KOLEKTIV
• MALA ŠKOLA ZAVOĐENJA: Deset veština kojima ćete svaku damu oboriti s nogu
• Znanstvenici otkrili kako izgleda misao ribe
• Dobrovoljci spašavaju grad u bankrotu
• Na Facebooku moramo koristiti prava imena. Sada je to potvrdio i sud u Njemačkoj
• Možda nećete razumjeti ni riječi, ali vaše srce će shvatiti

Prirodna selekcija je izgleda dovela da na svijetu i Zemlji prežive najzabrinutija ljudska bića, jer su oni ti koji su, zbog svojih ekscesivnih strahova, najbolje anticipirali opasnost i tako su se mogli i zaštititi od nje.

Činjenica da je neko jako anksiozan mogla bi biti konstitutivna odrednica ljudskog bića. Tako američki istraživači jedne pluridisciplinarne skupine (Sveučilište Columbia, Američki institut za zdravlje, Farmaceutski laboratorij GSK) smatraju da je ekscesivna anksioznost koja nekada spopada naše bliske koevoluirala sa ljudskom inteligencijom. Ono što se uobičajeno opisuje kao patnja, a to je zebnja (strah, anksioznost), navodno je korisna karakteristika za ljudsku vrstu, podvlače autori, čiji su rezultati bili objavljeni 12. travnja 2012. u časopisu Frontiers in Evolutionary Neurosciences.

Da bi utemeljili takav zaključak, istakli su povezanost kod nekih osoba između razine ekscesivne anksioznosti i njihovih vrlo visokih rezultata testova kvocijenta inteligencije. “Dok se pretjerani strahovi smatraju znakom negativno nastrojene osobe, suprotno inteligenciji koja se smatra pozitivnom, zebnja navodno omogućava ljudskoj vrsti u toku njene povijesti da izbjegne opasne situacije, pišu autori. Zabrinutost im omogućava da ne preuzimaju rizike i da prežive u nekim slučajevima”. 

Strategija preživljavanja

Jasnije, prirodna selekcija sačuvala je najzabrinutije ljude koji su, zbog njihovih ekscesivnih strahova, anticipirali opasnost i uspostavili sofisticirane strategije pravovremene obrane.

U njihovoj studiji, istraživači su se zanimali za 26 osoba koje su patile od sindroma generalizirane zebnje i uporedili su ih sa 18 zdravih dobrovoljaca. Svi se bili podvrgnuti testovima mjerenja inteligencije. U prvoj skupini od 26 osoba najanksiozniji su bili upravo oni koji su imali najperformantnije rezultate na testiranju inteligencije.