Kritike Bidenovom prijedlogu za odvraćanje tražitelja azila na granici s Meksikom

Povezani članci

• Obični ljudi
• Netanjahu posle sastanka s Trampom preispituje izgradnju naselja
• Australijanci glasaju, vjerovatna pobjeda opozicije
• Vrh u Ateni: druga strana ekonomskog partnerstva
• „Ja sam žena, nisam maternica“
• WHO o vakcini Oxforda: Pozitivan rezultat, ali je pred nama dugačak put

Foto: Susan Walsh/AP Photo

Meksiko je odlučio da preispita svoj pristup prema tražiteljima azila naročito onima za koje smatra da će vjerovatno putovati dalje u SAD, nastojeći da spriječi preopterećenost sistema koji posljednjih godina bilježi značajno povećanje zahtjeva za azilom.

Odluka je donosena nakon što je predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) 21. februara predstavio novi prijedlog za ograničavanje prava na azil u Sjedinjenim Državama kojeg mnogi porede sa strogom imigracijskom politikom Donalda Trampa (Trump), pišu svjetski mediji.

Meksičko preispitivanje

Meksička agencija za pomoć izbjeglicama, poznata kao COMAR, pokrenula je pilot program u južnom Meksiku kako bi istražila ubrzanje postupka odbijanja azila onima za koje smatra da će vjerovatno putovati dalje u SAD, ističe CNN.

Cilj je odvratiti migrante od pristupa privremenim dokumentima koje izdaje COMAR dok su njihovi slučajevi u procesu procjene, a koje bi oni mogli koristiti za putovanje na sjever, rekao je direktor COMAR-a Andresa Ramiresa (Andres Ramirez).

Međutim, naglasio je CNN, nakon što je Bajdenova administracija u utorak, 21. februara, predložila nova pravila o azilu, COMAR je najavio odustajanje od pilot projekta zbog zabrinutosti da bi ubrzano odbijanje zahtjeva za azil zapravo moglo povećati broj ljudi koji će htjeti da ostanu u Meksiku a koji su krenuli sa idejom da odu u SAD.

Ramires je rekao da je njegova agencija tokom pilot projekta primijetila da su mnogi migranti koji su započeli proces azila u gradu Tapačula, u južnom Meksiku, kasnije odustali od procesa.

On kaže da je oko 70 posto migranata zloupotrijebilo sistem jer su koristili preliminarni dokument COMAR-a, koji ih je štitio od deportacije, za putovanje unutar zemlje prema sjevernoj granici.

“To nam pokazuje da mnogi od tih ljudi nisu bili stvarno zainteresovani za (meksički) postupak azila”, rekao je Ramires naglasivši kako je nakon Bajdenove najave prioritet meksičke agencije da spriječi preopterećenost sistema azila u Meksiku.

Američki prijedlog zabranjuje migrantima da podnose zahtjev za azil u SAD ako su na putu do američke južne granice nelegalno putovali kroz druge zemlje, odnosno ako nisu tražili azil u nekoj od zemalja kroz koje su prošli. Među novim prijedlozima za ispunjavanje uslova za američki azil je, pojašnjava CNN, uskraćivanje zaštite u trećoj zemlji kroz koju su putovali.

Broj migranata na američko-meksičkoj granici u porastu je od prošle godine, sa sve većim brojem ljudi iz Venezuele, Kube, Nikaragve i Kolumbije, ističe CNN dodajući da mnogi bježe od represivne vlade i oštrih ekonomskih pritisaka.

Prema podacima COMAR-a, u januaru 2023. gotovo 13.000 ljudi prijavilo se za azil u Meksiku, što je dvostruko više od broja registracija azila u odnosu na prošlu godinu.

Najstroža politika Bajdenove administracije

Tokom predsjedničke kampanje 2020. i na početku svog mandata, Bajden je proces dobivanja azila smatrao humanitarnom potrebom koja bi trebala biti lako dostupna. Kritikovao je Trampovu politiku koja prisiljava one koji traže azil da ostanu u Meksiku, te je obećao prekinuti takvu politiku.

Od tada, stvarnost vladanja i kontinuirani priliv na južnoj granici ozbiljno su testirali i naposljetku potkopali te težnje, ocjenjuje u analizi Vašington post (The Washington Post).

Uz graničnu krizu koja prijeti njegovoj administraciji i njegovoj potencijalnoj kandidaturi za ponovni izbor 2024., i uz pravilo iz perioda pandemije koje dopušta brza protjerivanja koje ističe u maju, Bajden je odlučio postaviti dodatna ograničenja na to kako ljudi mogu tražiti azil. To je, naglašava list, sada kulminiralo najstrožom politikom njegove administracije o zahtjevima za azil.

Administracija je predstavila novo pravilo prema kojem se pretpostavlja da oni koji ilegalno pređu granicu nemaju pravo na azil. To bi također omogućilo brzu deportaciju svakoga ko prvo nije tražio zaštitu u drugoj zemlji kroz koju je prošao ili nije upotrijebio aplikaciju da unaprijed zakaže sastanak vezan za zahtjev za azil.

Mnogi kritičari su uporedili Bajdenove prijedloge s Trampovim pokušajem “zabrane tranzita”, koji je sud blokirao. Međutim, Trampova politika je, prema ocjeni Vašington posta, bila nedvojbeno stroža – jer je ilegalne prijelaze granice automatski smatrala nepodobnim. Bajdenov plan, dodaje list, predviđa humanitarne izuzetke i omogućava ljudima da iskoriste druge postupke.

Ipak, ističe vašingtonski list u analizi, nova politika još uvijek označava značajan odmak od onoga kako je Bajden govorio o tim pitanjima prije samo nekoliko godina, kada je kritikovao Trampa zbog prisiljavanja ljudi da ostanu van SAD dok podnose zahtjev za azil i naglasio teškoće s kojima su se ti ljudi suočavali.

Prošlog mjeseca Biden je posjetio južnu granicu nakon što su ga republikanci gotovo dvije godine kritikovali što to nije učinio.

Otprilike u isto vrijeme ponudio je preteču politike kakvu je predložio krajem februara, napisao je list, dodajući kako je omogućeno da 30.000 migranata mjesečno s Kube, Haitija, Nikaragve i Venezuele iskoriste postupak tzv. privremene “humanitarne poštede” ako su imali sponzora u Sjedinjenim Državama.

Krajem januara zvaničnici su saopštili da je broj oni koji ilegalno prelaze granicu iz te četiri zemlje pao za više od 95 posto – sa 3.367 migranata dnevno 11. decembra na sedmodnevni prosjek od 115 dnevno.

Ankete pokazuju da je granica jedna od Bajdenovih najvećih političkih obaveza, a anketa Vašington posta i ABC njuza (ABC News) početkom ovog mjeseca pokazuje da 28 posto odobrava njegovo postupanje, dok je 59 posto onih koji to ne odobravaju. Bile su to najgore ocjene tokom Bajdenovog mandata, napisao je list.

Kritike i prijetnje tužbom

Demokrate i zagovornici imigracije oštro su kritikovali Bajdena zbog novog prijedloga koji bi mogao zaustaviti migrante koji traže azil kada stignu na američko-meksičku granicu, piše Gardijan (The Guardian) dodajući da je jedan od zagovornika rekao da bi taj potez uzrokovao “nepotrebnu ljudsku patnju”.

Prijedlog Bajdenove administracije podstakao je poređenja s pokušajima njegovog prethodnika, Donalda Trampa, da ograniči azil migrantima koji putuju kroz druge zemlje, pokušajima koje su američki sudovi više puta odbijali, napisao je Gardijan, ističući kako je Bajden kao predsjednički kandidat, obećao preokrenuti tu politiku.

“Pozivamo Bajdenovu administraciju da odustane od političkih inicijativa koje promovišu nehuman i neefikasan program Trampove administracije”, rekla je Marisa Limon Garza, izvršna direktorica organizacije Centar za zastupanje migranata Las Amerikas (Las Americas Immigrant Advocacy Center).

Predloženo pravilo o traženju azila objavljeno je u američkom Federalnom registru prošle sedmice s rokom od 30 dana za komentare javnosti.

Kratak rok za komentare “sugeriše da predsjednik već zna da je ova politika izdaja njegovih predizbornih obećanja”, rekla je izvršna direktorica američkog Nacionalnog pravnog imigracijskog centra (NIJC), Meri Meg Mekarti (Mary Meg McCarthy).

Bajdena su, naglašava Gardijan, također kritikovale kolege demokrate na Kapitol hilu, pozivajući ga da odustane od te ideje. U zajedničkoj izjavi, demokratski senatori Robert Mendes (Menendez), Kori Buker (Cory Booker), Ben Rej Luhan (Ben Ray Lujan) i Aleks Padilja (Alex Padilla) su naveli da su “duboko razočarani” novim predloženim pravilom koje “održava štetan mit da su tražitelji azila prijetnja ovoj zemlji”.

Dok pojedine demokrate poručuju kako SAD ne bi trebale ograničavati legalne puteve za ulazak u zemlju, već bi ih “trebale proširiti”, iz Američke unije građanskih sloboda, koja je osporila slična ograničenja azila pod Trampovom administracijom, kažu da će tužiti Bajdenovu administraciju ako se pravilo usvoji.

RSE