Svjetska politika: Evropa nesposobna, USA nezaintersovane

Povezani članci

• Švajcarci ubedljivom većinom glasali za legalizaciju istopolnih brakova
• UKRAJINA SPREMA RAT PROTIV RUSKIH SNAGA NA KRIMU ‘Krim je bio, je i bit će naš teritorij!’
• Koronavirus u Italiji odnosi živote, 49 osoba umrlo u roku od 24 sata
• Desetine hiljada ljudi na maršu desnice u Poljskoj
• Abasova deklaracija kao pokušaj da spreči aneksiju Zapadne obale
• Samočišćenje atmosfere slabi

Obama sa US-podpredsjednikom Bidenom: „ Decenija rata se sada završava“

Joe Biden u Njemačkoj: Posjeta podpretsjednika USA na Konferenciji za sigurnost treba da ojača transatlanske odnose. Međutim svjetskoj politici prijeti zastoj, Amerika se povlači nazad ka svojim problemima. Druge velike sile ne mogu i neće da uskoče na taj prostor.

 By: Gregor Peter Schmitz, München

Hemičar i atomski fizičar Ernest Rutherford, nosilac Nobelove nagrade za 1908., htio je u svojoj laboratoriji u Velikoj Britaniji provoditi eksperimente u velikom obimu, konačno on je mogao postati jedan od najvećih u svojoj naučnoj oblasti. Međutim, Rutherfordu su često nedostajala sredstva. Naučnik bi onda, prema pričanjima, sakupio svoje saradnike i rekao: “Ljudi, nemamo novaca. Vrijeme je da počnemo razmišljati.“

Ruthersfordove navodne rečenice su u međuvremenu ušle u svakodnevnu upotrebu, pa i u svjetskoj politici. Rijetko bi mogle nekada bolje odgovarati nego sada pri posjeti Njemačkoj američkog podpredsjednika Joe Bidena, koji će u petak poslije podne konferirati sa Saveznom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu a u subotu držati govor na Koferenciju za sigurnost u Munchenu.

Jer Biden bi mogao u javnosti još vrlo elokventno govoriti o transatlanskim kooperacijama. Iza zatvorenih vrata njegova osnovna poruka će glasiti: Moramo  razmisliti o nečemu novom kada se radi o raspodjeli tereta u jednom nepredvidivom svijetu.

Iscrpljena nacija

Amerika, “nezamjenjiva nacija” kako ju je jednom nazvala bivša ministrica inostranih poslova Madeleine Albright je trenutno, prije svega, iscrpljena nacija, svjetska sila u “rikvercu” – koja umjesto na Hindukusch ili Bliski istok gleda na domaću scenu.

Nije čudo: Od kraja hladnog rata provele su američke trupe skoro dvostruko više vremena u borbenim dejstvima nego decenijama prije toga. Zemlja je dala ogromne sume u naoružanje, samo 2011. toliko koliko 19 vojnih sila iza nje zajedno. I to je doprinijelo rekordnom zaduženju države od preko 16 biliona dolara.

Dosta! Ovu poruku donijeće Biden po nalogu svoga šefa Baracka Obame. Uostalom američki predsjednik u svome drugom inauguracionom govoru izbjegao da spomene John F. Kennedija, koji je svojevremeno rekao da će Amerika platiti “svaku cijenu” da bi branila slobodu u cijelom svijetu. Obamina centralna rečenica je glasila: ”Decenija rata se sada približava svome kraju.”

Nosilac Nobelove nagrade nije govorio u prvom redu o jednom boljem svijetu nego o jednoj boljoj Americi – sa više šansi za doseljenike, više prava za homoseksualce, manje socijalne nejednakosti. Nejedinstveni Amerikanci su momentalno jedinstveni samo u jednoj stvari: Dobrobit Amerike je ipak važniji nego dobrobit svijeta.

Vanjska politika bez rezultata

Od mesijanskih vizija jednog George W. Busha preostala je u Obaminoj eri samo Eisenhowerova doktrina. General Dwight D. Eisenhower bio je junak Drugog svjetskog rata. Međutim kao predsjednik htio je, po svaku cijenu, spriječiti prolijevanje krvi, u najmanju ruku prolijevanje američke krvi. Za vrijeme njegovog mandata, poslije korejskog rata, nije više izgubio život ni jedan američki vojnik.

Obama je sada imenovao Chucka Hagela za ministra obrane. On je predsjedniku poklonio biografiju Eisenhowera i kao bivši vojnik želi svoje vojnike sačuvati od ratnih pohoda. Hagel dijeli Obamino stajalište o “leading from behind”, vođstvo iz pozadine – što se vidi upravo u Mali gdje je Amerika rado dala prednost Francuskoj.

Takva podjela opterećenje nije nikakva drama, isto kao i kresanje američkog vojnog budžeta. To se da  lakše provesti nego što armija tvrdi. Drama bi bila takva Amerika koja se povlači iz svijeta.

Obama i Biden imaju u  vanjskoj politici značajan renome ali skoro nikakve rezultate. “Obama je do sada ostvario malo rezultata u vanjskoj politici”, analizira renomirani Brookings institut.

U zemljama koje nisu naklonjene Americi, kao Pakistan, Obama je nepopularan kao njegov prethodnik Bush, konačno on šalje bezpilotne avione umjesto diplomata. Iranska atomska bomba izgleda sve vjerovatnija, borba protiv klimatskih promjena je u zastoju, Izraelci i Palestinci su stalno u sukobu, odnos Zapada prema Kini ostaje nejasan.

Svijet u “rikvercu”

Bilo bi vrijeme jače se angažovati prije nego što Obama istekne većina mandata. Međutim ovo se može jedva očekivati, bez obzira koliko optimizma uvijek dobro raspoloženi Biden širi u Berlinu i Münchenu.

Međutim ko bi mogao stupiti na mjesto Amerike? Kina se bori za svoj ekonomski rast, Rusija je postala naftna diktatura, Brazil i Indija slabe. Internacionalne institucije kao Ujedinjene nacije, Nato ili EU prolaze kroz krizu identiteta.

Nalazimo se u vremenu kada je nastao cjelosvjetski vakum političkih sila kako je to dijagnosticirao politolog Ian Bremmer u jednoj novoj mudroj knjizi. To može biti vrijeme kretanja unazad, upravo za Evropljane, koji bi mogli biti novi svjetski policajci. „Ne smijite se ovoj ideji“ piše „Washington Post“.

Međutim ta ideja izgleda u strvarnosti prije zabavna nego vjerovatna. Evropske nacije, izuzimajući Veliku Britaniju, smanjile su svoj vojni budžet od 1990. za 15%. Još gore: Njihovo diplomatsko jedinstvo postoji samo na papiru, kao što pokazuje euro-kriza i najnovije nevolje oko uloge Londona u EU.

Vjerovatnije nego da je u pokretu naprijed jeste da je svijet u “rikvercu”: Evropa nije sposobna voditi, Amerikanci to više neće.

spiegel.de

Preveo: Ešref Zaimbegović