Britanska benzinska kriza
Boris Johnson ipak ne želi strane radnike
Izdvajamo
- Britansko gospodarstvo mora okončati svoju zavisnost od loše plaćene inostrane radne snage da bi postalo “dobro plaćeno, dobro obrazovano, visoko produktivno narodno gospodarstvo”. Zbog toga i dalje važi: on inostranu radnu snagu uopšte ne treba.
Povezani članci
Boris Johnson na jednom mitingu u Leedsu: Sve funkcioniše, strance ne trebamo – Foto: POOL / REUTERS
Poljski jeftini prevoznici benzina, njemački vlasnici starih vozačkih dozvola kao popunjavanje praznina? Velika Britanija ih uopšte ne treba, kaže Boris Johnson pred torijevski kongres i širi optimizam. Ali u to se sumnja.
Pišu: pat/AFP/dpa spiegel.de 3. 10. 2021.
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Prvi kongres torijevaca od početka pandemije počeo je danas, u nedjelju (3.10.2021.), ali Boris Johnson će svoju stranku čekati do srijede. Tek tada bit će veliki nastup koji priprema sa demonstrativnim optimizmom: “Ova konzervativna vlada ima uspješan bilans ako se radi o tome da se ispune prioriteti ljudi”, rekao je dobro raspoložen u predvečerje Kongresa konzervativaca u Mančesteru. On je naglasio da je provođenjem Brexita održao izborno obećanje i obećao da će slijediti svoj plan obnove od infrastrukture do klimatskih promjena koji je napravio za period pandemije.
O pogledu na njegovu dosadašnju vladavinu postoje znatno različita shvatanja i žučne diskusije. Pozitivnih vijesti posljednjih tjedana u Velikoj Britaniji ima malo. Trajuća benzinska i kriza u snabdijevanju, kroz Brexit nametnutim odlaskom desetine hiljada radnika u području logistike, bolna je i neugodna. Međutim, premijer Boris Johnson tvrdi da aktuelna kriza nema ništa zajedničko sa Brexitom.
U Velikoj Britaniji trenutno prema procjenama nedostaje oko 100.000 vozača kamiona a snabdjevanje pogonskim gorivom i životnim namirnicama je na mnogim mjestima u zastoju. I u drugim branšama, naprimjer u industriji mesa, postoji ozbiljan nedostatak stručne radne snage – cijele branše dolaze do zastoja. Radnici iz istočnih država EU su od Brexita otišli u velikom broju.
Da je zbog toga pisano i ljekarima sa vozačkom dozvolom za kamion i njemačkim useljenicima sa starom vozačkom dozvolom, koja omogućava bar vožnju kamiona od 7,5 tona, važi kao realna satira u vremenu Brexita – izgleda da je britanska vlada poslala oko miliona pisama sa molbom.
Ali to ni u kom slučaju ne znači da njegova vlada zato planira popustiti pravila useljavanja dao je Johnson do znanja u subotu: “Ono što mi ne želimo jeste povratak na situaciju u kojoj se logistička branša oslanja na veliki broj useljeničke povoljne radne snage”, rekao je Johnson prilikom jedne posjete u bolnici u Leedsu. To naime ima za posljedicu “da plate ne rastu i kvalitet radnih mjesta se ne povećava”.
Britansko gospodarstvo mora okončati svoju zavisnost od loše plaćene inostrane radne snage da bi postalo “dobro plaćeno, dobro obrazovano, visoko produktivno narodno gospodarstvo”. Zbog toga i dalje važi: on inostranu radnu snagu uopšte ne treba.
Stranci? Rado kao popunjavanje praznina
Međutim, to nije cijela istina. Za savladavanje aktuelne krize Johnsonova vlada se apsolutno oslanja na na angažovanje strane radne snage – ali samo kao nužne mjere i ne stalno. Kratkoročno, London želi produžiti rokove za već planirane radne vize da bi dobio pod kontrolu nedostatak pogonskog goriva. Tako se trebaju hitno izdati vize za 300 vozača cisterni koje će važiti do marta.
Ukupno, do kraja oktobra treba da se u zemlju privuče 5.000 inostranih vozača kamiona na određeno vrijeme. Umjesto do Božića, trebali bi sada moći ostati do februara. Da li će ova vremenski ograničena ponuda naići na interes poljskih i drugih istočnoevropskih vozača izaziva jaku sumnju kod udruženja na kontinentu. Već od ponedjeljka treba oko 200 pripadnika britanskih oružanih snaga, među njima 100 vozača kamiona, da pomogne u raspodjeli pogonskog goriva.
Da li je sve to dovoljno da se okonča aktuelna kriza u političkim lagerima izaziva sumnju a raste i kritika. Već u subotu okupljali su se demonstranti u blizini konferencijskog mjesta u Mančesteru. “Korumpirana tori vlada, lažovi, varalice, šarlatani. Odlazite”, stoji na jednom transparentu. A za Andrew Rawnsleyja, glavnog komentatora liberalnog “Observera” Johnsonov optimizam stoji u oštrom kontrastu sa posmatranom realnošću: “Uzvišeno brbljanje o ‘niveliranju na gore’ posebno šuplje će zvučati kada životni standard miliona ljudi opada”, komentarisao je on za vikend.
Takve kritike ne dolaze samo od strane opozicije. I u redovima torija raste nezadovoljstvo. Nezvanično, žale se prije svega poslanici sa sjevera zemlje zbog privilegija juga. Javna kritika dolazi od takozvane „Northern Research Group“ u kojoj se organizovalo 50 poslanika sa sjevera. Čak i David Davis, od 2016. do 2018. kao Brexit ministar, jedan od menadžera izlaska iz EU, nalazi jasne riječi kritike na Johnsonov kurs obećanog “niveliranja na gore”: “Ne diže se nivo time da se povećavaju porezi i troškovi života za radničku klasu.”
Moguće je da njegov nastup u Mančesteru neće biti trijumf kome se Johnson nada: Kriza pogonskog goriva prijeti da zasjeni kongres torija.