Nasilje u Iraku: Sistem Maliki

Povezani članci

• Američka predizborna kampanja: Šta će se desiti ako pobijedi Trump? Ništa.
• Crna Gora: Na putu svile u dužničko ropstvo?
• Ukrajinski izbor
• Svet po Elonu Musku
• Saudijski princ 2017. ‘govorio o ubojstvu’ Khashoggija
• Osumnjičeni za terorizam u Crnoj Gori na potjernici Interpola

Premijer Nuri Al-Maliki: Koncentrisao je moć u svojim rukama

Iranski šef vlade radi na tome da stvori novi autoritarni režim. Premijer Nuri al -Maliki sistematski koncentriše vlast u svojim rukama. Kritičare ušutkava. Sada se javlja otpor – zemlji prijeti novi građanski rat.

By: Raniah Salloum

Preveo: Ešref Zaimbegović

To što Irak doživljava ovih dana izgleda kao početak novog građanskog rata. Otkako su iračke snage sigurnosti 23. aprila u Hawidži nasilno rasturile proteste protiv vlade nasilje eskalira. Sa preko 700 mrtvih april je bio mjesec sa najviše ubijenih  unazad 5 godina, saopštila je u četvrtak misija UN u Iraku.

Irački premijer Nuri al-Maliki je ekstremno polarizirao zemlju koja je već izbrazdana linijama konflikta. On sistematski koncentriše moć u svojim rukama i kod svojih šiitskih suradnika. U vladi nacionalnog jedinstva koja je 2010. – nakon prvih slobodnih izbora u zemlji – preuzela vlast skoro da su ostali samo njemu vjerni.

Premijer je drastično ograničio mogućnosti da mu se parlament suprotstavi. Pritom je profitirao i od toga da među njegovim kritičarima u parlamentu vlada najdublje nepovjerenje i da oni ne uspjevaju da se zajednički suprotstave premijeru.

Maliki je proširio svoj uticaj i na sudstvo i važne nezavisne institucije kao što je Antikorupcioni ured i Izborna komisija, pokazuje nova studija o Iraku “Institutes for the Study of War”. On je oduzeo i licence više TV stanica koje su kritički izvještavale.

Mnogi suniti osjećaju se potlačeni od Malikija

Mnogi suniti, koji su manjina u Iraku, osjećaju se sistematski izolovani i nezastupljeni u “Sistemu Maliki”. Već mjesecima oni protestuju. Premijer ne odgovara na njihove zahtjeve. U aprilu je jednostavno isključio dva regiona sa sunitskom većinom iz provincijskih izbora i prebacio glasanje na juli. Nije se obazirao na proteste izborne komisije.

Sada izgleda da su neki demonstranti očigledno pripravljeni da pruže Malikiju nasilni otpor, podstaknuti i ustankom u susjednoj Siriji. Tri pripadnika iračkih snaga sigurnosti su ubijeni kada su napali protestno okupljanje u Hawidži.

 “Sa operacijom u Hawidži htjelo se odvratiti demonstrante od upotrebe nasilja time što su napadnuti direktno i oštro”, pišu analitičari Iraka iz “International Crisis Group”. To se pokazalo kao kontraproduktivno. “To je početak spirale nasilja. Demonstranti se pripremaju na dalje napade snaga sigurnosti i prijete da će formirati robustan vojni otpor.”

Aparat sigurnosti je izvan svake kontrole

Problamatično je prije svega slijedeće: Premijer je sigurnosni aparat organizovao i podredio sebi, odvojio od svake kontrole i polarizirao po konfesionalnim linijama.

• Armija: U više rangove postavio je Maliki skoro isključivo šiite. Prema ustavu morao bi parlament dati saglasnost na takva personalna rješenja. Maliki je međutim mijenjao vojne zapovjednike bez konsultacija sa parlamentom.
• Tajne službe: Od nastupa Malikija Irak ima šest raznih tajnih službi koje bi se terbalo međusobno držati u šahu. Mnoge sunitske oficire tajne službe zamjenio je Maliki lojalnim šiitskim pripadnicima svoje partije.
• Specijalne jedinice: Jedna novostvorena komando centrala za više elitnih trupa je direktno podređena Malikiju. Ona ne podliježe nikakvoj zakonskoj kontroli. Mnoge elitne jedinice nekažnjeno muče ljude u nezakonitim zatvorima.

Izgleda da su prije svega sunitski kritičari Malikija proganjani, hapšeni i mučeni na osnovu nejasnih zakona – zakona o antiterorizmu i zakona o „ Debaasifikaciji“ protiv pripadnika režima Sadama Huseina. Pod mučenjem dobijena priznanja su kasnije korištena. Broj pogubljenja u Iraku porastao je dramatično prošlih godina, upozoravaju organizacije za ljudska prava. Visoka komesarka UN za ljuska prava Navi Pillay rekla je u aprilu da iračka vlada vodi ljude na pogubljenja kao „životinje na klaonicu“.

Dramatično konfesionalno organizovanje aparata sigurnosti sigurno će otežati da se nasilje opet vrati pod kontrolu. Analitičari upozoravaju da bi sukobi demonstranata i snaga sigurnosti brzo mogli prerasti u novi građanski rat uzduž sunitsko – šiitskih linija. Pribojavaju se da bi ovaj mogao biti, zbog napetosti u cijelom regionu kroz rat u Siriji, još dugotrajniji i brutalniji nego posljednji irački građanski rat od 2006. do 2008. sa desetinama hiljada mrtvih.

 “Samo ako Bagdad odgovori legitimnim zahtjevima demonstranata i garantira sunitskim Arapima poziciju u političkom sistemu može Irak opet zaustaviti rastući val nasilja”, piše International Crisis Group.  Inače prijeti Iraku “katastrofa”.

spiegel.de