Atomski pregovori u Ženevi: Iran iznenadio rješenjem u powerpointu

Povezani članci

• Musavi: Teheran ostaje u okviru nuklearnog sporazuma
• Erdogan: Turska neće dopustiti stvaranje nove države u sjevernoj Siriji
• Požar u Australiji izvan kontrole, uništio grad Yarloop
• Macron i Merkel: Reforme EU su nužne i treba ih provesti
• Situacija u Južnom Sudanu: pokolj stotina civila u gradu Bentiu, razbuktava se etnički konflikt dok govor mržnje putem radio postaja potiče ratne zločine s obje strane
• Ruske snage ušle u Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini

Tako to treba da bude: Iranski ministar vanjskih poslova Šarif predstavio je komesarki EU za vanjske poslove Ashton prijedlog Teherana

U svađi oko atomskog programa Irancima se iznenada žuri. U Ženevi su profesionalnim pristupom predstavili svoj prijedlog za raspravu. Teheran želi imati konačno rješenje oko nuklearnog programa – i to što je prije moguće.

Piše: Raniah Salloum
Preveo: Ešref Zaimbegović

Atomski pregovori u Ženevi počeli su sa pola sata zakašnjenja – i jednim iznenađenjem. Iranski pregovarački tim prezentirao je svoj prijedlog u 60-minutnoj prezentaciji u powerpointu sa nazivom “Kraj nepotrebne krize, otvaranje novih horizonata”. Prvi puta su se pregovori vodili na engleskom jeziku.

Bio je to profesionalni nastup delegacije iz Teherana.Veći kontrast ka pregovaračkom timu bivšeg predsjednika Mahmuda Ahmedinedžada ne može biti. Tada su izaslanici satima referirali o islamu umjesto o atomskom programu. Nasuprot tomu tim Hassana Rohanija je sada obrazlagao svoju ponudu tačku po tačku.

Iransku delegaciju je predvodio ministar inostranih poslova Mohammed Džawad Šarif. On je, zajedno sa Rohanijem, već 2003. do 2005. pripadao pregovaračkom timu. Kao “veoma korisnu” označio je iransku prezentaciju Michael Mann, govornik komesarke EU za inostrane poslove Caterine Ashton. Ashton je Šarifova partnerka u pregovorima i ona zastupa “zemlje P5+1”, pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Un plus Njemačka ili kako to u Eu radije nazivaju “E3+3” što znači tri članice EU i Kina, Rusija i USA.

I USA su se pokazale otvorenom prema Teheranu. Ministarstvo vanjskih poslova je izjavilo da bi pozdravilo bilateralne razgovore u Ženevi – to bi bilo dosad nezabilježeno približavanje ka  Washingtonu u istoriji Islamske republike.

Naslov prezentacije jasno govori o čemu se Irancima radi: Oni neće međurješenje. Oni bi htjeli dobiti konačni dogovor. “Nećemo da tapkamo u mraku. Hoćemo da znamo šta nas očekuje na kraju”, rekao je zamjenik ministra inostranih poslova Abbas Araghchi.

Araghchi zastupa Teheran pošto se Šarif nakon prezentacije izvinuo. On ima probleme sa bolovima u leđima – prema vlastitoj izjavi odkako su ga iranski tvrdolinijaši verbalno napali. Oni kritički ocjenjuju Šarifov i Rohanijev kurs prema Zapadu.

Prije nego što je napustio razgovore Šarif je jasno rekao da Iran želi konačno rješenje u rekordnom vremenu. Teheran teži dogovoru u tri faze, jedna privremena – sa rješenjima u toku jednog mjeseca – zatim jedna srednjoročna i jedna dugoročna. “Iranci žele u toku jedne godine doći do konačnog rješenja”, interpretirao je prvi dan razgovora u Ženevi ekspert za Iran Ali Vaez iz US-Think-Tank International Crisis Group.

To bi bio novi rekord. Zadnji put, 2003. do 2005. bilo je poterbno timu pregovarača sa Šarifom i Rohanijem dvije godine da nađu kompromis sa Zapadom. a tada je pregovaračka situacija bila neuporedivo jednostavnija: iranski atomski program je sa 164 na mjesto preko 18.000 centrifuga bio još na početku. Zapad tada nije bio zaveo ni masivne ekonomske sankcije kao naprimjer ograničavanje platnog prometa.

Detalji iranske ponude diskutovati će se u utorak i srijedu u Ženevi. Dok ne bude jasno da li je dogovor moguć, partneri su se dogovorili na šutnju.

Podzemno postrojenje Fordo treba zatvoriti na šest mjeseci

Na čemu Iranci bezuslovno insistiraju jasno je rečeno proteklih sedmica: pravo da sami mogu obogaćavati uran i iznad pet procenata koliko je potrebno za civilne svrhe. Ovaj ustupak su P5+1 do sada uvijek isključivali iz pregovora jer smatraju da Iran ovu privilegiju tek treba da zasluži.

Zemlje P5+1 su u Ženevi ponovili svoju ponudu iz aprila 2013. Ona predviđa da Iran ne može obogaćavati uran na 20% i da od već obogaćenog goriva na 20% zadrži samo onoliko koliko treba za medicinska istraživanja. Osim toga treba proširiti suradnju sa Internacionalnim uredom za atomsku energiju IAEA i kao mjeru za uspostavljanje povjerenja zatvoriti podzemno postrojenje Fordo na šest mjeseci. Kao protumjera umanjile bi se sankcije a nove se ne bi utvrđivale. Teheran je do sada ovu ponudu odbijao kao nedovoljnu.

I sam Izrael ne dovodi u pitanje pravo Irana na miroljubivo korištenje atomske energije kao što je predviđeno u Sporazumu o zabrani korištenja atomskog oružja. Međutim, mnoge zemlje koje koriste atomsku energiju u civilne svrhe same ne obogaćuju uran. USA, Francuska i Izrael gledaju skeptički na zahtjev Teherana da imaju pravo na obogaćivanje urana. Na previše pitanja Iran do sada nije dao zadovoljavajući odgovor.

Nije jasno zašto zemlja koja posjeduje velike zalihe nafte i gasa treba atomsku energiju i obogaćuje uran sa obrazloženjem da je za civilnu upotrebu. Zato je skepsa međunarodne zajednice velika. Suradnja Teherana sa IAEA je do sada bila promjenljiva. To također nije povećalo međusobno povjerenje.

spiegel.de