Nakon Liz Truss Britanija u političkoj krizi i ekonomskim turbulencijama

Povezani članci

• Auf Wiedersehen, Merkel?
• Ukrajina: Depardje na “crnoj listi” umetnika
• Merkel i Sakorzy u grčkoj verziji ‘Thelme i Louise
• NATO će angažirati 36 hiljada vojnika kako bi se odupro prijetnji ISIL-a
• Kongres potvrdio: Joe Biden je pobjednik američkih predsjedničkih izbora
• EU: Novi grčki prijedlog dobar temelj za napredak u pregovorima

Foto: REUTERS/Peter Nicholls/File Photo

Poslije spektakularnog pada s premijerske pozicije Liz Tras (Truss) je iza sebe ostavila političku krizu i ekonomske trubulencije koji će ne samo napraviti dugoročnu štetu njenoj Konzervativnoj partiji, već i narušiti reputaciju ekonomske kompetentnosti Velike Britanije, pišu svjetski mediji.

Haotične sedmice britanske politike

Brz uspon i pad Liz Tras je važna lekcija svjetskim liderima o rizicima pokušaja da se podstaknu nacionalne ekonomije paketima stimulacija tokom perioda sve veće inflacije i kamatnih stopa, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Okončavši haotičnih šest sedmica britanske politike Tras, dugogodišnja članica kabineta i bivša ministrica vanjskih poslova, najavila je ostavku. Tako je postala premijerka s najkraćim stažem u britanskoj historiji.

Ostavka je, dodaje list, uslijedila nakon što su poslanici ljetos također natjerali Borisa Džonsona (Johnsona) da napusti mjesto lidera nacije.

Konzervativci su izgubili povjerenje finansijskih tržišta kada je Tras objavila rizičan plan za pozajmljivanje milijardi funti za finansiranje najvećih smanjenja poreza u zemlji od 1970-ih u nastojanju da podstakne ekonomski rast.

Plan, zajedno sa skupim energetskim subvencijama za domaćinstva, pokazao se prevelik za investitore dok su, ističe Volstrit džurnal, analitičari procijenili da bi to ostavilo vladu s gubitkom prihoda od oko 70 milijardi funti.

Troškovi državnog zaduživanja su naglo porasli, funta je pala rekordno nisko u odnosu na dolar, a Banka Engleske intervenisala je da stabilizuje tržište državnog duga. Hipotekarne stope su brzo rasle u očekivanju da će, dodaje američki list, centralna banka morati dodatno povećati kamatne stope kako bi smanjila inflaciju.

Reputacija Ujedinjenog Kraljevstva za ekonomsku kompetentnost također je narušena, s planom rasta koji su negativno komentarisali mnogli politički lideri i finansijske institucije, uključujući Međunarodni monetarni fond i američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden).

Nasljednik Liz Tras će morati da se nosi sa političkom krizom i ekonomskim turbulencijama, dok se Britanija suočava sa stagflacijom – kombinacijom sporog rasta i visoke inflacije.

Gotovo je sigurno, zaključuje Volstrit džurnal, da će se novi lider Britanije suočiti sa dugom zimom nezadovoljstva, s predviđanjima da će realne plate pasti, dok sindikati najavljuju seriju štrajkova a mnogi birači traže izbore.

Mini-budžet koji je pokrenuo lanac haosa

Rijetko kada je budžet nanio takvu političku i ekonomsku štetu u Velikoj Britaniji kao što je to bio septembarski mini-budžet kojeg je objavio već smijenjeni ministar finansija u vladi Liz Tras, ističe u analizi Gardijan (The Guardian).

Iako su pristalice premijerke prvobitno pozdravile plan kao “konačno, pravi, torijevski budžet”, ekonomisti su se protivili ideji da bi 45 milijardi funti nefinansiranih smanjenja poreza za bogate ikada moglo katalizirati ekonomski rast i isplatiti se na način na koji to vlada tvrdi. Sa rekordnom inflacijom u posljednjih 40 godina, sve većim rizicima od recesije i višim troškovima zaduživanja u naprednim ekonomijama, to je, naglašava Gardijan, bila velika kocka u pogrešnom trenutku.

Nakon decenija sa reputacijom dobrog ekonomskog upravljanja, bivši bliski saveznici uporedili su Britaniju sa “tržištem u nastajanju koje se pretvara u tržište koje se potapa”, usred implozije finansijskog tržišta. Neki su krah uporedili sa Sueskom krizom 1956. godine, nakon koje je moć Britanije na svjetskoj sceni trajno smanjena.

Mini budžet ministra Kvasi Kvartenga (Kwasi Kwarteng) bio je, prema ocjeni Gardijana, ne samo okidač za domaću finansijsku krizu i veće troškove hipoteke za milione, već je zapalio fitilj za njegovu političku propast i pad njegove bliske prijateljice i premijerke.

Novi ministar finansija, Džeremi Hant (Jeremy Hunt) koji je zamijenio Kvartenga nakon što ga je premijerka smijenila prošle sedmice, nastojat će da nastavi s planom smanjenja duga. Hantu je u ponedeljak, 17. oktobra, trebalo samo šest minuta da objavi najneverovatniji preokret u modernoj britanskoj političkoj istoriji. Gotovo svaka politika za koju se premijerka Tras zalagala tokom kampanje za Džonsonovog nasljednika, bila je odbačena.

Nakon što su napustili “Trasonomiks” (Trussonomics), bilo je samo pitanje vremena kada će se Torijevci otarasiti i arhitekte te ekonomske politike, napisao je Gardijan, uz zaključak da je najveću političku cijenu za kockanje s budžetom platila sama Tras, dok su se tržišna previranja pokazala kao moćan narativ za masu kritičara u njenoj stranci koji je nikada nisu ni željeli kao lidera.

Više obećanja, manje isporuke

“Ja sam borac, ja ne odustajem”, rekla je Tras nedavno u britanskom parlamentu, kada se ponovo pojavila nakon najkraćeg izvinjenja zbog neuspjelog ekonomskog eksperimenta koji će, prema ocjeni londonskog Tajmsa (The Times), gotovo sigurno oštetiti konzervativce u narednim decenijama.

Razmatranje šestonedeljne karijere Liz Tras u svjetlu njenog spektakularnog pada, kako ističe konzervativni list, znači da je uvijek bilo “više obećanja nego isporuke, više imidža nego suštine i jake tendencije da se izbjegne priznavanje poraza”.

Umjesto da se okrenula biračkom tijelu, Tras je vjerovala vlastitoj retorici. Mislila je da ima “poseban sistem”, napisao je Tajms nakon što je premijerka najavila da podnosi ostavku 20. oktobra.

Ohrabrena od svojih pristalica libertarijanske desnice, sprovela je budžet za smanjenje poreza za koji je mislila da će pokrenuti motore britanskog rasta i dogurati torijevce do još jedne izborne pobjede uz poplavu pozajmljenog novca.

Žena koja je “morala pobijediti” umjesto toga napušta dužnost britanske premijerke s najkraćim mandatom, dok su njen projekat i reputacija u ruševinama, zaključuje Tajms.

Mogući nasljednici

Najavljujući ostavku Tras je rekla da će izbori za rukovodstvo Konzervativne stranke biti održani u narednih sedam dana kako bi se brzo pronašla njena zamjena. Vodeći kandidati za nasljednika na mjestu premijera su ključne ličnosti iz njenog kabineta, kao i njeni bivši rivali za rukovodstvo Konzervativne stranke, piše Njujork tajms (The New York Times).

Sadašnji ili bivši članovi konzervativne vlade Peni Mordont (Penny Mordaunt), Riši Sunak (Rishi) i Ben Volas (Wallace), smatraju se kandidatima za sljedećeg britanskog premijera dok pojedini analitičari nagađaju da bi se i Boris Džonson mogao vratiti.

Džeremi Hant (Jeremy Hunt), koji je prošle sedmice imenovan za kancelara finansija i zaslužan za vraćanje određene ekonomske stabilnosti, rekao je da se neće kandidovati za lidera stranke.

Mordont je postala je čelnica Donjeg doma britanskog parlamenta nakon što se nakratko pojavila kao kandidat na ovoljetnoj utrci za rukovodstvo Konzervativne stranke, na kojem je pobijedila Liz Tras. Međutim, dodaje list, njen brzi uspon izazvao je uzbunu među nekim kritičarima, koji su rekli da nije kvalifikovana za premijerku. Pojedini tvrde kako Mordont nema puno ekonomskog iskustva – u trenutku kada Britanija nastoji održati ekonomski kredibilitet.

Riši Sunak, služio je kao ministar finansija za vrijeme premijera Džonsona i jedno vrijeme je viđen kao njegov najvjerovatniji nasljednik. Ali završio je drugi u partijskoj utrci za rukovodstvo s preprekama zbog povezanosti s potrošnjom iz perioda pandemije, povećanjem poreza i krizom troškova života u Britaniji, kao i njegovim udjelom u svrgavanju Džonsona.

Za Volasa, bivšeg vojnika, rečeno je da je bio najbolji izbor među članovima Konzervativne stranke u nadmetanju za Džonsonovog nasljednika. Ali odlučio je da ne traži premijersku poziciju, već je podržao Liz Tras, dijelom zato što je obećala da će povećati budžet za vojsku. Volas, koji se protivio Bregzitu (Brexit), ranije je bio ministar sigurnosti i ekonomskog kriminala i ministar Sjeverne Irske.

Zabrinutost građana

Vijest o ostavki premijerke mnogi Britanci dočekali su sa tjeskobom i zabrinutošću oko onoga što slijedi u zemlji koja se bori sa sve većom inflacijom i ekonomskim problemima, napisao je u drugom tekstu Njujork tajms prenoseći nekoliko izjava stanovnika Londona.

Među sagovornicima njujorškog lista bio je i 53-godišnji Edvard Brasnehan (Edward Brusnahan) koji je nedavno pokušavao da reprogramira plaćanje svog stana kako bi se mogao odseliti iz grada. Međutim, kaže da s poremećenim hipotekarnim tržištem i naglom porastom stopa, to nije bio lak zadatak.

Rakao je da politički lideri “nemaju viziju” da se pozabave rastućim problemima i da se činilo da Britanija ide ka bolnoj ekonomskoj slabost iz 1970-ih. “Idemo iz krize u krizu”, kazao je ovaj stanovnik Londona.

Britanska vlada je, dodaje Njujork tajms, 19. oktobra objavila da su potrošačke cijene u septembru porasle za 10,1 odsto u odnosu na godinu ranije, podstaknute cijenama hrane koje su u septembru porasle za 14,5 odsto.

RSE