ENG
Uloga Izraela u opstrukciji nuklearnog pogona u Iranu
Autor/ica 👤RSE
Povezani članci
foto: AFP
Posljednji incident u iranskom nuklearnom pogonu Natanz mogao bi da nanese značajan udarac nuklearnom programu Irana, ali i da umanji mogućnosti Teherana u razgovorima sa SAD o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. čemu se otvoreno protivi Izrael koji se sumnjiči za sabotažu, pišu svjetski mediji.
Meta ‘nuklearnog terorizma’
Nuklearno postrojenje Natanz zaustavilo se u nedjelju, 11. aprila, dan nakon što je pokrenuta nova generacija centrifuga koje obogaćuju uranijum. Iranski zvaničnici su prvobitno umanjili značaj prekida, ali njihova procjena o šteti kasnije je promijenjena uz tvrdnje da je lokacija bila meta “nuklearnog terorizma”, piše Tajms (The Times).
Ali Akbar Salehi, šef Iranske organizacije za atomsku energiju i njen glavni nuklearni pregovarač, rekao je da osuđuje “ovaj prezrivi potez” pozvavši međunarodnu zajednicu i Međunarodnu agenciju za atomsku energiju da djeluju. Također je naglasio da Teheran zadržava “pravo da preduzme akciju protiv počinilaca”.
Ako napad bude potvrđen, ukazuje londonski list, njegov tajming će biti u velikoj mjeri povezan s razgovorima između Irana i SAD o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. kojim je ograničen nuklearni program Irana u zamjenu za ukidanje sankcija UN.
Prethodni američki predsjednik Donald Tramp (Trump) je 2018. napustio taj sporazum izrekavši oštre sankcije Teheranu, dok je obnovu sporazuma Džo Bajden (Joe Biden) učinio centralnim dijelom svoje predizborne kampanje prošle godine.
Sporazumu se, dodaje list, žestoko protivi i izraelski premijer, Benjamin Netanjahu. Ukoliko se pokaže da iza posljednjeg napada na iransko nuklearno postrojenje stoji Izrael – što se može činiti i kao napad usmjeren na ključnu američku politiku – Vašington to neće vidjeti kao smetnju sve dok, zaključuje Tajms, Teheran zna da može da plati kaznu zato što nije pristao na zahtjeve SAD u pregovorima.
Potvrda iz Izraela?
Izrael će, po svemu sudeći, potvrditi da je izvršio sajber napad na glavno nuklearno postrojenje Irana, dan nakon što su pokrenute centrifuge za ubrzanje proizvodnje obogaćenog uranijuma koje je Teheran označio kao ključni trenutak u nuklearnom programu zemlje, napisao je Gardijan (The Guardian).
Dok su se iranske vlasti trudile da se nose s nestankom struje u Natanzu, za koje je Agencija za atomsku energiju te zemlje kasnije priznala da je oštetila električnu mrežu, izraelski mediji su uveliko izvještavali o očiglednom napadu dok je javni radio preduzeo neobičan korak tvrdeći da je Mosadova obavještajna agencija igrala centralnu ulogu.
Izraelski premijer Netanjahu izjavio je u nedjelju da je “borba protiv Irana, njenih proksi snaga te iranskih napora za naoružavanje ogromna misija”, dodajući da “situacija koja danas postoji neće nužno biti situacija koja će postojati sutra”, ne ulazeći u detalje.
Smatra se da je neobjašnjivo gašenje iranskog nuklearnog postrojenja posljednja u nizu razmjena između dva stara neprijatelja koji su, naglašava Gardijan, vodili opsežan i eskalirajući rat u sjenci širom Bliskog istoka više od decenije, usredsređen na nuklearni program Irana i njegovo učešće u regionalnim pitanjima.
Sukobi su se u posljednje vrijeme vodili na otvorenom: poput nedavnog izreaelskog napada na iranski teretni brod u Crvenom moru, ubistva glavnog nuklearnog naučnika Irana Mohsena Fahrizadeha prošlog novembra, te stotine vazdušnih napada na iranske proksi snage u Siriji.
Natanz je i dalje žarište izraelskih strahova, s eksplozijom koja je oštetila fabriku za montažu centrifuga prošle godine uz, dodaje Gardijan, kombinovani sajber napad CIA-e i Mosada 2010. koji je izazvao veliki poremećaj i usporio iranski nuklearni program za nekoliko godina.
Tvrdnje obavještajaca
Iako Iran nije rekao šta je tačno izazvalo nestanak struje u Natanzu a Izrael javno odbio da potvrdi ili negira bilo kakvu odgovornost, američki i izraelski obavještajni zvaničnici kažu da je Izrael imao ulogu, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Dvojica obavještajnih zvaničnika informisana o šteti rekla su da je nestanak struje uzrokovan velikom eksplozijom koja je uništila nezavisni — i veoma zaštićen — unutrašnji elektroenergetski sistem koji snabdijeva podzemne centrifuge koje obogaćuju uranijum.
Zvaničnici, koji su za njujorški list govorili pod uslovom anonimnosti, rekli su da je eksplozija nanijela težak udarac sposobnosti Irana da obogaćuje uranijum i da bi moglo da bude potrebno najmanje devet mjeseci da se obnovi proizvodnja u Natanzu.
Ako je tako, ukazuje Njujork tajms, uticaj Irana u novim razgovorima koje traži Bajdenova administracija za obnovu nuklearnog sporazuma mogao bi da bude značajno ugrožen unoseći novu neizvjesnost u diplomatske napore koji su počeli prošle nedjelje da spase nuklearni sporazum – kojeg se Tramp odrekao opisujući ga kao “najgori dogovor” i poklon Iranu.
Razgovori o spašavanju sporazuma, poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije ili JCPOA, treba da se nastave ove nedjelje. No, ističe list, iako još uvijek nije jasno kako bi incident u Natanzu mogao da utiče na to, Iran se sada suočava i sa komplikovanom računicom kako da odgovori, posebno ako zaključi da je Izrael odgovoran.
Sastanak u Tel Avivu
Iran je saopštio da su njegovi neprijatelji ciljali nuklearnu elektranu kako bi iz kolosijeka izbacili neformalne razgovore sa SAD o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine koji bi mogao da utre put povlačenju sankcija Islamskoj Republici, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Iran i preostalih pet strana nuklearnog sporazuma – Britanija, Kina, Francuska, Nemačka i Rusija – okrenuli su se pregovorima o mapi puta za povratak SAD sporazumu. Cilj je, dodaje konzervativni američki list, pronaći način da administracija predsjednika Bajdena ukine sankcije Iranu ako Teheran pristane da se povinuje paktu koji je razvijen kako bi se ograničio rast nuklearne sposobnosti Irana i spriječio ga da razvije tehnologiju nuklearnog naoružanja.
Iran je pojačao svoje nuklearne aktivnosti nakon što su SAD 2018. napustile sporazum, uključujući korake za obogaćivanje uranijuma po većoj čistoći nego što sporazum dozvoljava. U središtu tih napora bio je Natanz koji je u subotu, 10. aprila ponovo pokrenut nakon prošlogodišnje razorne eksplozije i požara, za šta je Iran također okrivio sabotere.
Incident u Natanzu, dodaje Volstrit džurnal, desio se na isti dan kada je američki ministar odbrane Lojd Ostin (Lloyd Austin ) sletio u Tel Aviv na sastanke s premijerom Netanjahuom i drugim najvišim izraelskim zvaničnicima, koji su brzo pokrenuli temu Irana i nuklearnih razgovora u Beču.
“Teheran današnjice predstavlja stratešku prijetnju svijetu”, rekao je izraelski ministar odbrane Beni Ganc (Benny Gantz) na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Ostinom. “Radićemo s našim saveznikom u SAD kako bismo osigurali da svaki sporazum štiti vitalne interese međunarodne zajednice, sprječava trku u naoružanju i doprinosi izraelskoj bezbjednosti.”
Razvoj ‘nuklearne eksplozivne naprave’
Obim štete na Natanzu, glavnom postrojenju za obogaćivanje uranijuma, smještenom duboko unutar planine u centralnoj provinciji Isfahan, ostaje nejasan u ovom trenutku, jer Iran još uvijek nije emitovao slike objekta na državnoj televiziji niti su sateliti NASA-e otkrili vidljive eksplozije. Dugotrajni efekti na atomski program Irana u cjelini također ostaju nejasni, ističe Asošiejtid pres (The Associated Press).
Nuklearni program Irana zapravo je počeo uz pomoć SAD. U okviru svog programa “Atomi za mir”, Amerika je obezbijedila probni reaktor koji je došao u Teheranu 1967., a pomoć je okončana nakon islamske revolucije u Iranu 1979.
Iran je devedesetih godina proširio svoj program, uključujući tajnu kupovinu opreme od glavnog pakistanskog nuklearnog naučnika Abdula Kadera Kana, čiji je dizajn omogućio Iranu da izgradi centrifuge IR-1 koje u velikoj mjeri napajaju njegovo obogaćivanje uranijuma.
Ako napad zaustavi centrifuge u Natanzu, one se i dalje okreću u Fordu, drugom postrojenju također duboko ukopanom u iranske planine, pojašnjava AP. Iran također ima jednu operativnu nuklearnu elektranu u Bušeru, koju je otvorio uz pomoć Rusije 2011., dok je prethodno rekonfigurisao svoj reaktor teške vode Arak i još uvijek upravlja istraživačkim reaktorom u Teheranu.
Teheran tvrdi da njihov nuklearni program ima mirnodobski karakter. Međutim, Iran je do kraja 2003. “provodio aktivnosti bitne za razvoj nuklearne eksplozivne naprave” u “strukturiranom programu”, objavila je Međunarodna agencija za atomsku energiju. To je procjena koju dijele američke obavještajne agencije i Stejt department.
Sabotaža u Natanzu dolazi u osjetljivom trenutku za odlazećeg predsjednika Hasana Rohanija, čija administracija pokušava da kroz razgovore u Beču povrati prednosti iz sporazuma. U suprotnom, to bi moglo da ojača tvrdu liniju unutar Islamske Republike, naglašava AP dodajući da su pojedini već u ponedjeljak, 12. aprila, tražili da se Rohani povuče iz pregovora.
Autor/ica 👤RSE
