Protekcionizam na steroidima

Izdvajamo

• Prema izračunu Guardiana, Pfizer i njemački BioNTech u ovoj bi godini od cjepiva protiv Covida-19 trebali zaraditi najmanje 15 milijardi dolara, Moderna 18,4, Johnson & Johnson oko 10 milijardi, a AstraZeneca oko dvije milijarde dolara

Povezani članci

• Grupe za ljudska prava protiv kandidature zvaničnika UAE-a za predsjednika Interpola
• Anketa: Trećina kompanija seli iz Britanije zbog Brexita
• Afganistan: 24 rudara poginula u urušavanju rudnika
• Evropska opozicija
• Kalifornija: Raj za turiste, pakao za radnike
• Trumpove pristalice za subotu najavile skup na Capitolu, policija ovaj put spremna

Aktivisti protestiraju zbog odluke WTO-a o monopolskoj zaštiti cjepiva za Covid-19 (foto MSF)

Početkom ožujka WTO odbio je prijedlog Indije i Južnoafričke Republike o izuzeću lijekova i cjepiva za Covid-19 iz sporazuma kojim se reguliraju prava intelektualnog vlasništva, a zbog zaštite korporativne pohlepe stanovnici siromašnih država cjepivo će dobiti tek 2024.

Unatoč tome što je globalna proizvodnja i distribucija cjepiva protiv Covida-19 kolosalno podbacila, najvećim dijelom zato što farmaceutske kompanije ne žele s drugim zemljama dijeliti svoje znanje i tehnologiju, u javnosti je prilično neprimijećeno prošao nedavni događaj kojim se ta situacija mogla stubokom promijeniti.

Početkom ožujka, naime, održan je sastanak Glavnog vijeća Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na kojem se trebalo raspravljati o prijedlogu Indije i Južnoafričke Republike (JAR) o izuzeću lijekova i cjepiva za Covid-19 iz takozvanog TRIPS-a, WTO-ovog sporazuma kojim se reguliraju prava intelektualnog vlasništva. Tim se sporazumom države članice WTO-a obavezuju kompanijama dati široke monopolske zaštite za sve njihove proizvode, pa tako i one za cjepivo protiv Covida-19. Indija i JAR zatražili su suspenziju tih prava u područjima patenata, autorskih prava, industrijskog dizajna i neobjavljenih informacija. Budući da u svakoj regiji svijeta postoje zemlje koje imaju nužne proizvodne kapacitete, suspenzijom bi se omogućilo da bez prijetnje skupim tužbama i one pokrenu proizvodnju cjepiva, čime bi se i procjepljivanje značajno ubrzalo.

Okonjo-Iweala zalaže se za pristup “olakšavanja transfera tehnologije u okviru multilateralnih pravila”. U pitanju je mehanizam “prisilnog licenciranja”, koji je dosad u najvećem broju završavao tužbama vlasnika patenata na WTO-ovom tijelu za rješavanje sporova

Štoviše, cjepivo AstraZenece već se proizvodi i u indijskom Institutu Serum, dok je američki Johnson & Johnson ugovor o proizvodnji sklopio s južnoafričkom kompanijom Aspen Pharmacare. No to su aranžmani u koje su zapadne kompanije dobrovoljno ušle iz profitnih razloga, pri čemu će samo manji dio vakcina proizvedenih u partnerskim kompanijama ostati u zemljama koje ih proizvode. No unatoč tome što statistike pokazuju da je u svijetu dosad cijepljeno manje od 200 milijuna ljudi, od kojih njih više od 70 posto živi u 10 razvijenih zemalja, stožerna organizacija globalnog kapitalizma prijedlog nije prihvatila već je ostala na poziciji obrane profitnog pristupa rješavanju najveće javnozdravstvene krize u posljednjih stotinu godina.

Prijedlog Indije i JAR-a u WTO je dospio još u listopadu prošle godine, a njime se tražila privremena suspenzija dijelova TRIPS-a dok udio globalne imunizacije ne dosegne razinu nužnu za zaustavljanje pandemije. Inicijativi se u međuvremenu pridružilo još stotinjak država, među kojima su ukupna članstva WTO-ovih koalicija Afrička grupa i Najmanje razvijene zemlje.

O prijedlogu se prema internim pravilima trebalo raspravljati u roku od 90 dana i taj rok je probijen. No WTO je u listopadu objavio priopćenje u kojemu je konstatirao da je “suspenzija intelektualnih prava čak i na ograničeni vremenski period ne samo nepotrebna, nego bi i potkopala zajedničke napore koji se već događaju”. U prosincu je u New York Timesu objavljen komentar Thomasa Cuenija, generalnog direktora Međunarodne federacije farmaceutskih proizvođača i udruženja, u kojemu je on također napisao da takva suspenzija ne bi osigurala pravedniju distribuciju cjepiva ali bi zato “ugrozila buduće medicinske inovacije”.

Prema izračunu Guardiana, Pfizer i njemački BioNTech u ovoj bi godini od cjepiva protiv Covida-19 trebali zaraditi najmanje 15 milijardi dolara, Moderna 18,4, Johnson & Johnson oko 10 milijardi, a AstraZeneca oko dvije milijarde dolara

Iako se u WTO-u odluke donose konsenzusom, SAD, Evropska unija, Kanada i još nekolicina bogatih zemalja blokirale su prosinačku raspravu o prijedlogu, pa je trebalo pričekati sljedeću sjednicu. U međuvremenu je generalna direktorica WTO-a postala nigerijska ekonomistica i stručnjakinja za međunarodni razvoj Ngozi Okonjo-Iweala, prva žena i prva Afrikanka na toj poziciji, koja je pritom i članica odbora Globalne alijanse za cjepiva i imunizaciju Svjetske zdravstvene organizacije.

Ta promjena na čelu WTO-a sponzorima i pristašama kampanje za suspenziju TRIPS-a učinila se kao mogući pozitivan trenutak za vršenje pritiska na organizaciju uoči sastanka početkom ožujka. Stoga je više od stotinu američkih nevladinih organizacija, sindikata i instituta 25. veljače predsjedniku Joeu Bidenu uputilo otvoreno pismo. U njemu su od Bidena zatražili da ispuni svoje predizborno obećanje i revidira “opasnu i štetnu poziciju” koju je oko tog pitanja bio zauzeo njegov prethodnik Donald Trump i ukloni američku blokadu privremene suspenzije TRIPS-a. Održana je i konferencija za novinare, na kojoj su govorili i troje demokratskih zastupnika u Kongresu, ujedno i predsjednici relevantnih kongresnih odbora za trgovinu i zaštitu potrošača.

Na konferenciji je rečeno da analize pokazuju kako će, ukoliko se ne omasovi proizvodnja, većina stanovnika siromašnih država cjepivo dobiti tek 2024., dok će ekonomski gubici iznositi više od devet milijardi dolara, pri čemu će polovicu toga gubitka snositi upravo razvijene države.

Govornici su naglasili da su porezni obveznici uložili milijarde u razvoj cjepiva, klinička ispitivanja i garantirane kupnje od farmaceutskih kompanija, američki čak 13 milijardi dolara a evropski više od tri milijarde, no unatoč tome korporacije imaju potpunu kontrolu nad proizvodnjom.

Nova direktorica WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala (Foto: WTO)

Demokratski zastupnik Earl Blumenauer rekao je da svjedočimo situaciji u kojoj “pravila o intelektualnom vlasništvu i korporativna pohlepa katastrofalno utječu na javno zdravstvo”, dok je zastupnica Jen Schakowsky ponašanje WTO-a nazvala “vakcinskim aparthejdom”. Profesor prava na Sveučilištu Northeastern Brook Baker, inače i stručnjak za pravo intelektualnog vlasništva, Bidenovoj administraciji poručio je da “mora podržati prijedlog i poslati poruku Big Pharmi da je neprihvatljivo otpisati živote 90 posto ljudi u siromašnim i srednje bogatim zemljama” te da “opstruiranjem prijedloga za izuzećem iz TRIPS-a Biden krši vlastito obećanje o dijeljenju tehnologije sa svijetom”.

Dan ranije, skupina od 116 zastupnika u Evropskom parlamentu (od hrvatskih zastupnika samo SDP-ovci Romana Jerković i Tonino Picula) također je uputila otvoreno pismo s istim zahtjevom evropskim institucijama, upozorivši da su čelni ljudi tih institucija opetovano davali izjave o tome kako je cjepiva potrebno tretirati kao javno dobro.

Unatoč svemu tome, na sastanku WTO-a ni ovog se puta nije dogodilo ništa, dapače, objavljeno je kako taj prijedlog nije ni spomenut. Ni institucije Evropske unije, čije katastrofalno upravljanje koronakrizom iz dana u dan postaje sve gore, ni Joe Biden, u kojega je liberalna javnost diljem svijeta polagala neutemeljene humanističke nade, nisu odstupili od stava da korporativni profit ima prednost pred ljudskim životima. Razočarala je i nova direktorica WTO-a, koja je dodatno zamutila vodu predloživši uoči sastanka takozvani “treći put” između vakcinskog nacionalizma i privremene suspenzije TRIPS-a.

Okonjo-Iweala zalaže se za pristup “olakšavanja transfera tehnologije u okviru multilateralnih pravila”. U pitanju je već postojeći mehanizam “prisilnog licenciranja”, koji je WTO donio prije 20 godina upravo kako bi se uklonile barijere javnozdravstvenim potrebama. Njime se siromašnim državama omogućava da u nekim situacijama pokrenu proizvodnju tuđeg proizvoda bez dozvole proizvođača. No u pitanju je mehanizam koji podrazumijeva dugotrajnu administrativnu proceduru i koji je dosad u najvećem broju slučajeva završavao tužbama vlasnika patenata na WTO-ovom parasudskom tijelu za razrješavanje sporova.

Zbog TRIPS-a će stanovnici siromašnih zemalja dobiti cjepivo tek 2024. (Foto: Gavi)

Štoviše, kako je nedavno objavio portal The Intercept, američki industrijski lobiji već su počeli vršiti pritisak na Bidenovu administraciju da pokrene procedure protiv nekih država poput Mađarske, Kolumbije i Čilea, zato što su poduzele određene korake prema uvozu i proizvodnji cjepiva bez dozvole proizvođača. Početkom ove godine Asocijacija vlasnika intelektualnog vlasništva, među čijim su članicama i američke farmaceutske kompanije Pfizer i Johnson & Johnson, u siječnju je Bidenu poslala pismo u kojemu prijedlog Indije i JAR-a kvalificira kao “opasan i kontraproduktivan”. U svim tim slučajevima, u pitanju su izrazito moćna industrijska udruženja koja svake godine na svoje lobističke aktivnosti potroše desetke milijuna dolara.

S druge strane, Bidenova administracija ovih je dana slavodobitno objavila kako je zaslužna za “historijsko partnerstvo” između kompanije Johnson & Johnson, koja je nedavno dobila odobrenje za svoje cjepivo, i kompanije Merck, koja će prema tom sporazumu smjeti proizvoditi Johnson & Johnsonovo cjepivo. Američki predsjednik dogovor je usporedio s proizvodnim podvizima u vrijeme Drugog svjetskog rata te najavio da će se vlada pozvati na Zakon o obrambenoj proizvodnji kako bi se time pomoglo Mercku da nesmetano dolazi do nužne opreme i sirovina.

Rezultati američkog ekonomskog protekcionizma na steroidima, jednako kao i razlozi zbog kojih bogate države odbijaju prijedlog o privremenoj suspenziji TRIPS-a, ovih su dana dobili i svoje precizne financijske izračune. Prema analizi Wall Street Journala (WSJ), menadžeri i direktori 13 farmaceutskih kompanija prodali su tijekom prošle godine vlastite dionice ukupne vrijednosti 500 milijuna dolara. Većinu tog novca okrenuli su čelni ljudi samo jedne kompanije, američke Moderne, a u njoj većinu samo jedan čovjek, izvršni menadžer Stéphane Bancel, koji je prodao dionica u vrijednosti od 98 milijuna dolara. CEO Pfizera Albert Bourla u studenom prošle godine prodao je 5,6 milijuna dolara svojih dionica, 60 posto svih koje posjeduje, na isti dan kada su objavljeni povoljni rezultati kliničkih ispitivanja Pfizerovog cjepiva.

Godinu ranije, navodi WSJ, šefovi tih istih 13 kompanija prodali su dionice u vrijednosti od 132 milijuna dolara, što znači da su zahvaljujući pandemiji prošle godine zaradili trostruko više nego prethodne. Moderna je pritom praktički nova kompanija s tek 800 zaposlenih, koja prije pandemije nije izbacila na tržište nijedan proizvod niti je bilježila profit. No njezini su šefovi unatoč tome zaradili značajno više čak i od 170 godina starog giganta Pfizera, koji zapošljava 80 tisuća ljudi.

Među stotinama burzovnih transakcija obavljenih tijekom prošle godine, američka regulatorna tijela uočila su i neke sumnjive, no indicije o povlaštenom trgovanju nisu urodile nikakvim procedurama, čak ni u slučajevima kada se prodaja dionica vremenski poklapala s vijestima o uspješnosti cjepiva.

Prema izračunu Guardiana, Pfizer i njemački BioNTech u ovoj bi godini od cjepiva protiv Covida-19 trebali zaraditi najmanje 15 milijardi dolara, Moderna 18,4, Johnson & Johnson oko 10 milijardi, a AstraZeneca oko dvije milijarde dolara. Milijarde dolara zarade predviđaju im se i za iduće tri godine. Ukoliko Svjetska trgovinska organizacija pristane na prijedlog o privremenoj suspenzija sporazuma o intelektualnom vlasništvu, zarada tih kompanija bila bi značajno manja, pa je evidentno da su šanse da WTO svoju odluku promijeni praktički nikakve.

Portalnovosti.com