Nezapamćeni požari širom Kanade

Izdvajamo

• Toplije vrijeme isušuje vegetaciju, što služi kao gorivo za šumske požare. Također, veće temperature dovode do više munja, rekao je Flanigan. U Kanadi oko polovinu šumskih požara izaziva grom, ali oni su odgovorni za 80 do 90 posto spaljenog zemljišta, budući da su ta područja obično udaljena i teško dostupna vatrogascima.

Povezani članci

• Kako se Evropa okreće desničarskim strankama
• Broj poginulih u ruskom napadu na željezničku stanicu porastao na 22, među njima i dijete
• Turska šalje 20.000 vojnika u Siriju protiv ISIL-a i Assada
• Šokantni snimci: Tortura vlasti Kine nad muslimanima?
• “Sloboda ne može biti izgovor za ugrožavanje života drugih”
• Građani plaćaju ceh visokih uloga u Venecueli

Požar u Britanskoj Kolumbiji, Kanada – Foto: AFP

Veliki požari haraju Kanadom posljednjih nekoliko mjeseci uništavajući ogromne površine šumskih područja i izazivajući zagađenje zraka, dok su protekle sedmice odnijeli i prvu žrtvu.

Broj požara kontinuirano raste uslijed ekstremnih vremenskih pojava – vrućina, neobično suhog vremena i većeg broja udara groma čiji su intenzitet i učestalost povećani klimatskim promjenama, pišu svjetski mediji.

Milioni hektara šuma

U Kanadi je ove godine, prema zvaničnim podacima, izgorjelo više od 10 miliona hektara šumskog zemljišta što je rekord koji je premašio najpesimističnija predviđanja naučnika, ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Prethodni rekord svih vremena dogodio se 1989. godine, kada je tokom cijele godine izgorjelo 7,3 miliona hektara zemljišta.

Od početka ove godine registrovano je 4.088 požara, a površina koja je izgorjela u samo šest i po mjeseci otprilike je jednaka veličini teritorije Portugala ili Islanda. Do sada je raseljeno više od 150.000 ljudi, dok je prošle sedmice u požaru stradala 19-godišnja pripadnica vatrogasne službe.

Samo u subotu, 15. jula, u Kanadi je zabilježeno 906 aktivnih požara, uključujući 570 koji su bili van kontrole, prenosi Frans pres naglasivši da nijedna pokrajina nije pošteđena.

U maju, na početku sezone šumskih požara, Alberta na zapadu bila je u centru pažnje, da bi nekoliko sedmica poslije požari zahvatili Novu Škotsku, a potom i Kvebek, gdje su ogromni požari stvorili oblake dima koji su prekrili čak i dijelove Sjedinjenih Država.

Od početka jula situacija se dramatično promijenila u Britanskoj Kolumbiji, s više od 250 požara koji su izbili u samo tri dana prošle sedmice, uglavnom izazvani munjama.

Većina požara dogodila se daleko od naseljenih područja, ali još uvijek imaju ozbiljne posljedice za životnu sredinu, ističu naučnici. “Ove godine imamo brojke koje su gore od naših najpesimističnijih scenarija”, rekao je za AFP Jan Bulanžer (Yan Boulanger), istraživač u kanadskom ministarstvu prirodnih resursa.

Kanada, koja se zbog svog geografskog položaja zagrijava brže od ostatka planete, posljednjih godina se suočava s ekstremnim vremenskim pojavama čiji su intenzitet i učestalost povećani klimatskim promjenama, ukazuje AFP i dodaje da je ove godine veliki dio Kanade pogođen visokim temperaturama i teškim sušama.

Dim utiče na kvalitet zraka

Sezona požara u Kanadi dosad je najgora zabilježena, ističe Vašingon post (The Washington Post), dodajući da je samo u jednoj sedmici tokom jula izgorjelo najmanje 560.000 hektara šumskog zemljišta.

U Kvebeku je do sada izgorjelo četiri miliona hektara, što je duplo više od prethodnog rekorda od 1,9 miliona hektara iz 2013. godine.

Više od 350 velikih požara aktivno je u Britanskoj Kolumbiji, gdje je 13. jula stradala pripadnica vatrogasne službe koja je gasila požar u južnom dijelu pokrajine, napisao je list, ističući da je ovo prva poznata smrt vatrogasca koji se ove godine bore s požarima u Kanadi.

Gusti dim od požara koji haraju Britanskom Kolumbijom, Albertom i sjeverozapadnim teritorijama utiče negativno na kvalitet zraka u više kanadskih pokrajina, dok tjera dim prema jugu preko granice sa Sjedinjenim Državama.

U međuvremenu, napisao je Vašington post, zone visokog pritiska u zapadnoj i sjeverozapadnoj Kanadi izazvale su nenormalno vruće i suho vrijeme pogodno za požare, ističe list ukazujući na predviđanja da će se takvo vrijeme nastaviti ove sedmice, a možda i poslije.

Potreba za međunarodnim vatrogascima

Kanadski premijer Džastin Trudo (Justin Trudeau), odao je počast ženi vatrogascu koja je poginula gaseći šumski požar u Britanskoj Kolumbiji, dok šumski požari i dalje bjesne širom zemlje, napisao je Gardijan (The Guardian), dodajući da je zapadna pokrajina zatražila dodatnih 1.000 međunarodnih vatrogasaca.

U Britanskoj Kolumbiji oko 2.000 vatrogasaca bori se s više od 350 požara. Pokrajinske vlasti su zatražile dodatnih 1.000 međunarodnih vatrogasaca za pomoć u gašenju požara gdje je ove godine izgorjelo 1,2 miliona hektara šume, što je daleko iznad desetogodišnjeg prosjeka od 76.000 hektara.

Nedostatak kiše posljednjih mjeseci ostavio je većinu Britanske Kolumbije isušenom, što je, kako kažu zvaničnici, “neviđen” nivo suše za ovaj dio godine.

Predviđa se da će se ekstremno toplo vrijeme zadržati u većem dijelu pokrajine, a grmljavinske oluje će vjerovatno donijeti više udara munja koje će izazvati više požara, rekao je prošle sedmice Klif Čepmen (Cliff Chapman), šef pokrajinskih operacija za šumske požare ističući da je samo početkom jula registrovano 51.000 udara munja.

Kanada je, ocijenio je Gardijan, na pravom putu za najgoru sezonu šumskih požara u istoriji, dok su emisije šumskih požara dosegle rekordne nivoe.

Zdravstveni rizici

Vlasti upozoravaju stanovnike na značajne zdravstvene rizike dima kanadskih šumskih požara, koji prekriva velike američke gradove, kao i urbana područja Kanade, naglasio je Juronjuz(Euronews).

Gasovi u dimu požara mogu izazvati bol u prsima, otežano disanje i kašalj, a posebno su opasni za osobe sa srčanim bolestima, kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću ili astmom, upozoravaju zvaničnici.

Marie-Eve Herou (Marie-Eve Heroux), menadžerica za procjenu kvalitete zraka pri Health Canada, objasnila je da je riječ o česticama “koje su vrlo male i nisu vidljive ljudskom oku, koje ulaze duboko u naša pluća i krvotok – to su one koje najviše brinemo u smislu rizika po zdravlje”.

Takav dim, prenosi Juronjuz, odgovoran je za to što je zrak u Torontu posljednjih sedmica jedan od najgorih na svijetu.

Ranije ove godine zbog požara u Alberti je uvedeno vanredno stanje, a putnici su upozoreni da ne posjećuju zemlju, dok je dim od požara stigao čak do Evrope u požaru kakav nije viđen u posljednjih više od 30 godina.

Nova stvarnost

Zbog rekordno visokih temperatura, rekordne sezone požara i opasnih oblaka dima Kanađani sve više govore o budućnosti u kojoj će veći broj šumskih požara biti dio njihove nove stvarnosti, istakao je CNBC.

“Navikli smo na požare na zapadu, ili na istoku, ili na sjeveru…ali ne u cijeloj zemlji u isto vrijeme”, rekao je Majkl Flaningan (Michael Flannigan), profesor na Univerzitetu Tomson rivers (Thompson Rivers University) u Britanskoj Kolumbiji, ističući da je ovo što se dešava bez presedana, ali i najava onog šta dolazi.

Klimatske promjene, uzrokovane emisijama gasova s efektom staklene bašte utiču na zagrijavanje planete, ističu naučnici uz upozorenje da čak i da ljudi danas prestanu sagorijevati sva fosilna goriva, ugljen dioksid koji je već u atmosferi će nastaviti da zagrijava planetu u narednim decenijama.

Temperature u Kanadi također bilježe rekorde, ističe CNBC dodajući da je ranije ove godine, Fort Gud Houp, na sjeverozapadu zemlje, dosegnuo 37,4 stepena Celzijusa, što je najtoplija temperatura zabilježena na tom području.

Toplije vrijeme isušuje vegetaciju, što služi kao gorivo za šumske požare. Također, veće temperature dovode do više munja, rekao je Flanigan. U Kanadi oko polovinu šumskih požara izaziva grom, ali oni su odgovorni za 80 do 90 posto spaljenog zemljišta, budući da su ta područja obično udaljena i teško dostupna vatrogascima.

“Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je ovaj trenutak zastrašujući na našoj planeti. S obaranjem rekorda temperature zraka, požarima i poplavama koje bjesne širom svijeta, naša kuća zaista gori”, rekla je Kristina Dal (Dahl), glavna naučnica za klimu pri “Asocijaciji zabrinutih naučnika” (Union of concerned scientists).

RSE