Donosimo novi prilog raspravi o jeziku, potaknutoj Deklaracijom o zajedničkom jeziku. Lingvistkinja Snježana Kordić odgovara filozofu i publicistu Borisu Budenu na njegov posljednji tekst „Šamar, letva, kamen, znanost, jezik / Odgovor Snježani Kordić“. Odgovor prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija. Da
Jezik u člancima časopisa uopće nije jasno definiran, čak se ne radi o jeziku kao sredstvu komunikacije, nego o ideji zasebnog jezika kao primarnog markera identiteta (81). Što se podrazumijeva pod “hrvatski jezik” je proizvoljno, nejasno, neodređeno (81), a pomoću
Lingvistkinja i autorica knjige Jezik i nacionalizam (2010.) te članica radne grupe koja je u sklopu regionalnog projekta „Jezici i nacionalizmi“ sudjelovala u sastavljanju Deklaracije o zajedničkom jeziku, Snježana Kordić, reagira na tekst Borisa Budena „Padaj (jezična) silo i nepravdo!
Ne dopustimo da zbog nas i nedostataka našega otpora prema štetnim odlukama štetnih političara bez vizije i programa generacije nakon nas spuštaju pogled Postoje neke linije s kojih se ne smijemo povlačiti, crte s kojih ne smijemo uzmicati. Ta je
Povodom 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika prenosimo tekst Snježane Kordić objavljen u zagrebačkom tjedniku Forum za 45. obljetnicu Deklaracije. Nepristran uvid u jezičnu politiku onog vremena i u tekst Deklaracije razotkriva da slika o Deklaraciji
Šteta uzrokovana smanjivanjem kulturnog tržišta i nestankom iskustva sretanja ’drugih’, razmjene, uzajamnog otkrivanja i istraživanja nepopravljiva je. Ona pogađa sve istinski kreativne umove i mladu generaciju, koja sve više traži (i nalazi) put egzila i emigracije. Piše: Snježana Kordić –
Možda ćemo mi – ili naši sinovi, nećaci, unuci – odgovoriti jednoga dana, sa spremnim entuzijazmom ili sa sviješću o dužnostima kad čujemo da nas naša država zove. Poziv će nam već biti poznat; o dužnostima smo već informirani; te
Krivo je vjerovati da se glavnina jezika nauči u školi: djeca u školi uče čitati i pisati. Osnovna gramatika govorenog jezika već je usvojena prije nego što krenu u školu, tj. djeca ’znaju’ glavne konvencije i sastavljaju govorene rečenice prema
|Foto: Š. G.| Ovdje se ponovo vidi koliko su kroatisti zastranili: umjesto da opisuju upotrebu, oni joj puristički nameću. Ne opisuju stvarni jezik nego onakav kakvim ga zamišljaju. To je privlačna pozicija jer se ne moraju držati jezične stvarnosti nego
Oni intelektualci i političari koji ne forsiraju nacionalizam ipak prave ustupke nacionalistima i popuštaju im misleći da će ih to stišati. Pritom zaboravljaju iracionalni i teleološki karakter nacionalizma. Politički i ideološki ustupci i nagodbe po pravilu ga ne stišavaju, nego
| Foto: Š. G. | Zbog nacionalističke politike povjesničari prave takve udžbenike da kad čovjek pogleda udžbenike povijesti koji se koriste u nastavi – u državama nasljednicama Jugoslavije, onda se s obzirom na nacionalni mentalitet tvrđave ne smije čuditi što
Tko polazi od smjernica humanizma i prosvjetiteljstva, za njega je religija privatna stvar. Treba biti jasno da svaki čovjek smije vjerovati što god želi, naposljetku, misli su slobodne – slobodne i za nerazumnost. Tko i danas želi vjerovati u dovoljno
Foto: Jutarnji list A Feral, to je perfekcija na svim razinama: u sadržaju, u profesionalnosti priloga i čitavog tjednika. Nadalje, u intelektualnom poštenju. U odgovornom pristupu poslu. Tu je i vrijednost zdravog razuma suprotstavljenog obmanama ideologije. I tu je, naravno,
| Foto: Š. G. | Nedostajalo je građansko društvo: »Misli se na društvo u kojem državni narod obuhvaća sve građane države, na društvo u kojem prava ima svaki pojedinac i nijedan kolektiv, na društvo gdje je ’etnička pripadnost’ u najboljem
| Foto: Š. G. | U BiH je »glavna prepreka za funkcioniranje centralne uprave podjela stanovništva u takozvane ’konstitutivne narode’: Daytonski ustav daje ’Bošnjacima, Hrvatima i Srbima’ kao građanima Bosne i Hercegovine status ’konstitutivnih nacija’. […] Očito je da »tim
Umjesto da zadrže znanstvenu objektivnost, domaći jezikoslovci postali su nosioci politike nacionalizma: »Nažalost, i jezični nacionalisti među Hrvatima, Bošnjacima, Srbima (grupa oko Slova) i Crnogorcima […] su konstruiranjem ili održavanjem mitova o jezičnoj povijesti i širenjem scenarija o ugroženosti jezika
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
