Zašto bogohuljenje ima tako velike posljedice u Pakistanu?

Povezani članci

• Ruski zrakoplov najvjerojatnije srušila bomba “Islamske države”
• Berlin: tisuće ljudi na Maršu sjećanja na Rosu Luxemburg i Karla Liebknechta
• Beč: Ministarski sastanak o libijskoj krizi
• Drakonski dekreti: Restrikcije talibana u Afganistanu
• MMF poručio Evropi: Oprostite Grčkoj dio duga
• Lavrov: SAD i EU koriste Ukrajinu kao pijuna protiv Rusije

FOTO: AP

Od 1990. godine najmanje 85 ljudi je ubijeno u vezi sa optužbama za bogohuljenje, kažu lokalni mediji i istraživači u Pakistanu.

Cifra uključuje pojedince optužene za bogohuljenje, njihovu djecu, advokate, sudije koje sude u njihovim slučajevima i druge.

Bogohuljenje je osjetljiva i zapaljiva optužba u Pakistanu, državi sa muslimanskom većinom, gdje čak i nedokazane optužbe o vrijeđanju islama i njegovog proroka Muhameda mogu dovesti do smrti.

Koliko je uobičajeno nasilje u Pakistanu zbog bogohuljenja i zašto je to tako osjetljivo pitanje?

Među ubijenima su pripadnici vjerskih manjina, istaknuti političari, studenti, svećenici i psihički bolesnici. Oni u toj zemlji bivaju spaljeni, obješeni, ubijeni u sudnicama i isječeni na smrt pored puta.

Od 2011. godine, kada je guvernera Pendžaba Salmaana Taseera ubio njegov tjelohranitelj zbog poziva na reformu zakona o bogohuljenju, glavna debata o tom pitanju bila je gotovo nemoguća.

Danas se lažne optužbe za bogohuljenje često iznose kao način pritiska na protivnike u sporovima, uključujući i najviše političke lidere.

Taseerovog ubicu su mnogi hvalili, a ubistvo je praćeno usponom Tehreek-e-Labbaik Pakistan (TLP), krajnje desničarske stranke sa širokom podrškom koja poziva da se bogohulnikima odrube glave. Uspon TLP-a doveo je do porasta slučajeva bogohuljenja podnesenih na ideološkim osnovama.

Ko su pakistanski islamisti kojima je glavni povik ‘smrt bogohulnicima’?

Ova zabranjena islamistička politička stranka čiji je glavni cilj zaštita pakistanskih drakonskih zakona o bogohuljenju i kažnjavanje bogohulnika povezana je s nasiljem nad kršćanima prošle sedmice u kojem je spaljeno nekoliko crkava.

TLP negira da podstiče nasilje.

Činjenice o grupi

• Glavni fokus TLP-a, ili pokreta Poslanikovih sljedbenika, je zaštita pakistanskih oštrih zakona o bogohuljenju. Uključuje podršku i provođenje nasilnih akcija protiv onih koji su optuženi za bogohuljenje.
• Grupa, čiji je poklič “smrt bogohulnicima”, pripada islamističkoj sekti Barelvi sunit, koju prati većina od 241 miliona stanovnika Pakistana.
• Došli s u fokus javnosti 2015. godine u kampanji protesta gdje se tražilo oslobađanje Mumtaza Kadrija, policijskog čuvara koji je 2011. ubio guvernera provincije Pendžab Salmana Taseera zbog njegovih poziva na reformu zakona o bogohuljenju.
• Kadri je osuđen na smrt i pogubljen 2016. godine. TLP je na njegovoj sahrani, kojoj je prisustvovalo više desetina hiljada ljudi, najavio ulazak u izbornu politiku.
• TLP je osvojio više od dva miliona glasova i postao peta najveća stranka na izborima 2018.

• Njegov osnivač, vatreni imam Khadim Hussain Rizvi, umro je od srčanog udara 2020. godine. Desetine hiljada vjernika iz cijelog Pakistana prisustvovalo je njegovoj sahrani. Njegov sin, Saad Rizvi, sada vodi stranku.
• U 2017. godini, TLP je po prvi put pokazao svoju sposobnost da se mobiliše na ulicama maršom na Islamabad, gdje su hiljade pristalica blokirali glavni autoput u znak protesta protiv bilo kakvog pokušaja davanja prava glasa pripadnicima manjinske zajednice Ahmadi, koji nazivaju hereticima.
• Sukob, u kojem je nekoliko ljudi ubijeno, okončan je nakon što je vlada ispunila sve zahtjeve TLP-a u dogovoru uz vojno posredovanje, uključujući i ostavku tadašnjeg ministra pravde.
• Grupa je 2021. godine vodila nasilne proteste zbog karikatura proroka Muhameda u francuskom satiričnom časopisu Charlie Hebdo. Zahtijevali su protjerivanje francuskog ambasadora, bojkot francuskih proizvoda i prekid trgovinskih veza sa Evropom.
• TLP je zabranjen kasnije 2021. godine pod vladom tadašnjeg premijera Imrana Khana nakon smrtonosnih sukoba s policijom tokom protesta.
• Sukobi su okončani tek nakon što je vlada ispunila većinu zahtjeva grupe kao dio dogovora, uključujući uklanjanje njenog vođe sa liste terorista.
• Uprkos zabrani, grupa djeluje otvoreno i često podržava izborne kandidate koji se takmiče kao nezavisni koji podržavaju njenu ideologiju.

Većina optuženih za bogohuljenje u Pakistanu su muslimani, ali se pripadnici vjerskih manjina suočavaju s posebno opasnim prijetnjama, tvrde grupe za ljudska prava.

Policija obično stoji po strani

Kršćani, koji čine oko 1,3 posto stanovnika Pakistana, bili su u posebnom riziku, jer su četvrti u gradovima Lahore, Gojra, Jaranwala i glavnom gradu Islamabadu spaljeni ili napadnuti nakon optužbi za bogohuljenje posljednjih godina.

Kada izbije nasilje protiv bogohuljenja, lokalna policija stoji po strani i dozvoljava rulji da izvede svoje napade, često iz straha da bi i sami mogli biti označeni kao bogohulnici jer ne dozvoljavaju linč.

Pakistanski zakoni o bogohuljenju, neki naslijeđeni od bivših britanskih kolonijalnih vladara, bili su malo korišteni sve do 1970-ih i ’80-ih godina prošlog vijeka, kada su ojačani i prošireni na nekoliko klauzula specifičnih za vrijeđanje islama.

Od početka 2023. godine, najmanje 53 osobe su završile u pritvoru širom Pakistana zbog optužbi za bogohuljenje, prema američkoj komisiji za međunarodnu vjersku slobodu.

Sudije koje su razmatrale slučajeve bogohuljenja izvijestile su da se suočavaju s pritiskom da izreknu osuđujuće presude, bez obzira na dokaze, bojeći se da će biti meta fizičkog nasilja ako to ne urade.

Prema sadašnjim zakonima, koji su ove godine još jednom osnaženi, krivično djelo vrijeđanja proroka Muhameda nosi obaveznu smrtnu kaznu, dok je za skrnavljenje Kur’ana kazna doživotnog zatvora.

RSE