Teška vremena za njemačku ekonomiju

Povezani članci

• Tolokonjikova: Putinova prazna gesta neće zaslijepiti svijet
• Zašto je Turska oprezna prema NATO nastojanjima nordijskih zemalja?
• Pucali na palestinsku učenicu nakon lažnih optužbi
• Rusija na pragu potpunog prekida odnosa sa SAD-om
• Republikanski predizbori u SAD-u: Rat protiv džihadista i Obamina “politička korektnost” u središtu rasprave
• Udari koalicije uništili tri rafinerije Islamske države

FOTO: DPA

Nakon što je slabost njemačke ekonomije doprinijela ulasku eurozone u recesiju na početku ove godine, mnogi stručnjaci predviđaju da za najveću evropsku privredu dolaze teška vremena pošto bi zbog inflacije mogla oslabiti više nego što se ranije očekivalo, pišu svjetski mediji.

Kraj doba obilja

Njemačka će, kako se čini, završiti godinu u minusu i na začelju među svojim konkurentima u eurozoni, ističe Agencija Frans pres (Agence France-Presse) dodajući da mnogi poslovni lideri i stručnjaci predviđaju da za najveću evropsku ekonomiju dolaze teška vremena.

Iako njemačka vlada predviđa rast BDP-a u ovoj godini, glavne ekonomske institucije i MMF predviđaju pad od 0,2 do 0,4 posto na što utiču rast inflacije, povećanje kamatnih stopa, visoki troškovi energije i spor oporavak kineskog tržišta koji je ključan za njemački izvoz.

Neki analitičari čak upozoravaju da bi problem mogao biti više nego privremen jer sve veći broj preduzeća, uključujući mala i srednja preduzeća, radi na “premještanju dijela svojih aktivnosti iz Njemačke”.

Istovremeno, upozoravaju poslovni lideri, njemačku privrednu koče spora birokratija, nizak stepen digitalizacije i starenje stanovništva koje bi moglo dovesti do manjka radne snage.

U medijima se, naglašava AFP, ponovo spominje Njemačka kao “bolesnik Evrope” s podsjećanjima na period prije 2000. godine kada se zemlja suočavala s visokom stopom nezaposlenosti i imala poteškoće da bude konkurentna na međunarodnim tržištima. Glavne ekonomske institucije u zemlji predviđaju da Njemačku u sljedećih nekoliko godina čeka relativno spor rast – manji od jedan posto.

S druge strane, Olaf Šolc (Scholz), koji je postao kancelar krajem 2021., radije ukazuje na drugačije ekonomsko doba, ističe Frans pres dodajući da je u intervjuu njemačkim medijima u martu, kancelar rekao da će nastojanje da se postigne klimatska neutralnost do 2045. vratiti “nivoe rasta kao u 1950-ima i 1960-ima”, doba poslijeratnog “ekonomskog čuda” Zapadne Njemačke.

Ipak, piše AFP, neki stručnjaci su skeptični oko vizije novog zlatnog doba privrede zahvaljujući prijelazu na zelenu energiju, jer će prelazak zahtijevati ogromna ulaganja i troškove što neće dovesti do ekonomskog rasta u kratkom roku.

Istraživačka grupa Ifo predviđa da će njemačka ekonomija oslabiti više nego što se ranije očekivalo jer inflacija uzima danak privatnoj potrošnji, prenosi Rojters (Reuters).

Očekuje se da će njemački bruto domaći proizvod ove godine pasti za 0,4 posto, u poređenju s rastom BDP u eurozoni za 0,6 posto i u Sjedinjenim Državama za 0,9 posto.

Ekonomski institut također predviđa da će se inflacija polako smanjivati sa 6,9 posto u 2022. na 5,8 posto ove godine, pa na 2,1 posto u 2024.

Broj nezaposlenih u Njemačkoj će blago porasti u 2023. godini, ali će stopa nezaposlenosti ostati nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu i iznosit će 5,3 posto ove godine, da bi 2024. godine porasla na 5,5 posto.

‘Teret’ proizvodnje

Njemačka proizvodnja kao glavni motor privrednog rasta zemlje postala je najveći teret ekonomiji zemlje, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) ističući da srž slabosti Njemačke leži u visokoj zavisnosti od proizvodnje.

U prošlim ekonomskim krizama, Njemačka se mogla osloniti na svoje fabrike da je izvuku iz bilo koje recesije iskorištavanjem svjetske nezasitne potražnje za njemačkim proizvodima.

Međutim, to više nije slučaj, naglašava američki list i dodaje da je zbog velikog rasta cijena energije prošle godine poskupila i proizvodnja robe, dok s inflacijom i sve većim kamatnim stopama širom svijeta, strani potrošači često ne mogu priuštiti skuplju robu.

Proizvođači koji troše puno energije bili su posebno pogođeni kada je Rusija, odakle je Njemačka uvozila više od polovine svog ukupnog uvoza prirodnog gasa 2021., prošle godine napala Ukrajinu i počela smanjivati isporuke.

Proizvodnja u energetski intenzivnim sektorima njemačke proizvodnje bila je smanjena za 12,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine u aprilu. U cijeloj eurozoni, fabrička proizvodnja bila je neznatno veća u odnosu na isti period prethodne godine.

Drugi izvor slabosti bila je Kina, važno tržište za njemačke kompanije, ističe Volstrit džurnal pojasnivši da zbog pandemijskih mjera zatvaranja tokom većeg dijela prošle godine i slabijeg oporavka nakon ponovnog otvaranja, Kina nije pružila toliku podršku kao ranije.

Njemačka je jedina članica Grupe 20 industrijskih i razvijenih zemalja, osim Rusije, koja je pokazala niži bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju 2023. godine u odnosu na godinu ranije. Njemački BDP je u tom periodu smanjen za 0,5 posto, dok je na primjer u SAD BDP bio veći za 1,6 posto.

Njemačka se također suočava s dubokim strukturnim izazovima, uključujući skupu tranziciju prema obnovljivim izvorima energije, promjene u globalnim lancima snabdijevanja i nedostatak kvalifikovane radne snage, navodi list, ističući da svi ti faktori otežavaju i poskupljuju proizvodnju u zemlji.

Uzimajući u obzir slabljenje proizvodnje, drugi stubovi njemačke privrede – potrošnja i usluge – nisu nadoknadili taj nedostatak. Pad potrošnje domaćinstava zbog povećanja cijena hrane i energije izazvali su recesiju u Njemačkoj ove godine, ističe Volstrit džurnal i dodaje da je slabost Njemačke bio jedan od faktora koji su gurnuli eurozonu u recesiju na početku ove godine.

Uprkos tome, s padom godišnje inflacije i rastom plata, mnogi ekonomisti očekuju da će njemačka domaćinstva imati više novca za potrošnju u drugoj polovini godine, što bi trebalo spriječiti duboku recesiju.

Ipak, mnogo toga će, naglašava Volstrit džurnal, zavisti od toga koliko dobro globalna potražnja za njemačkim izvozom odolijeva višim kamatnim stopama i o tome kako će se kineska privreda razvijati.

Rast cijena

Inflacija u eurozoni prošlog mjeseca vjerovatno je usporila u tri od četiri glavne ekonomije – s očiglednim izuzetkom Njemačke, ističe Blumberg (Bloomberg) ukazujući da bi se rast cijena osnovnih potrepština u eurozoni mogao ponovo ubrzati.

Potrošačke cijene u cijeloj regiji porasle su 5,6 posto u junu u odnosu na prethodnu godinu – što je pad od pola postotnog boda u odnosu na prethodni mjesec, prema Blumbergovoj anketi objavljenoj prije 23. juna.

Međutim, takozvana temeljna mjera, koja uklanja nestabilne elemente kao što je energija, vjerovatno se ubrzala, dok podaci evropskih država vjerovatno pokazuju porast njemačke ukupne inflacije.

Naime, ukazuje Blumberg, sliku eurozone komplikuje razlika između njenih članica. Njemačka inflacija je skočila za gotovo pola postotnog boda na 6,7 posto zbog uvođenja ultra-jeftinog javnog prijevoza prošlog ljeta što je, prema procjenama Blumberg ekonomiksa, dodalo 0,2 postotna boda u očitanju za euroregiju u cjelini.

Izgledi Njemačke čine se manje benignim od ostatka regije, ističe agencija i dodaje da dok su projekcije Evropske centralne banke ovog mjeseca pokazale usporavanje inflacije na prosječnih 2,2 posto u 2025., prognoza Bundesbanke za njemačku ekonomiju je 2,7 posto.

Za razliku od Njemačke, čiji su podaci objavljeni krajem prošle sedmice, očekuje se da će sljedeće tri najveće evropske ekonomije pokazati značajno usporavanje.

Očekuje se da će Italija uskoro objaviti podatke koji pokazuju da je ukupni rast cijena smanjen za 1,2 postotna boda na 6,8 posto. U Francuskoj, ekonomisti predviđaju smanjenje od 0,6 postotnih bodova na 5,4 posto, dok je najznačajnija Španija čiji prognozeri predviđaju pad stope inflacije na 1,4 posto, što je znatno ispod cilja ECB-a od dva posto.

Dokazi o skrivenim pritiscima u cijeloj regiji mogu frustrirati zvaničnike ECB na čelu s predsjednicom Kristin Lagard (Christine Lagarde) nakon gotovo godinu dana agresivnog monetarnog stezanja kako bi se potrošačke cijene stavile pod kontrolu, ističe Blumberg.

RSE