Tegeltija traži da on imenuje koordinatora i njegove zamjenike, a ne Vijeće ministara BiH

Povezani članci

• Slavo Kukić: Ljevica mora kazniti zastupnike koji varaju državu
• Gradonačelnica Supetra otpilila Bleiburški vod: Novac dajemo za proslavu oslobođenja od nacističke i fašističke okupacije
• Glumci Sarajevskog Ratnog Teatra-SARTR Maja Salkić i Adnan Kreso posjetili učenike Treće gimnazije
• Predstava ”SLUŠKINJE” u Kamernom teatru 55
• Iz kupleraja HDZ-ovih i Dodikovih Srba, Mostara
• GRAĐANSKA VOJVODINA: SRPSKI NACIONALISTI PONOVO ZVECKAJU ORUŽJEM U BIH

U proceduri se nalazi Odluka o izmjeni Odluke o uspostavljanju ureda koordinatora za reformu javne uprave kojom je predloženo da koordinatora ubuduće imenuje predsjedavajući Vijeća ministara BiH, a ne državna vlada. Imenovanje bi bilo izvršeno na isti način na koji se vrši imenovanje savjetnika u kabinetu predsjedavajućeg.

Odluka o uspostavljanju ureda koordinatora za reformu javne uprave, koja je usvojena 2005. godine, do sada je doživjela tri izmjene i to 2007., 2010. i 2018. godine. Nijedan saziv Vijeća ministara BiH od 2005. godine, dakle ni onaj na čelu s Adnanom Terzićem, Nikolom Špirićem, Vjekoslavom Bevandom, a ni Denisom Zvizdićem, nije pokušao dati diskreciono pravo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH da sam imenuje koordinatora za reformu javne uprave bez saglasnosti državnih ministara.

U novoj odluci koja će se uskoro naći pred ministrima, a čiji je predlagač Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH u čijem je sastavu kabinet predsjedavajućeg Zorana Tegeltije, izmijenjena je tačka dva i to na način da je precizirano kako koordinator ima status, prava i dužnosti savjetnika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, kojemu je direktno odgovoran za svoj rad.

Također, promijenjen je i dio koji glasi “Vijeće ministara BiH na prijedlog predsjedavajućeg imenuje koordinatora na period od četiri godine”. U izmijenjenoj odluci pisat će kako “koordinatora imenuje i razrješava predsjedavajući Vijeća ministara BiH, u skladu s odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH,, koje se odnose na savjetnike”.

Identična stvar primijenjena je i na dva zamjenika koordinatora koje bi ubuduće, umjesto Vijeća ministara BiH, trebao imenovati i razrješavati isključivo predsjedavajući Vijeća ministara BiH na isti način kao i koordinatora.

Kao razlog za donošenje ove odluke navedeno je da je koordinator za reformu javne uprave od osnivanja imao status i plaću savjetnika predsjedavajućeg, ali da ovaj status nije bio u pogledu pojedinih rješenja usklađen sa zakonom.

“Naime, iako su svi koordinatori bili imenovani u statusu savjetnika predsjedavajućeg i ostvarivali plaću savjetnika, uvjeti i način imenovanja nisu bili potpuno u skladu sa zakonom, što se posebno odnosi na član 18. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Ovim izmjenama se sam status koordinatora ne mijenja, već se samo precizira zakonski osnov i dosadašnji član dva važeće odluke usaglašava sa zakonom uz određena normativna poboljšanja”, piše u Odluci o izmjeni Odluke o uspostavljanju ureda koordinatora za reformu javne uprave.

Nakon usvajanja ova odluka bi trebala biti objavljena u Službenom glasniku BiH, službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta BiH, a stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

Inače, prošli saziv Vijeća ministara BiH donio je 15. oktobra 2019. godine odluku kojom se Dragan Ćuzulan (SDS) imenuje za koordinatora za reformu javne uprave pri Kabinetu predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na mandat od četiri godine.

Tako da se Odluka o izmjeni Odluke o uspostavljanju ureda koordinatora za reformu javne uprave može tumačiti i kao potez SNSD-a kojim bi se prije isteka mandata razriješio Ćuzulan, a postavio kadar SNSD-a. S pravom se postavlja pitanje koliko ovakav potez onda predstavlja politizaciju Ureda koordinatora za reformu javne uprave.

klix.ba