U okviru međunarodnog projekta Balkan Dance Project koji će premijerno biti izveden u novembru 2015. godine u Velenju (Slovenija), Skoplju, Štipu (Makedonija), Beogradu, Smederevu i Sremskoj Mitrovici (Srbija) u koreografiji Igora Kirova (Makedonija) i Aleksandra Ilića(Srbija), pozivaju se muški igrači
– Foto: Oslobodjenje – Baletološki zapis Piše: Gradimir Gojer Među brojnim motivima koje je veliki Miroslav Krleža varirao bio je i motiv jedne leptirice… Po njoj Krleža piše poetično, kao o kakvu svjetskomu čudu, kao o neponovljivoj datosti jednoga trena
Dubravka Bibanovića kulturno Sarajevo je pamtilo iz njegove rane mladosti po manje ili više talentiranim pjesmotvorima koji su obećavali?!? Nakon studija čiste filozofije otisnuo se Bibanović na studije teatarske režije i to na uglednoj i tada rijetko prestižnoj Akademiji za
Jedna skupna karijatida Dragutin-Drago Boldin, baletni igrač stasao u sarajevskom Narodnom pozorištu, koreografsku karijeru i umjetničku slavu stjecao u europskim stvaralačkim paralelama, tvorac je najčudesnije predstave koju sam ikada vidio u Sarajevu. To je bila Orffova (Carl Orff) Carmina
O glumi Nade Đurevske U knjizi Začudno, velebno pisao sam prvi puta u životu o glumici Nadi Đurevskoj. To je bio tekst koji je došao vjerojatno prekasno (?!), jer Nadu Đurevsku poznajem čitav svoj vijek proveden u kazalištu. Zvuči
Sutra, u subotu, 15. avgusta na Malom Brijunu će biti održana premijera predstave «Antigona-2000 godina poslije», nastale u koprodukciji Kazališta Ulysses i Internacionalnog teatarskog festivala MESS – Scena MESS. U predstavi koju režira Lenka Udovički naslovnu ulogu tumači Maja Izetbegović,
Sjećajući se danas prve profesionalne režije Dine Mustafića, sjećam se ustvari herojskog doba Kamernog teatra 55 i duhovnog pokreta otpora u Sarajevu. Mustafić je tada, još student, postavio na sceni najpropulzivnijeg ratnog kulturnog okupljališta predstavu prema tekstu – adaptiranoj popovjesti
Za baletne nezaborave Antuna Marinića Dalekih četrdesetih godina prošlog stoljeća na prelijepom i dalekom otoku, koji sam tek nedavno upoznao, u mjestu Lopar, na Rabu, rodio se najveći baletni igrač sarajevske baletne scene, Antun Marinić. Balet je učio u
O ovom glumcu – umjetniku, namjeravao sam, a čini se da je to i logično (!?!) više, pa i strasnije, zasvjedočiti na ovim listinama, ponajviše za period u kojem smo prožimali stvaralačke energije! Dragan Jovičić, moj poznanik iz studentskih dana,
O Pozorištu Slavija i njenom osnivaču još jednom… Beogradsko Pozorište Slavija dobilo je ocjenama najprestižnijih europskih nacionalnih eksperata iz kazališne umjetnosti Međunarodni certifikat EFFE za 2015/2016! Europska asocijacija festivala teatarske umjetnosti, na taj je način, uvrštavajući ovaj teatar, na
Glumački usponi i rasponi Senada Bašića Piše: Gradimir Gojer Samo jednom u životu, bar do sada, imao sam prigodu redateljski opservirati glumačku pojavu Senada Bašića. Bilo je to u predstavi Husein kapetan Gradaščević Ahmeda Muratbegovića, iz produkcije ratnih predstava Kamernog
foto: šg Nakon što ušutkaju Olivera Frljića, Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić će se moći do mile volje dobacivati time čija je laž bolja. Piše: Amila Kahrović-Posavljak Oliver Frljić, opet, izaziva incidente. To je suština komentara na nasilje koje
Foto: Gracija Glumica koja je u klasičnom repertoaru (Gogolj, Tolstoj, Držić, Euripid…) ostvarila briljantne likove dokazala se i u suvremenim dramskim fakturama poput one u Liru Eduarda Bonda, te Vješticama iz Salema Artura Milera i komediji Bila je to ševa
Mostarski teatar mladih 1974 provodi radno ovogodišnje ljeto. Ansambli više predstava 31. jula krenuli su na petnaestodnevnu festivalsku turneju. Naime, 31. jula u Omladinskom centru u Gornjem Vakufu – Uskoplju odigrana je 157. repriza predstave “Mimar” za koju je tekst
Piše: Gradimir Gojer Studij Opće književnosti sa teatrologijom studirao sam u odsjaju uistinu prestižnih književno-teoretskih autoriteta kakvi su bili Slavko Leovac, Svetozar Koljević, Zdenko i Josip Lešić… Ipak, čovjek koji je ostavio neizbrisiv utisak na moj temeljni životopis, a siguran
O stvaralačkom djelu Safeta Plakala Piše: Gradimir Gojer U vremenu kada je sarajevsku poetsku scenu modelirala skupina mladih pjesnika koji su sebe nazivali sudbonosnim dječacima, tiho, gotovo iz prikrajka pojavljivao se glas pjesnika u novinarskom habitu, tada vrsnog djelatnika Radio
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
