Milionska nagodba sa američkim Indijancima zbog opioida

Povezani članci

• Pravo na obrazovanje žena u Afganistanu kao jasan slučaj diskriminacije
• Novootkriveno pismo potvrdilo da je Vatikan znao za holokaust
• Tviter najavio ukidanje naloga povezanih sa teorijama zavere
• Izvještaj: Turska osniva posebnu aviokompaniju za ruske turiste
• UN: Za gladne u Jemenu hitno treba 870 miliona dolara
• UN: Nastavlja se etničko čišćenje Rohindža

Foto: AP

Stotine indijanskih plemena, koja su tokom opioidne krize u SAD pretrpjela nesrazmjerno visoku stopu ovisnosti i smrtnosti, dogovorili su okvirnu nagodbu s kompanijama za proizvodnju i distribuciju lijekova vrijednu oko 590 miliona dolara.

Osim značajne novčane vrijednosti nagodba bi mogla biti zapamćena i po tome što su 574 starosjedilačka plemena priznata kao zasebni subjekt u parnici, pišu svjetski mediji.

Tužba više od 400 plemena

Indijanska plemena u SAD postigla su nagodbu vrijednu 590 miliona dolara s kompanijom Džonson end Džonson (J&J) i tri najveće američke kompanije za distribuciju lijekova zbog epidemije ovisnosti i predoziranja opioidima, napisao je Tajms (The Times).

U tužbi je učestvovalo više od 400 plemena i organizacija, koje predstavljaju oko 80 odsto građana koji pripadaju starosjedilačkim plemenima, ali će, kako ističe list, sva priznata plemena u SAD imati pravo da prime novac od nagodbi.

Predstavnici plemena tvrde da će sredstva biti usmjerena u programe liječenja i prevencije ovisnosti.

Farmaceutska kompanija i distributeri lijekova – Mekeson (McKesson), Amerisors Bergen (AmerisourceBergen) i Kardinal helt (Cardinal Health) – ponudili su još prošle godine da plate 26 milijardi dolara za rješavanje sličnih potraživanja saveznih država i lokalnih vlada.

Zbog krize s opioidima koja je, naglašava list, povezana s više od 500.000 smrtnih slučajeva u SAD u dvije decenije, do sada su postignute oko 40 milijardi dolara vrijedne nagodbe i novčane kazne izrečene američkim kompanijama.

Jedna studija citirana u posljednjoj nagodbi otkrila je da su Indijanci imali najveću stopu predoziranja opioidima od bilo koje grupe stanovništva u SAD u 2015. Nakon ove, dodaje Tajms, mogle bi uslijediti nove nagodbe između plemena i drugih farmaceutskih kompanija.

‘Brza’ isplata

Prema nagodbi objavljenoj u utorak, 1. februara, sredstva će biti isplaćena plemenima brže nego američkim saveznim državama, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) dodajući da su u hiljadama tužbi države, lokalne vlade i starosjedilačka plemena tvrdile da je farmaceutska industrija igrala značajnu ulogu u podsticanju epidemije opioida.

Kompanija Džonson end Džonson pristala je platiti plemenima 150 miliona dolara tokom dvije godine, u poređenju s do pet milijardi dolara državama u periodu od devet godina.

Distributeri lijekova platit će više od 439,9 miliona dolara tokom sedam godina. To je, dodaje američki list, odvojeno od prethodne nagodbe od 75 miliona dolara postignute između distributera i naroda Čiroki (Cherokee Nation).

Kompanija J&J je saopštila da nagodba objavljena 1. februara nije priznanje krivice i nedjela te da će se nastaviti braniti od sudskih sporova. U saopštenju, proizvođač lijekova je naveo tri opioida koje je proizvodio i koji se više ne prodaje, naglasivši da oni čine manje od jedan odsto ukupnih opioida koji se izdaju na recept u SAD.

Zasipanje adiktivnim lijekovima

Prema analizi, Vašington posta (The Washington Post), od 2006. do 2014. godine, za američke starosjedioce je bila skoro 50 odsto veća vjerovatnoća da će umrijeti od predoziranja opioidima nego za one koji nisu starosjedioci.

Plemena tvrde da su bila zasipana veoma adiktivnim lijekovima protiv bolova koje proizvodi J&J i koje su dostavljali distributeri bez obzira na jasne znake zloupotrebe i umiranja. Kompanije negiraju da su krive, tvrdeći da su se pridržavale federalnih zakona o lijekovima.

Dogovor, sličan uslovima koje su postigle kompanije sa saveznim državama, okruzima i gradovima od 26 milijardi dolara, također predstavlja prvi takav za starosjedilačka plemena koja su, kako ističe Vašington post, često gurnuta na marginu u masovnim parnicama za odštetu, kao u slučaju protiv duhanskih kompanija 90-ih.

Nagodba će ubrzati proces dobivanja sredstava, budući da su za opioidne parnice širom zemlje bile potrebne godine da dođu do sudnica. Pod nadzorom panela plemenskih zdravstvenih stručnjaka, novac od sporazuma treba da ide u programe koji pomažu korisnicima droga i njihovim zajednicama. To će pomoći plemenskim vlastima koje nose velike finansijske terete za zdravstvenu zaštitu, socijalne usluge, zaštitu djece i sprovođenje zakona koji su povećani tokom opioidne krize. Oko 15 odsto sredstava ići će za honorare advokatima.

Dogovor je postignut prije prvog federalnog suđenja za opioide za starosjedilačka plemena. Saslušanje povodom tužbe naroda Čiroki protiv CVS-a, Volgrinsa (Walgreens) i Volmarta (Walmart) zakazano je za septembar pred saveznim sudom u Oklahomi.

Zaseban parnični subjekat

Ako većina starosjedilačkih plemena potpiše nagodbu objavljenu 1. februara, ona će biti zapažena ne samo po svojoj visini, već i po priznanju ukupno 574 plemena kao zasebnog parničnog subjekta, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).

Sporazum, najavljen na Okružnom sudu u Klivlendu, sjedištu spora o opioidima u SAD, moći će se realizovati nakon što ga potpiše velika većina plemena koja su podnijela tužbu poslije čega će novac biti dodijeljen svim plemenima.

Glasovi starosjedilačkih plemena bili su, ukazuje Njujork tajms, tradicionalno isključivani ili umanjivani u ranijim nacionalnim nagodbama koje su uključivale države, kao što je poznata nagodba s velikim duhanskim kompanijama 1990-ih, kada je sud plemenima blokirao tužbu.

Pravni zastupnici plemena tvrde da su sada odlučni da se gorak ishod parnice s velikim duhanskim kompanijama ne ponovi u parnici protiv opioida, dok je sudija Dan Aaron Polster, koji predsjedava hiljadama slučajeva opioida na Federalnom okružnom sudu u Klivlendu, insistirao da plemena imaju jednako pravo pokretati vlastite slučajeve, nezavisno o državama.

Prema popisu iz 2018. godine, 6,8 miliona ljudi identifikuje se kao Indijanci ili starosjedioci Aljaske, odnosno 2,1 odsto stanovništva SAD. Nešto manje od polovine ih živi u plemenskim zemljama ili blizu njih i, kako naglašava njujorški list, vjerovatno ispunjavaju uslove za primanje plemenskih usluga kao što je zdravstvena zaštita.

RSE