MMF: Potrebno 50 milijardi dolara za okončanje pandemije

Povezani članci

• Tilerson i Lavrov razgovarali o Siriji, Ukrajini i Bliskom istoku
• Katolička crkva u Australiji žrtvama seksualnog zlostavljanja platila 213 miliona dolara
• Trump otpustio direktora FBI Jamesa Comeya
• Švedska pred nemogućim izborom
• Gafovi i nediplomatski rječnik postali su pravilo kod Josepa Borrella
• Sirija je razorena, a ovdje nema nade

Foto: Reuters

Međunarodni monetarni fond (MMF) traži da se potroši dodatnih 50 milijardi dolara kako bi se osiguralo ubrzanje kampanje vakcinisanja protiv korona virusa, ističući da na kraju taj trošak može generirati povrat globalnoj ekonomiji od 9.000 milijardi dolara.

MMF je apelirao u petak da se najmanje 40 posto svjetske populacije vakciniše do kraja ove godine, a najmanje 60 procenata do juna 2022. godine, prenosi Tanjug, pozivajući se na CNBC.

Do sada je samo 9,5 posto svjetskog stanovništva primilo najmanje jednu dozu vakcine, prema statistici naučnog online magazina Our World in Data, stacioniranom na Univerzitetu Oxford.

Najmanje 15 milijardi dolara na raspolaganju

“Nijedna zemlja ne može se vratiti u normalu dok sve zemlje ne uspiju poraziti pandemiju“, navodi se u novom izveštaju MMF-a pod nazivom “Prijedlog za okončanje pandemije COVID-19“.

Da bi se to postiglo, Fond smatra kako treba uložiti globalne napore da se izdvoji još 50 milijardi dolara za jačanje globalnog programa vakcinacije.

Ova dodatna sredstva koristila bi se za to da se pokrivenosti COVAX vakcinom poveća na 30 posto svijeta, zatim za nabavku dodatnih testova i za proširenje kapaciteta za proizvodnju vakcina.

Što se tiče načina na koji bi se ta sredstva prikupila, MMF kaže kako bi se najmanje 35 milijardi dolara moglo osigurati od javnih, privatnih i multilateralnih donatora, a ostatak od vlada koje potencijalno mogu biti podržane od multilateralnih agencija.

U izvještaju se navodi da već postoji najmanje 15 milijardi dolara na raspolaganju iz COVID programa finansiranja koje su kreirale razvojne banke, poput Svjetske banke i Azijske banke za razvoj.

Nejednake posljedice zdravstvene krize

“MMF, također, može igrati ulogu u pomaganju zemljama da podmire svoje potrebe za finansiranjem, podržavajući napore samih država da stvore fiskalni prostor i potencijalno dejstvujući kao treća finansijska linija u krajnjoj nuždi“, dodaje se u izvještaju.

Ovaj međunarodni kreditor sa sjedištem u Washingtonu saopćio je u aprilu da se očekuje da će globalna ekonomija ove godine porasti za 6,0 posto, a 2022. godine za 4,4 procenta.

Međutim, od kako je izbila pandemija MMF upozorava na nejednake posljedice zdravstvene krize i iz nje proistekle ekonomske krize.

AJB