RNA – ključni primordijalni sastojak koji je stvorio život

Povezani članci

• Kako funkcionira mozak?
• SNJEŽANA KORDIĆ: JEZIČNA POLITIKA I JEZIČNI NACIONALIZAM
• Večeras će padati od 60 do 100 meteora na sat!
• Korona virus: koliko je sinofobija zarazna?
• SNJEŽANA KORDIĆ: UPUTE JEZIČNIM CENZORIMA
• Astro predavanje u historijskom muzeju

Nakon nekoliko milijardi godina tijekom zemljine formacije, prve molekule su se formirale u oceanima, prije 3,8 do 3,5 milijardi godina. Danas, istraživači sa Instituta za tehnologiju iz Georgia-e, vraćaju se u to doba kako bi otkrili ključne sastojke koji su omogućili stvaranje života na Zemlji.

Tim istraživača je ponovno stvorio uvjete koji su bili na Zemlji prije 3 milijarde godina kako bi otkrili jesu li RNA i željezo bili pravi kreatori života.

Danas, RNA – sestra molekule DNA, je poznata kao prijenosnik genetskog koda. Sa druge strane, od otkrića ribozoma iz 1980. – RNA je molekula koja može proizvesti učinak poput enzima proteina – znanstvenici špekuliraju je li ta molekula kroz povijest služila samo kao prenositelj. Nakon otkrića ribozoma, znanstvenici su počeli teoretizirati da li ili ne zemljin sastav bez kisika, pomiješan s preobiljem željeza, može biti savršena kombinacija za RNA kao iskru života.

Sada, kada na Zemlji ima kisika, ioni magnezija pomažu ispunjavanju uloge pružanja bitnog elementa za život. Kada su znanstvenici stvorili okruženje bez kisika na zemlji, nisu mogli dobiti reakciju koristeći određeni set molekula RNA i ione magnezija. Kada su koristili isti set molekula RNA i ione željeza, elektron je bio premješten.

“Naša studija pokazuje da kada se RNA sjedinjuje sa željezom u okruženju bez kisika, RNA pokazuje snažnu mogućnost da katalizira prijenos jednog elektrona, proces koji je uključen u najsofisticiraniju biokemiju, koji nije bio karakterističan za RNA”, rekao je Loren Wiliams, prema navodima science recorder.

Milijardama godina prije, oceani su bili prepuni obiljem željeza i drugih metala. Prije 2,7 milijardi godina kemija u oceanima se počela mijenjati kako je cijanobakterija počela proizvoditi kisik fotosintezom. Željezo se počelo cijediti iz oceana, kao dokaz mogu poslužiti formacije stijena zvane “povezana stijene”.

Promjene u kisikom možda su izazvale pregib RNA i od željeza do  magnezija, kako je element postao sve otrovniji s povećanom razinom kisika.  Znanstvenik Robert Hazen iz Washingtona, označava ovaj period kao proizvođača puta u evoluciji zato što aludira na ideju da je RNA bila u središtu biologije a zamijenjena je s proteinima.

Ove informacije mogu dovesti do bujice novih saznanja kako se razvija život na drugim planetama. Ekipa sa Georgia instituta planira istražiti potencijalne sposobnosti  RNA sa željezom uključujući više istraživanja na transferu elektrona i reakcijama redukcije kisika.