Foto: enciklopedija.hr Dino Radojević, član glasovitog zagrebačkog kartela redatelja, školovao se na slovenačkim scenskim učilištima. U Sloveniji je napravio prve redateljske korake da bi ga guru zagrebačkog i hrvatskog kazališta dr. Branko Gavella pozvao u tadašnje Zagrebačko dramsko kazalište, danas
Foto: dulist.hr Dubrovački redatelj Davor Mojaš, podjednako uspješan i kao pisac, veliki dio svog stvaralačkog vijeka potvrđivao se kroz predstave ostvarene na pozornici dubrovačkog Studentskog teatra Lero. Režirao je Mojaš dramske tekstove Čehova, Brehta, Feđe Šehovića, Vadenskog, Ruževiča, Žarija, Držića,
Tomislav Jakić, žurnalist iz one uistinu male skupine preostalih majstora novinarstva u Hrvatskoj ostao je na bojišnici pravde i istine da izriče pravorijeke u dobu krivorijeka, ostao je da osobnom dosljednošću pobjeđuje i na kraju pobjedi neman klerofašizma, koja se,
Diana Burazer, „Nebeske jabuke“, Fidipid, Zagreb, 2018. Bosanskohercegovačka i hrvatska književnica Diana Burazer (1953., Zagreb), svom visokokvalitetnom literarnom opusu (Nesvanjivo, Četvrti zid, Na odmorištu između dva svijeta, Druga kuća, Izvan zaklona, Naranča…) dometnula je novi književni biljur, knjigu poezije
Foto: Emica Elveđi/CROPIX Ili tko je ovdje lud Neprocesuiranje onih, koji glazbom i ustašoidnim versima prave novu platformu za klaonice i zločine je za svaku osudu, jer u ovim koncertnim povampirenjima ustašije zasigurno je već dobrano stasao zametak neofašizacije. Zato
U vremenu današnje potpune pometnje u kriteriologiji uopće, odnosno u dobu potpunog izostanka kriterija u svim oblastima života, pa sljedstveno tome i u kulturi, otvorila su se brojna pitanja i postavile neuralgične zamke istinskom kulturnom i posebice umjetničkom stvaralaštvu… Što
Foto: Promo Ronald Harvud„Gosti“, monodrama, produkcija Dorćolsko Narodno pozorište, 2018. U dvorištu pred scenom Kosmodroma je neprestano prisutna živost tipična osobito za gerilu i svakovrsnu alternativnu teatarsku akciju. Tako je bilo i ove prijatne srpanjske noći, u kojoj posjetitelji
Tko je danas od mladih bh. pjesnika čitao Huseina Tahmiščića? Kome je od njih uzorom Branko Čučak ili, pak, Duško Trifunović? Da li netko danas u Bosni i Hercegovini, tek zgodimice pomene poetiku Vladimira Nastića ili Ise Kalaća? Zašto se
Promo foto na vijest o smrti Olivera Dragojevića U svome Splitu iz kojega nije htio ići ni kada su splitski lječnici, dajući sve od sebe, jednostavno ostali nemoćni pred opakom hidrom bolesti ispustio je dušu, predajući je anđelima veliki Oliver
Foto: kurir.rs Ulazeći u stari dio Beograda imenom drevne varoši Dorćol, sa zgradama vremešnim, ponekim i ruševnim, slučajan će namjernik, potpuno neinvolviran u tamošnje teatarske prilike, nabasati na jednu zelenu kapiju, nimalo različitu od ostalih okrzanih, neofarbanih i zapuštenih, na
Foto: Facebook/Igor Kožemjakin U povodu antisemitskih djelovanja u Sarajevu i Tuzli izražavam ogorčenje. Sve to je, nažalost, dio refašizacija bh. prostora. Kao građanin i antifašista upućujem potporu našim dragim sugrađanima i komšijama, maloj bh. židovskoj zajednici i gospodinu Finciju. Fašisti
Foto: seecult.org Izložba „U potrazi za apsolutnim slikarstvom“ Nedeljka Gvozdenovića u Galeriji SANU, Beograd, 2018. Nedeljko Gvozdenović, Mostarac rođenjem, građanin svijeta svojim golemim slikarskim, ali i likovno-pedagoškim angažmanom i opusom u obljetničkom, pedesetom godištu izlagačke djelatnosti Galerije Srpske akademije nauka
Foto: Getty Images Nije slučajno pjesnik kazao da je Boka nevjesta Jadrana. U toj Boki postoji čarobni drevni grad Tivat, a pored njega izgrađeno je jahting naselje Porto Montenegro. Ako postoji suočenje sa maketom raja na zemlji, onda sam to
Salko Šarić „Pregled stvaralaštva u Mostaru“, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar, 2017. Moj drugar iz vremena pohađanja Dramskog studija Narodnog pozorišta u Mostaru, Salko Šarić, poslao mi je svoju kulturologijski duboko smislenu i potrebitu knjigu Pregled stvaralaštva u Mostaru.
Foto: Regis d’Audeville čitajući najnovije eseje Pitera Bruka o Vilijemu Šekspiru Redatelj koji je uspostavio povješću režiranja Vilijema Šekspira gotovo kanonska, do danas neprevaziđena pravila kako pristupati djelu najvećeg dramskog pjesnika, kojeg je u svim epohama imao svijet, donosi pred nas,
Vojislavu Vujanoviću Odlazi brat mi Vojislav, Nebeskim stepeništem Kroči prema Tajni, A Tajna daleko dosezati Se mora. Za života i u smrti Trenu brat mi Vojislav poručuje: Za ljepotu boriti se valja, pa Na nebesko stepenište stati, Tajnu svejednako
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
