EUROPA NAM TADA NIJE BILA DALEKO!
Povezani članci
Jedna skupna karijatida
Dragutin-Drago Boldin, baletni igrač stasao u sarajevskom Narodnom pozorištu, koreografsku karijeru i umjetničku slavu stjecao u europskim stvaralačkim paralelama, tvorac je najčudesnije predstave koju sam ikada vidio u Sarajevu. To je bila Orffova (Carl Orff) Carmina Burana. Tada sam, kao mladi dramaturg Drame Narodnog pozorišta Sarajevo u nekadašnjim Večernjim novinama objavio tekst pod naslovom Evropa nije daleko!
Razmišljajući o tom tekstu sjećam se detalja koji mi je dao za pravo: tih dana u Sarajevu je režirao jedan od najvećih beogradskih režisera, profesor Miroslav Belović. U noći u kojoj su izišle Večernje novine, a bilo je to vrijeme kada smo novine dočekivali oko 20 sati na sarajevskoj Titovoj ulici, Belović je, ničim izazvan, prišao mojoj malenkosti i kazao samo jednu rečenicu: „Imali ste, Gojeru, pravo, posle Carmine Burane, Evropa stvarno nije daleko“.
Ta predstava Drage Boldina ne može se okarakterizirati kao baletna predstava, o njoj se ne može govoriti niti kao o baletnom spektaklu, iako obje komponente ova predstava posjeduje. Međutim Carmina Burana ne bi bila ono što je bila u vremenu u kojem je nastala i egzistirala, da u njenu strukturu koreo-redatelj Drago Boldin nije ugradio sva sredstva suvremeniog teatra i sve ono što teatarska moć može učiniti na emotivnom i racionalnom planu preobrazbe i kultiviranja gledališta kojem se obraća. Ta predstava, osim genijalne Orfove glazbe, imala je umjetničku logistiku najviše razine u likovnoj opremi dominantne scenografije Miodraga Tabačkog i rapsodično bijele kostimografije Vanje Popović. Drago Boldin je ritamsku organizaciju predstave pogodio ne samo na tragu ritmova Orfovog genijalnog djela, već vrlo često i kontraritmovima, koje je koreografski sublimirao u čvrste i čiste ekspresivne scenske slike. Njegova predstava našla je finu mjeru između komičkog, dramskog, tragičkog, pa i lascivnog u svojim prizorima, a njen krajnji domet ocijenila je kritika i publika diljem Europe, a ne tek i samo u BiH. Dugo nakon ove predstave, odnosno nakon njenog repertoarnog trajanja bilo je govora, razgovora, zagovora i nagovora da se ponovo u Kući na Obali radi ovaj Orfov naslov. Korištenje elemenata ove predstave i fragmentarno uzimanje dijelova Orfove glazbe vrlo često je bilo neprimjereno.
Snaga genijalnosti Boldinove predstave bila je tolika da se do dana današnjeg nitko nije usudio postaviti ponovo Carminu Buranu.