Američke sankcije protiv Rusije: „Nesigurnost pomaže Amerikancima“

Povezani članci

• Državno odvjetništvo odobrilo Ministarstvu pravosuđa SAD ispitivanje izbora
• Britanska deca u školama će učiti o seksu i vezama
• Južna i Sjeverna Koreja obnovile komunikaciju
• Italija se nada milijardskim poslovima sa Kinom: Flert na Dalekom istoku
• Kakva je sudbina nuklearnog sporazuma sa Iranom?
• Palestina: Bojkot, sankcije i neinvestiranje

Foto: Imago/ITAR-TASS

Sankcije Rusiji pomažu američkoj privredi i ugrožavaju njemačke projekte, upozorava Wolfgang Büchele, šef Odbora za Istok. Razgovor o Sjevernom toku 2, maniji kontrole u Kremlju i rastućoj nesigurnosti.

Intervju vodio: Benjamin Bidder

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Otkako su se odnosi sa Rusijom pogoršali – prvo polako nakon ponovnog izbora Vladimira Putina 2012. a onda drastično nakon aneksije Krima 2014. – Odbor za Istok njemačkog gospodarstva stoji pod posebnom prismotrom.

Ako nešto koristi poslu onda predstavnici gospodarstva ne gledaju na stanje ljudskih prava ili na teritorijalnu nepovredivost Ukrajine, glasi jedna od svakodnevnih sumnji. Povremeno ih je podgrijavao sam Odbor za Istok: 2015. tadašnji šef Eckhard Cordes zvonio je na uzbunu jer sankcije protiv Rusije zbog ukrajinske krize mogle bi samo u Njemačkoj „direkto ugroziti 150.000 radnih mjesta“.

Otada je broj radnih mjesta u Njemačkoj nezaustavljivo rastao. Cordes, koji je često nesrećno agirao, nakon javno iznesenih nesuglasica sa kancelarkom Angelom Merkel morao je napustiti svoju poziciju.

Njegovom  naslijedniku Wolfgangu Büchele, 59, je danas lakše. U međuvremenu smatraju savezna vlada i njemačko gospodarstvo da su izloženi zajedničkoj prijetnji i to spaja. Samostalno uvedene američke sankcije ugrožavaju i projekte za koje se snažno zalagala kancelarka Merkel kao naprimjer gasovod Sjeverni tok 2.

Büchele je kao hemičar napravio karijeru kod BASF-a a do 2016. bio je predsjednik poslovodstva kod Linde. U intervjuu sa SPIEGEL ONLINE on govori o tome zašto Kremlj ne daje ruskom gospodarstvu veću podršku i objašnjava zašto Vašington otežava rješenje konflikta u Ukrajini.

SPIEGEL ONLINE: Gospodine Büchele, kako bi ste upotpunili ovu rečenicu: Njemačka i Rusija su trenutno…

Wolfgang Büchele: … gospodarski još uvijek strategijski partneri ali međusobno povjerenje se postepeno gubi.

SPIEGEL ONLINE: Jeste li dakle pristalica ideje “Wandel durch Handel“ (Promjene kroz trgovinu prim.prev.)?

Büchele: Htio bih reći ovo: Ja vjerujem da gospodarska povezanost obezbjeđuje određeni pragmatizam – i to se u prošlosti često pokazalo kao stabilizirajući faktor.

SPIEGEL ONLINE: Imate li puno primjera?

Büchele: U zapadnoj Evropi imamo već 70 godina mir što je značajno doprinijelo sve tješnjoj gospodarskoj povezanosti kroz sporazumjevanje i razmjenu. Čak i Britanci koji upravo hoće da napuste EU žele da ostanu u carinskoj uniji. Drugi primjer: Nakon proširenja EU na istok proizvodnja mnogih jeftinih stvari prebačena je iz Španije i Portugala u zemlje kao Poljska ili Češka koje imaju mnogo bolju geografsku poziciju. To je u brzom tempu doprinijelo gospodarskoj i društvenoj stabilizaciji ovih zemalja.

SPIEGEL ONLINE: Nije li Rusija u stvarnosti najbolji protuargument za tezu „Wandel durch Handel“? 2013. je bila rekordna u njemačko – ruskoj trgovini – uprkos tome Moskva je 2014. anektirala Krim.

Büchele: Ne želim se navući na tanak led. Bez sumnje je aneksija Krima povreda akata iz Helsinkija i drugih međunarodnih ugovora koje je Moskva potpisala. Međutim ja sam mišljenja da nas jedan funkcionalan dijalog na političkom nivou ne bi doveo u ovu situaciju. Kriza je započela godinama ranije. Međutim to u osnovi nije gospodarska tema.

SPIEGEL ONLINE: Ipak je pitanje: Nije li argument propagiran od preduzeća o djelotvornosti gospodarske povezanosti pretjerano precjenjen? Na kraju su odlučujuće bile političke i vojne ambicije Rusije. Kremlj je bez problema uzeo u obzir masivne ekonomske gubitke.

Büchele: Trgovinom vi možete stvari stabilizirati međutim ne možete staviti van snage političke interese. To vidimo svuda na svijetu upravo i na drugoj strani velike bare. Prije nekoliko godina ja bih rekao: Alijansu između SAD i Evrope ništa ne može poremetiti. Danas vidimo da neko zabija klin u taj savez.

SPIEGEL ONLINE: Njemački gospodarski zastupnici redovno su oduševljeni Rusijom a pritom ona po gospodarskoj snazi leži još iza Južne Koreje. Šta fascinira Vas na Rusiji?

Büchele: Potencijal!

SPIEGEL ONLINE: To sad nije posebno konkretno.

Büchele: Kada bi kupovna snaga u Rusiji sa 140 miliona stanovnika sukcesivno rasla bilo bi to tržište izuzetnog rasta. Dok firme u mnogim drugim zemljama moraju kalkulisati sa niskim stopama rasta  Rusija bi brzo mogla doći na četiri do pet posto.

SPIEGEL ONLINE: Pet procenata rasta Rusija je ostvarila poslednji put prije sedam godina. Gospodarski rezultati su danas na nivou od 2008. Zašto ta zemlja ne realizuje svoj potencijal?

Büchele: To djelomično leži na makroekonomskim pomjeranjima. Cijena nafte je na dnu a to je ograničilo kupovnu snagu. Međutim prije svega na jednoj tački Rusija nije napredovala: Naš njemački gospodarski sistem bazira se na srednjem staležu. U Njemačkoj mala i srednja preduzeća pokreću inovacije i blagostanje. Sličan generator razvoja Rusija nema.

SPIEGEL ONLINE: Šta su razlozi za to?

Büchele: Ako govorim u ime firmi u našem udruženju rekao bih: One ne žele u Rusiji samo proizvoditi i prodavati nego odatle i izvoziti u cijeli svijet. Za to trebaju kvalitetne poluproizvode. Njih mnoge firme u Rusiji danas ne mogu isporučiti. Tu imamo klasični problem „kokoš – jaje“: Šta mora biti prvo, platežno sposobna industrija koja kupuje ili visokokvalitetni isporučilac?

SPIEGEL ONLINE: Putin već skoro dvije decenije najavljuje strategijske planove za jačanje srednjeg staleža. U stvarnosti imamo suprotnost.

Büchele: Interesna pozicija birokratije i pojedinih učesnika ne leži neophodno u izgradnji srednjeg staleža. Pojedine strukture pozdravljaju ako više novca dotiče u njihove kanale.

SPIEGEL ONLINE: Na koje mislite?

Büchele: Oligarhske strukture uzele su značajne dijelove velike industrije pod svoj uticaj. Oni imaju malo interesa na nastanak nove konkurencije.

SPIEGEL ONLINE: Veliko vrijeme privatnih milijardera i oligarha je ipak prošlo. Udio državnih velikih koncerna na gospodarskom proizvodu  je u poslednje vrijeme poraslo na 70 %. Vara li nas utisak ili Kremlj ne želi izgubiti kontrolu nad gospodarstvom?

Büchele: To je tako ali ne mora neizbježno isključiti razvoj srednjeg staleža. Kina također ne želi ispustiti vlast. Uprkos tomu ta zemlja je stvorila supstancijelnu srednju klasu. U Kini imate firme sa godišnjim prihodom od 200 miliona dolara koje su privatne. Ja sam član nadzornog odbora finskog hemijskog preduzeća Kemira koja je nedavno kupila jednu takvu firmu.

SPIEGEL ONLINE: Nedavno ste rekli: Bili ste kod Putina i on vam je predstavio „vrlo konkretnu reformsku agendu“. Kako ona izgleda?

Büchele: Putin želi posebno reformirati zdravstveni sustav. Životna dob u Rusiji nije ni blizu zapadnog nivoa i u zadnje vrijeme se ponovo skraćuje. Predsjednik to želi izmjeniti. I želio bi – priznajem da to ponavlja po ne znam koji put – jačati srednju klasu. Imperativ za to je liberalizacija i deregulacija gospodarstva i smanjenje državnog uticaja u gospodarstvu.

SPIEGEL ONLINE: Trenutno jedna druga tema interesira njemačku javnost: Njemačka čvrsto stoji za gradnjom gasovoda iz Rusije, izgradnja Sjevernog toka 2 se gura uprkos značajnoj kritici iz SAD, EU i istočne Evrope. Kako Vi pokušavate kritičare ubjediti u ispravnost ovoga projekta?

Büchele: Mi Evropljani a posebno mi Nijemci imamo vitalni interes na konkurentnoj energiji. Trebamo je za grijanje naših stanova, za našu domaću industriju i za naš izvoz. Zemni plin pomaže da ostvarimo naše ciljeve u klimatskoj politici. Proizvodnja plina u EU je u opadanju. Opet ekološki gledano plinovod više štiti okoliš nego tečni plin: on se prvo mora uz značajnu upotrebu energije ohladiti na minus 190 stepeni i postati tečan prije nego se brodom transportuje preko okeana. Sjeverni tok 2 je zato jasna win-win pozicija za Evropu i Rusiju. To je evropski pogled.

SPIEGEL ONLINE: Precizno rečeno to je njemački pogled. Prije svega istočna Evropa ima sasvim drugačije mišljenje.

Büchele: Na Sjevernom toku učestvuju preduzeća iz Njemačke, Austrije, Holandije, Francuske i Velike Britanije. U stvarnosti najveći dio plina biće neposredno usmjeren u Češku. Od tamo može biti razdjeljen u cijelu Evropu. Niko neće biti otpojen. Za otporom istočnoevropljana stoje vlastiti gospodarski interesi. Ukrajina se boji da će gubitkom tranzitnih taksi njen budžet doći u opasnost. Međutim naša potreba je tolika da ćemo i nadalje trebati i tranzit kroz Ukrajinu. Zbog toga je ispravno što savezna vlada insistira na tome da dio plina i dalje ide preko Ukrajine. Moskva je to u međuvremenu prihvatila. Međutim, jedno drugo pitanje se jedva diskutuje: Ko će ustvari sanirati istrošeni ukrajinski sistem gasovoda? Mreža je stara skoro 40 godina i podložna je kvarovima.

SPIEGEL ONLINE: Ukrajina se ne boji samo za tranzit. Ona se boji da je Rusija u određenom momentu u potpunosti ne otpoji od snabdjevanja plinom – da bi ih politički držala na liniji.

Büchele: To tehnički nije održivo. Već danas izvorni ruski plin za Ukrajinu u većem dijelu ide preko okretnice sa zapada. Ukrajina se sa relativno malim troškovima može snabdjevati iz EU, uostalom pod povoljnijim uslovima. Što više plina na tržište dođe kroz Sjeverno tok 2 biže utoliko je povoljniji za sve pa i za Ukrajince. Nažalost ovi argumenti se rado ignorišu.

SPIEGEL ONLINE: I nova šefica CDU Annergret Kramp – Karrenbauer otišla je znato jače na distancu od ovoga projekta nego Angela Merkel. Može li projekat još neuspjeti?

Büchele: Firme su vjerujući dodržavanju pravila EU već investirale pet milijardi evra. Osim Danske sve firme koje učestvuju su odobrile projekat, osim Njemačke to su Švedska, Finska i Rusija. I za Dansku postoji put za odobrenje. Pravo je na strani preduzeća. To mora važiti i ne smije se retroaktivno mijenjati prema političkoj konjukturi.

SPIEGEL ONLINE: U EU otpor prema Sjevernom toku 2 predvodi Poljska.

Büchele: Poljska se iz vanjskopolitičkih razloga sama odvaja od ruskog plina i zato plaća gospodarski visoku cijenu. Upravo je potpisan ugovor sa SAD koji predviđa da će zemlja od 2022. biti u potpunosti snabdjevena američkim tečnim plinom. Poljski argument protiv Sjevernog toka 2 je da njemačka politika postaje ovisna od ruskog plina. Pritom je stvar obrnuta: Ruski državni budžet biće kroz Sjeverni tok još ovisniji od funkcionalnih izvoznih odnosa sa EU.

SPIEGEL ONLINE: Plinovod najoštrije napadaju SAD. Američki predsjednik Donald Trump vidi Njemačku zbog poslova sa plinom čak kao „zatočenika Rusije“. Može li tu uopšte doći do kompromisa?

Büchele: Dijalog je težak. Rusija je postala teška tema za Amerikance jer ne znaju zašto da li je i koliko Rusija uticala na izbore. Na drugu stranu Amerikanci znaju biti veoma pragmatični. To se vidi na primjeru ruskog aluminijskog koncerna Rusal….

SPIEGEL ONLINE: ….čiji vlasnik Oleg Deripaska je dospio na listu sankcionisanih. To je izazvalo osrednji zemljotres na berzi u Rusiji.

Büchele: Amerikanci su shvatili da su izazvali nešto sa čime nisu prije računali. Najednom je u Evropi nedostajalo 40% uvoza aluminijuma a također u SAD! Zbog toga su Amerikanci našli posebno rješenje za Rusal i veoma pragmatično to produžili do 7. januara. Rješenje bi moglo biti da se Deripaska povuče iz koncerna.

SPIEGEL ONLINE: Očekujete li da Vašington uvede sankcije protiv Sjevernog toka 2?

Büchele: Tamo gdje im nešto koristi SAD su veoma fleksibilne. Ljetos su poslali jednu delegaciju u Berlin da bi naučili šta su kod nas izazvali sa Rusalom. Moj osjećaj je: Oni su shvatili da ne bi više mogli kontrolisati nesigurnost na tržištima koje bi izazvale njihove sankcije protiv Sjevernog toka 2.

SPIEGEL ONLINE: Međutim inicijativa za sankcije Rusiji ne dolazi od Donalda

Büchele: Ja bih se zapitao o uzrocima. Pitanje: Da li je Rusija uticala na izbore 2016. zapošljava oba lagera ali demokrate više nego republikance. Ovo pitanje lebdi iznad svega. Iz toga se hrani podsvjesno nepovjerenju prema svemu što ima veze sa Rusijom. Za tim stoji želja da se Moskva kazni.

SPIEGEL ONLINE: Razlikuju li se nove američke sankcije od kazni koje je Vašington zajedno sa EU zaveo 2014/2015. zbog ukrajinske krize?

Büchele: Sankcije EU bile su – kao što je kod Evropljana uobičajeno – vrlo jasno formulisane. Kad ih preduzeća čitaju onda znaju sasvim tačno da li će njihovi poslovi biti pogođeni ili ne. Američke sankcije su mnogo nejasnije formulisane. Interpretacija je teška i za mala i srednja preduzeća jedva shvatljiva. Oni tada važu: Koje tržište je za nas važnije, Rusija ili posao sa SAD? Rezultat je nesigurnost i to u potpunosti pomaže Amerikancima.

SPIEGEL ONLINE: Mnogi Rusi pretpostavljaju da se Amerikancima radi o tome da gospodarskim ratom Rusiju prisile da padne na koljena – i da Putin ode.

Büchele: Moj dosadašnji utisak je: Ruski narod je sposoban da podnese patnju, puno sposobniji nego mi Nijemci. Vanjskopolitički pritisak ga sve više veže uz njihovog predsjednika. Zato bih bio skeptičan da bi takvi poduhvati mogli imati uspjeh.

SPIEGEL ONLINE: Slijede li SAD takve ciljeve?

Büchele: To ne vjerujem. Radi se o dvije stvari: Jedna je da bi oni htjeli znati da se stvarno desilo na izborima. Drugo je da se jednostavno radi o gospodarskim interesima. Poražavajuće je to da niko više ne može razumjeti šta Amerikanci tačno zahtjevaju od Rusije. Šta bi ustvarili trebali učiniti Rusi da bi američke sankcije bile otklonjeni? Drugačije nego kod sankcija EU za Ukrajinu ovdje ne postoji jasna povezanost između uzroka i sankcija. Umjesto toga Ministarstvo finansija SAD piše da su razlog „ruske opšte zlonamjerne aktivnosti“.

SPIEGEL ONLINE: Zašto je to problem?

Büchele: Ideja da se sankcijama ostvari promjena u odnosima je već zastarjela. Posledice vidimo danas: Prije godinu dana Rusi su u pogledu Ukrajine bili kooperativniji nego što su danas. I oni shvataju: Čak i ako bi smo ispunili uslove EU, ostaju sankcije SAD. Kod američkih sankcija ja jedva vidim izvornu povezanost uzroka osim tvrdnje: Rusija je zla.

SPIEGEL ONLINE: Ni Rusija ne čini mnogo da bi ovu sliku ublažila. U slučaju otrovanog ruskog prebjega u Velikoj Britaniji Sergeja Skripala moskovski pokušaji odbrane su ipak pretjerani. Nemate li nekada potrebu da svoje ruske partnere dobro prodrmate i upitate šta to rade?

Büchele: Ja nemam samo potrebu, ja to i kažem. Mnogo toga nije ni za mene shvatljivo. Ponekad mislimo da smo na dobrom putu – onda odjednom stojimo ponovo u magli. Bilo bi potrebno više transparentnosti ali to Rusima iz nekih razloga pada teško. To nije razumno jer se svaka iskra nade na bolje odnose opet direktno ugasi.

SPIEGEL ONLINE: Vi ste nedavno u Kremlju rekli da bi Rusija mogla uraditi više na otopljavanje odnosa što je za jednog predstavnika gospodarstva relativno oštro. Kako su vaši partneri reagovali na kritiku?

Büchele: U najmanaju ruku nisu dali da se primjeti njihovo nezadovoljstvo. Temu Skripal nije mi mogao potpuno objasniti niko. Postoji samo odgovor: To nismo bili mi.

spiegel.de