DEKODIRANJA. Savremena umjetnost Bosne i Hercegovine

Povezani članci

• Filip David: Živimo po kulturnom modelu devedesetih
• Čedomir Petrović: POMRAČENJE
• Izložba fotografija ”Glumac” Kemala Hadžića i ”Industrija javnih uloga” Zijaha Sokolovića u Zvonu
• Feral su bili ljudi koji su ga radili i ljudi koji su ga čitali
• Briga o djeci unutar kompanija kao dio unapređenja demografske politike
• Hommage Predragu Matvejeviću, Mostarcu i građaninu svijeta

Narodni muzej Crne Gore, Cetinje, 7-31.8. 2014.

Izložbom „DEKODIRANJA. Savremena umjetnost Bosne i Hercegovine“ u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju započinje dugoročni projekat ovog muzeja čiji je cilj prezentacija aktualnih regionalnih umjetničkih scena. Izbor umjetnika izvršili su stručnjaci iz oblasti likovnih umjetnosti, istorije umjetnosti i teorije umjetnosti: Branka Vujanović i Jon Blackwood (za Sarajevo), Igor Bošnjak (za Trebinje), Slobodan Vidović i Predrag Terzić (za Banjaluku). Publika u Crnoj Gori do sada nije bila u prilici da na ovakav način percipira bosansko-hercegovačku savremenu umjetnost (osim putem individualnih nastupa umjetnika). Na izložbi učestvuje trideset šest referentnih stvaralaca različitih generacija čije umjetničke preokupacije osvjetljavaju neke od ključnih tačaka njenog razvoja:

Maja Bajević, Saša Bukvić, Danica Dakić, Gordana Anđelić-Galić, Nela Hasanbegović, Jusuf Hadžifejzović, Ivan Hrkaš, Taida Jašarević, Adela Jušić, Šejla Kamerić, Emir Kapetanović, Muhamed Kafedžić, Damir Nikšić, Renata Papišta, Daniel Premec, Jasmina Gavrankapetanović-Redžić, Iva Simčić, Alma Suljević (Sarajevo) | Slobodan Vidović, Ninoslav Kovačević, Nenad Malešević, Miodrag Manojlović, Radenko Milak, Mladen Miljanović, Borjana Mrđa, Veso Sovilj (Banja Luka) | Nada Arnaut, Igor Bošnjak, Nebojša Bumba, Miljan Vuković, Ratko Vučinić, Miloš Vučićević, Mirjana Kodžo, Marko Musović, Bogdan Radović, Bojana Tamindžija (Trebinje)

Stav organizatora je da je neophodno podržati savremenu umjetničku scenu „čiji je razvoj privremeno anesteziran društveno-političkim okolnostima i neusklađenošću kulturne strategije, što je dovelo do svojevrsne atrofije kolektivne senzitivnosti prema umjetničkim ostvarenjima i smanjene vidljivosti sadržaja“. Koordinatorica projekta Ana Ivanović piše u predgovoru za katalog izložbe: „Suočavamo se sa sve većom fragmentacijom na mikroscene koje pomalo autistično djeluju u svojim lokalnim okvirima. Sledstveno tome, fokus jeste, i treba da bude, na umjetnicima koji ulažu napor da se potreba za uvezivanjem reanimira i da se hermetičan odnos prema umjetničkim tendencijama u regionu zamijeni interakcijom nekad jedinstvenog kulturnog prostora“.