Predaje se zahtjev za reviziju tužbe BiH protiv Srbije

Povezani članci

• Privatni izvršitelji i neoliberalizam
• Poslovi u magli: Er Srbija i Beograd na vodi
• Vratiti Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prebivalištu i boravištu u redovnu proceduru
• Kako krenuti u novu školsku godinu?
• Pobune u tranzicijskom logoru
• Tužiteljica BiH Diana Kajmaković uvrštena na ‘crnu listu’ Ministarstva finansija SAD

Foto: Ivana Bilić/RFE/RL 

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je danas novinarima u Sarajevu kako će Međunarodnom sudu pravde u Hagu (ICJ) iduće sedmice biti predat zahtjev za reviziju tužbe protiv Srbije za genocid.

On je ustvrdio kako nije tačna tvrdnja da se djeluje vaninstitucionalno, jer se postupa po ovlaštenju koje je Predsjedništvo dalo 2002. godine, da su aplikaciju sačinili vrhunski međunarodni pravni savjetnici, te da zastupnik BiH u tom slučaju Sakib Softić ima punu podršku da preda zahtjev za reviziju.

Izetbegović je ovo rekao nakon skupa u Sarajevu koji je bez prisustva medija održan na njegovu inicijativu, a u organizaciji Fondacije “Pravda za BiH” i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

On je podsjetio kako je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine odlukom od 4. oktobra 2002. godine imenovalo Sakiba Softića za pravnog agenta Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije.

“Ta odluka Predsjedništva nikada nije stavljena van snage, niti je na bilo koji način izmjenjena od dana kada je donesena. Tom odlukom Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dalo je profesoru Softiću generalnu punomoć da zastupa Bosnu i Hercegovinu pred Međunarodnim sudom pravde i da preduzima sve pravne radnje koje su propisane i predviđene Statutom i Pravilima Međunarodnog suda pravde u Hagu”, kazao je Izetbegović.

Jedna od tih pravnih radnji, dodaje Bakir Izetbegović, jeste i podnošenje aplikacije za reviziju presude od 26. februara 2007.

“Dakle, profesor Softić je ovlašten odlukom Predsjedništva iz 2002. godine da podnese zahtjev za reviziju. Nije potrebna nikakva nova odluka ili novo imenovanje Predsjedništva BiH. Odluka Predsjedništva iz 2002. godine u sebi sadrži potrebni mandat i ovlaštenje”, naveo je Izetbegović.O tome da li će revizija izazvati političku krizu za nesagledivim posljedicama za BiH, za odnose Srba i Bošnjaka, Srbije i Bosne i Hercegovine, Izetbegović je na ovom skupu rekao:

“Bit će krize, ali ne onakve kakvom nam se prijeti. Jer – teške krize, blokade i pobune dešavaju se kada državi, narodu ili velikoj grupi ljudi pokušavamo oduzeti neko vitalno pravo. Ovaj zahtjev za reviziju ne oduzima ničije pravo. Oni koji nas plaše krizama ustvari pokušavaju nama oduzeti pravo koje nam neosporno pripada — pravo pristupa sudu, pravo na traganje za pravdom i istinom.”

Skupu su prisustvovali lideri Socijaldemokratske partije (SDP), Saveza za bolju budućnost (SBB) i drugih stanaka, te stručnjaci iz oblasti prava, zvaničnici iz institucija BiH i nevladinih organizacija, a novinarima je tek po završetku skupa dozvoljen ulaz u zgradu Vijećnice.

Predstavnicima medija onemogućen pristup Vijećnici

“Ulazak u veliku krizu”

Ukoliko i zaista bude predat zahtjev za reviziju postupka protiv Srbije odgovornost za političku kriizu u BiH snosiće Bošnjaci, kaže ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak.

“Ako do toga dođe zaista uprkos jasnom stavu i hrvatskih i srpskih predstavnika onda nema dileme da idemo u jednu veliku krizu i ko zna kako će to sve završiti. Vjerovatno, politički ulazimo, kako je i sam Izetbegović rekao u najozbiljniju krizu i najteži period nakon rata. Sigurno je to udarac na odnose i na povjerenje unutar BiH i težak udarac na regionalne odnose, naročito sa Srbijom. Sva odgovornost pada na predstavnike bošnjačkog naroda koji ulaze u ovu avanturu”,

Lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić za RSE je uoči skupa rekao kako nakon podnošenja zahtjeva za reviziju “valja politički odgovoriti na krizu koja će uslijediti”.

“Dakle, šta se dešava onda u Bosni i Hercegovini, šta se dešava u regiji, pogotovo nemojte zaboraviti da idu izbori u Republici Srbiji i da će to sigurno biti tema predizborne kampanje u Republici Srbiji. Valjaće narodu onda odgovoriti šta ako sud odbije taj zahtjev, s obzirom na sve što smo do sad imali prilike da čujemo, prije svega od strane pravnih stručnjaka. Kako to onda narodu odgovoriti?”, komentariše Komšić.

Komšić kao bitno navodi pitanje “dokaza, novih dokaza i dokaza za reviziju”.

“Moje je mišljenje da smo mi dokaze imali prije deset godina, a da ti dokaze koje smo imali prije deset godina nisu baš puno značili u jednoj političko-pravnoj igri koja se odvijala oko Međunarodnog suda u Hagu. Dakle, mi smo dokaze imali prije deset godina da tužba bude riješena u našu korist. Na žalost, to tako funkcioniše u tim igrama velikih, bez obzira što će vam svako reći da je to čisto međunarodna pravna odluka javnog pravnog karaktera. Po meni, i tada je ona bila u dobroj mjeri politička”, ocjenjuje Komšić.

Bećirović: Dokaza ima

Jedan od direktora Međunarodnog insitutua za bliskoistoče i evropske studije iz Ljubljane (IFIMES) Zijad Bećirović kaže da je odluka bila očekivana. Institut je već ranije sačinio analizu u kojoj se tvrdilo to isto.

“Jednostavno, ni jedan političar koji je povezan sa tužbom BiH na Međunarodnom sudu nije mogao a da ne iskoristi tu mogućnost, prije svega, zbog žrtava a zatim i zbog korištenja svih pravnih instituta koji su na raspolaganju u zahtjevu za reviziju”, ističe Bećirović.

Treba omogućiti svakoj strani u sporu da to iskoristi, navodi Bećirović, odnosilo bi se i na Srbiju, kada bi ona bila u ovakvoj situaciji.

“To je dobro i za međunarodno pravo jer će se stvarati nova prava praksa na Međunarodnom sudu pravde. Tome BiH može dati značajan doprinos. Ne treba dizati tenzije, jer se radi o pravnom pitanju o pravnom sporu u kojem će sud odlučivati o relevantnim činjenicama a ne političari, političke strukture ili bilo ko u BiH, Srbiji i regiji”, ističe Zijad Bećirović.

Dokaza ima, tvrdi Bećirović.

“Rat u Bosni i Hercegovini je bio dug, kompeksan, s puno aktera, s puno pisanih dokumenta, s puno institucija koje su sudjelovale u tome a, prije svega, radi se o Vrhovnom savjetu odbrane, o Vojsci Jugoslavije, o Službi državne bezbjednosti, što je pohranjeno u arhivama. Pojedinci imaju i svoje privatne arhive i pretpostavljam da su neki od njih ustupljeni bh. strani na raspolaganje, a to će utemeljiti zahtjev BiH za reviziju presude protiv Srbije”, zaključuje Zijad Bećirović.

Još juče je u Predsjedništvu BiH održan sastanak Izetbegovića sa pravnim ekspertima koji su u proteklom periodu radili na analiziranju opravdanosti podnošenja zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije.

Nakon petosatnog sastanka, Izetbegović nije želio dati izjavu za medije.

Ovaj sastanak i postupke određenog broja političara predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Mladen Bosić ranije su ocijenili kao opasnost od urušavanja ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine, na štetu interesa Republike Srpske i srpskog naroda u BiH.

Rok za podnošenje zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije ističe 26. februara.

RSE