U Gospić vraćen spomenik Nikoli Tesli uništen 1992.

Povezani članci

• Snežana Čongradin: Izbor EU ili Kosovo ipak lažan
• Čulić: Konsenzus ni o čemu
• Zaštićeni svjedok Snežani Čongradin: Štitili su me oni protiv kojih je trebalo da svedočim
• STUPORI DRUŠTVA: Dijagnoza & alkemija zločina
• Mora sve toplija – organizmi u njima sve ugroženiji: Prethodnih dana oboreni temperaturni rekordi u vodama širom sveta
• STOLJETNICA EX PONTA

U Gospiću je postavljen novi spomenik Nikoli Tesli, dvadeset i devet godina nakon što su još uvijek nepoznati počinitelji eksplozivom uništili njegov spomenik, djelo hrvatskog kipara Frana Kršinića.

Novi spomenik izrađen po mjerama uzetim sa identičnog spomenika postavljenog u Beogradu nije vraćen na isto mjesto u centru Gospića, već nešto dalje, na novoimenovani Trg Nikole Tesle.

“Povratak ovog spomenika koji je bio devastiran čini nas posebno ponosnima jer svjedočimo pobjedi kulture, jer uvijek ćemo se protiviti svakom rušenju i zagovarati obnovu i povratak života, na što nas je zadužila Teslina ostavština”, kazala je na otvorenju ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Svjetski poznat znanstvenik Nikola Tesla, koji je, između ostalog, zaslužan za pronalazak indukcionog motora, patente iz oblasti polifaznih naizmjeničnih struja, generatore i motore, kao i prijenos radio valova, rođen je na teritoriji današnje Hrvatske u porodici pravoslavnog svećenika. Najveći dio života i radnog vijeka proveo je u Sjedinjenim Američkim Državama.

Desetljećima nakon njegove smrti, pitanje da li je Tesla bio Srbin ili Hrvat redovno se pojavljuje kao kamen spoticanja u odnosima Srbije i Hrvatske.

“Nikola Tesla je hrvatski i američki izumitelj srpskog porijekla, čovjek koji se rodio i školovao u Hrvatskoj iz koje je otišao u svijet. Iz svoje domovine otisnuo se u Austriju, Češku, Mađarsku, Francusku, a zatim i Sjedinjene Američke Države. On je čovjek koji je mijenjao svijet, ali i čovjek koji je bio živa poveznica svih ovih država, naroda i kultura u kojima je živio i u kojima je ostavio svoj trag”, kazala je ministrica Nina Obuljen Koržinek na otkrivanju spomenika u Gospiću.

U četrdesetminutnom programu otkrivanja spomenika u Gospiću, kojeg je prenosila javna televizija, a režirao Krešimir Dolenčić, glumac Sven Jakir kao Tesla podsjetio je na Teslu kao čovjeka i znanstvenog genija, a prikazane su i poruke znanstvenika i poduzetnika inspiriranih Teslom.

“Ljudi se vrlo često iznenade kada čuju da je Nikola Tesla iz Hrvatske. Ne znaju to. Zato mislim da je jako važno da mi kao Hrvati radimo na tome da to što više ističemo i da se time ponosimo. Zato mislim da je spomenik u Gospiću jedna velika stvar i da ih treba biti još puno više, koji će pokazati koliko smo ponosni na njega, ali možda i inspirirati neke druge mlade ljude koji će krenuti njegovim stopama”, poručio je Mate Rimac, vlasnik kompanije za razvoj i proizvodnju električnih automobila.

Šesti spomenik Tesli u Gospiću

Autor koncepta spomenika Tesli na trgu nazvanom njegovim imenom, koji još nije do kraja uređen, je zagrebački arhitekt Timotej Kritovac. Ovo je šesti spomenik Tesli u Gospiću, uz još jedan koji se nalazi u njegovom rodnom selu Smiljanu, koje je sada postalo predgrađe Gospića, gdje se nalazi i Memorijalni centar posvećen Tesli.

Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Ličko – senjske županije Stanko Momčilović nije zadovoljan novom lokacijom spomenika, iako u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže da ne bi ništa pomoglo ni da je postavljen na lokaciji na kojoj je bio do dizanja u zrak 1992. godine.

“Ovo sada kako je vidi se da je to jedno iznuđeno rješenje da bi se konačno više nekome zatvorila usta, da se u to više ne dira, da to nije bitno itd. A taman da je vraćen u najglamuroznijem izdanju na sam trg gdje je nekad bio, ne bi to bila neka poruka, a kamoli ovo gdje je on stavljen u zapećak. Naravno da će on od javnih tijela biti prezentiran kako spada, ali da će ga građani Gospića, Ličko-senjske županije i države prihvatiti kao nekada, to neće sigurno. Niti blizu”, rezigniran je Momčilović.

Na otkrivanju spomenika govorio je i gospićki gradonačelnik Karlo Strarčević, do pred godinu dana predsjednik desne izvanparlamentarne Hrvatske stranke prava, koji je – pozdravljajući goste – prvo pozdravio lokalnog katoličkog biskupa, a tek nakon toga ministricu.

Gospić, grad u zaleđu hrvatske jadranske obale, je tijekom rata devedesetih godina teško razoren u napadima srpskih naga na taj grad.

Dok je Tesla u Gospiću “platio cijenu” ratnih devedesetih uništavanjem spomenika, u Zagrebu nikada nije izgubio ulicu u najstrožem centru grada. Također, 2006. je u Zagrebu u prisustvu kompletnog državnog vrha otkriven Teslin spomenik – rad Ivana Meštrovića – također u najstrožem centru, stotinjak metara od pravoslavne crkve Preobraženja Gospodnjeg.

Njegov rođendan 10. spnja proglašen je 2014. godine Nacionalnim danom Nikole Tesle, a zagrebački Tehnički muzej od 2015. godine nosi ime Tehnički muzej Nikola Tesla. Sredinom travnja je u Varaždinu otkriven najveći spomenik posvećen Tesli – 12,5 metara visoka i 4,5 tona teška metalna konstrukcija visokog dalekovoda, izložena prvi puta na zagrebačkoj izložbi “Tesla Mind from the Future”, a potom je bila izložena u više europskih gradova.

RSE