ENG
Hrvatski intelektualci kritikuju Zorana Milanovića zbog negiranja genocida
Autor/ica 👤tacno.net
Povezani članci
Photo: Dino Stanin/PIXSELL
Filozof i teolog, profesor filozofije na Filozofskom fakultetu u Zadru i predsjednik Gradskog vijeća Zadra Marka Vučetića reagovao je na stalno negiranje genocida u Srebrenici od strane predsjednika republike Hrvatske Zorana Milanovića.
“Milanovićev govor o genocidu u Srebrenici lišen je povijesne, etičke i emocionalne dimenzije, protiv takvog govora se nužno buni ljudska nutrina. Njegovo djelovanje, pogotovo od kada je preuzeo ulogu predsjednika Republike Hrvatske, u potpunosti je reducirano na nacionalističku perspektivu, ne krije da ga zanima isključivo ono što odgovara Hrvatskoj i Hrvatima, a ta Hrvatska i ti Hrvati su, razumije se, onakvi kakvima ih je vidio Franjo Tuđman i njegova svita. Budući da Hrvati nisu o Vukovaru govorili kao o genocidu, jer su, kako to kaže Milanović, imali neku mjeru, onda bi trebalo izmjeriti i koliko je to genocida bilo u Srebrenici – možda malo, možda nimalo, ali zasigurno ne previše. Milanovićeva ideja o izračunavanju količine genocida u Srebrenici je skandalozna, a ako tome još pridodamo da mu matematički izračun genocida radi Milorad Dodik, sve ljudsko u nama se nužno buni.
Milanovićeve interpretacije Majki Srebrenice kao žena za koje je upitno imaju li dvije vijuge u glavi i kako, budući da su stare, više nisu ni majke. Napisao sam post o tome kako Majke Srebrenice ne stare, za njih je vrijeme stalo kada je smrću prekinuto vrijeme života njihove djece. Kada majka mrtvog djeteta misli sebe, ona misli smrt djeteta, kada misli svoje majčinstvo, ona misli sebe zaustavljenu u vremenu smrti djeteta. Život majke mrtvog djeteta je trajno zaustavljen. U postu sam pozvao Milanovića da stane i da ne ruje po tuđoj smrti i tragediji ostavljenosti.”
Podsjećamo Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko 23.07. 2021. godine, donio je odluku koja se odnosi na dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.
“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopćeno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Dopunom Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine će se svako ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Također će se onaj ko kazneno djelo izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniti kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
Ako je kazneno djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Za dodjelu priznanja, nagrada, bilo kakvog podsjetnika ili privilegije ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.
Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Zakon je stupio na snagu osam dana od dana objave na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i jedan dan od dana objave u ‘Službenom glasniku Bosne i Hercegovine’.
Autor/ica 👤tacno.net
