foto: Wikimedia Commons Proteklog tjedna održana je promocija Deklaracije o zajedničkom jeziku u Beču u čuvenoj Vijećnici Rudolfsheim-Fünfhaus. Govornici su bili potpisnici Deklaracije: iz Zagreba lingvistkinja Snježana Kordić, iz Beograda politikolog Filip Balunović i iz Sarajeva novinar Nikola Vučić, a
Foto: Wikimedia Commons Svu tu pomoć Japan je uvjetovao time da predmet informatike trebaju zajedno pohađati učenici različitih nacionalnosti koji su u ime toga što govore navodno različitim jezicima bili razdvojeni. Daleki Japan je svjestan da Bošnjaci, Hrvati, Srbi i
Evropska komisija, Ministarstvo obrazovanja Republike Češke i njihov Nacionalni institut za daljnje obrazovanje organizirali su međunarodnu konferenciju “Jezik u zrcalu jednog stoljeća”, održanu proteklog tjedna u Ministarstvu obrazovanja u Pragu. Uz češke sudionike govorili su i predstavnici slovačkog Nacionalnog instituta
Proteklog tjedna na Univerzitetu Alpe-Adria održana je trodnevna konferencija “Jezik, književnost, politika 1918-2018: (Raz)gradnja nacionalizma i otpor”, s uvodnim izlaganjem visokog predstavnika Evropske Unije za Bosnu i Hercegovinu Valentina Inzkoa, i s govornicima profesorima s brojnih univerziteta iz čitavog svijeta,
Pokrenuta je inicijativa da se u pisanom obliku iziđe pred javnost kako bi se potakla promjena jezične politike u sve četiri zemlje. Mogao bi se za početak neutralizirati barem naziv predmeta u školama, čime bi bio uklonjen formalni razlog, legalni
Nakon što sam pročitala knjigu zaključila sam da je ona izuzetna važna i bitna, te da bi posebno korisna bila studentima i studenticama našeg jezika. Željela sam razgovarati sa profesorima koji su i meni predavali na Odsjeku za bosanski, hrvatski
| Foto: Š. G. | Zbog nacionalističke politike povjesničari prave takve udžbenike da kad čovjek pogleda udžbenike povijesti koji se koriste u nastavi – u državama nasljednicama Jugoslavije, onda se s obzirom na nacionalni mentalitet tvrđave ne smije čuditi što
Foto: šg Snježana Kordić u knjizi Jezik i Nacionalizam (2010) ukazuje da je naša najbanalnija naučna istina da mi govorimo jednim jezikom a naš najveći problem je to što kod nas znanost ide uz uzicu politike pa tako veliki broj
“Omladinski forum: dijalogom do razumijevanja” koji se u Mostaru održava od 14. do 16. ožujka 2015. godine otvoren je predavanjem dr. sc. habil. Snježane Kordić na temu “Jezik i nacionalizam: jezik kao izgovor za segregaciju u obrazovanju”. Piše: Nikola Vučić
Foto: Jutarnji.hr Silna potreba Sande Ham i brojnih drugih hrvatskih lingvista da jezik koji se govori u Hrvatskoj očiste od nepoželjnih riječi i zamijene ih nekim novima (zrakomlat, zatipak, osjećajnik, dodirnik, bocar, ponovak, zapozorje) doseže patološke razmjere, i uporište za takvo
“Omladinski Forum: dijalogom do razumijevanja” nastao kao ideja dvojice studenata iz Mostara – Marka Vrljića i Nikole Vučića – održat će se od 14. do 16. marta/ožujka 2015. godine u kongresnoj sali hotela Bristol u Mostaru. Omladinski Forum povezuje trideset
Zadivljujuća je hrabrost i entuzijazam kojim lingvistica Snježana Kordić brani svoje stavove u ponekad nemogućim okolnostima, a sve s osmijehom na licu. “Ne precjenjujem ljudsku vrstu pa zato nema ni razočaranja. Vedrina dolazi možda kad se unatoč zaprekama dolazi do
Proizvođenjem nesigurnosti domaći jezikoslovci prave ljude isfrustriranim osobama – em navodno ne znaju dobro jezik, em onda nisu čak ni dobri Hrvati jer jezikoslovci ih uvjeravaju da nacionalnost ovisi o jeziku. (…) Naposljetku, domaći jezikoslovci prave ljude nacionalistima jer treniraju
Poistovjećujući nacionalnu pripadnost s jezikom, Marko Samardžija piše kao da se u BiH govore tri jezika i kao da Hrvati u BiH ako studiraju u Sarajevu moraju studirati na stranome jeziku. Zalaže se svesrdno i za jezični apartheid u obliku
Snježana Kordić, hrvatska lingvistica, predavala je na univerzitetima u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačakoj je habilitirala 2002. godine, a doktorirala je 1993. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njena knjiga Jezik i nacionalizam je u Hrvatskoj pokrenula pravu političku
“Zašto koristite stranu reč tortura, kada postoji lepa srpska reč: mučenje” rekao je jedan od svjedoka odbrane na suđenju nekom od ratnih zločinaca u Hagu. I svi bi se ex-yu jezički puritanci mogli pitati isto: zašto slobodoumni govore da mi
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
