Kasim Prohić – foto Radio Konjic “Činiti i Biti” (izd.“Svjetlost” Sarajevo 1972., o romanu Meše Selimovića) Piše: Fuad Đidić Pedeset i jedna godina je od neponovljivog i utemeljujućeg djela naše filozofije i estetike. Knjiga “Činiti i biti” (Sarajevo,
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Problem nije samo u kontroli nad ženskim tijelima, prije se radi o kontroli nad našim životima i planiranom roditeljstvu: o tome hoćemo li i kada imati djecu, koliko djece, imamo li vremena da se brinemo o njima,
Moje pisanje nije ništa drugo do tvrdoglavi pokušaj da se razumiju mehanizmi po kojima svijetu oko sebe dajemo značenje. (Umberto Eco) Da li je svijet kakvog ga prepoznajemo proizvod kauzalnog ustroja univerzuma, nekog božanskog Uma ili je, ustvari, samo jednom
Samo onaj koji je oslobođen od kolektivističkog mišljenja, koji se usredsređuje na misao samu, onaj koji sabire razasutost, fragmentarnost ispisanosti vlastite otuđenosti i nepripadanja – taj je slobodan. Sloboda je, dakle, odgovor na teskobu. Patimo, naposletku, jer težimo ka slobodi.
Kako neki sjevernoamerički kolumnisti vide naš spas od nadolazećeg talasa degeneracije – bogatstva, demokratije, tehnološke superiornosti… Piše: Fuad Đidić Božić je posebno vrijeme. Različito od ostatka godine. Nezavisno od toga da li ga doživljavate kao religiozni ili sekularni festival, ovi dani
Od 26. do 28. studenoga 2015. u Zagrebu (velika dvorana “Školske knjige”, Masarykova 28) održavati će se simpozij “Rat i mir”. Organizator simpozija je Hrvatsko filozofsko društvo. Program simpozija i cijela simpozijska publikacija mogu se preuzeti na sljedećoj web-adresi: http://www.hrfd.hr/godisnji-simpozij-hrvatskog-filozofskog-drustva-2015/
Foto: novosti Da li su moć i nasilje bitna obilježja čovječnosti ili, naprotiv, oblici čovjekovog otuđenog bivstvovanja? Jesu li oni, možda, nešto treće, u odnosu na čovječnost neutralno i instrumentalno, nešto čija čovječnost ili nečovječnost zavisi od ciljeva za koje
Tko polazi od smjernica humanizma i prosvjetiteljstva, za njega je religija privatna stvar. Treba biti jasno da svaki čovjek smije vjerovati što god želi, naposljetku, misli su slobodne – slobodne i za nerazumnost. Tko i danas želi vjerovati u dovoljno
Hannah Arendt: PISMA IZ EVROPE (Pisma suprugu Heinrichu Blücheru) Ženeva, februar 1937. I ja sam još jedanput razgledala Rembrandta o kojem mi pišeš i kojega dobro poznajem. I bila sam u duhu s Tobom u Louvreu, sanjareći s pravom,
Jacques Derrida: STANOVITO ”LUDILO” TREBA BDJETI NAD MIŠLJENJEM → Zamislimo vašeg budućeg biografa. Možemo zamisliti da će zapisati, lijeno preuzimajući datum iz matičnih podataka: Jacques Derrida je rođen 15. srpnja 1930. godine u El-Biaru, pokraj Alžira. Možda vam pada na misao
Piše: Vladimir Milutinović U okviru ove „polemike“ na twitteru o neoliberalizmu, ja rekoh da se neoliberali nenavide sa filozofijom, pa sam dobio link na TR na kome jedan naš libertarijanac pita nekog „filozofa“ da li on ima obavezu da plati
Odupirući se ikoničkoj historijografiji, koja vazda sadrži barbarizam, nasilje i urušavanje individualnosti drugog i drukčijeg ispred mene (E. Lévinas), ponajprije jer se svakog trena poziva na krv i tlo, u današnjem se svijetu misao o nihilističkoj destrukciji, premda je ona
Svako može biti ljutit, to je barem jednostavno, piše Aristotel. Ali, na pravoga biti ljut, u pravoj mjeri, u pravo vrijeme, sa pravom svrhom i na pravi način, to je teško. Platon je prvi, a možda i poslednji, koji je
Piše: Vladimir Milutinović U knjižarama naših tržnih centara postoji pregradak posvećen istoriji, politici i filozofiji, ali je knjige iz filozofije u njima teško naći. Na primer, u novobeogradskom Merkatoru, čitava polica ispunjena je knjigama nedavno preminulog Dobrice Ćosića, ali nijedna
Sve u svemu, mislim da moramo čitati samo one knjige koje nas grizu i ubadaju. Ako nas knjiga koju čitamo ne potrese poput udarca u glavu, zašto se uopšte mučiti pročitati je? Da bi nas učinila sretnima, kao što ti kažeš?
Čini mi se da nas digitalni konzumerizam pravi suviše pasivnim za revolt ili spasavanje sveta. Ako ga prihvatimo kao neizbežan, zaista će dovesti do kraja istorije, na više načina. Eliane Glaser, The Guardian Prevela Milica Jovanović, Peščanik.net Leta 1989. američki
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
