Vasić: Sarajevo i BiH sazreli za okupljanje LGBT osoba

Povezani članci

• MLADI KROZ FOTOGRAFIJE PRIČAJU DRUŠTVENO ANGAŽIRANE PRIČE
• Oštra reakcija OSCE-a na najave otvaranja nove škole u Jajcu
• Antisemitizam u Bosni i Hercegovini: Najprisutniji na internetu i u obliku teorija zavjere
• Fotografije iz Ljubuškog dokazuju: Ovo je muškarac koji je pucao iz kalašnjikova, MUP ZHK ga nije uhapsio
• Promocija knjiga prof. dr. fra Ivana Šarčevića: “Oslovljavanje davnih riječi” i “Zečevi, zmije i munafici” u Mostaru
• Životna priča – Pavle Vuisić: Sećanje na mrguda velikog srca

U Sarajevu danas počinje Međunarodni festival queer filma Merlinka pod sloganom “Lezbejka sam, neka sam”. Prije pet godina su učesnici napadnuti, kada je grupa od 14 maskiranih osoba upala na tribinu u kinu. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je krajem decembra 2018. godine usvojio apelaciju Sarajevskog otvorenog centra i drugih, te potvrdio da su vlasti Kantona Sarajevo prekršile pravo na okupljanje LGBT+ osoba jer nisu obezbijedile sigurnost učesnika i učesnica. O svemu za RSE govori Vladana Vasić, aktivistica Sarajevskog otvorenog centra, koja je bila uključena u pravni proces.

RSE: Sarajevski otvoreni centar sedmi put u Sarajevu organizuje Međunarodni festival queer filma Merlinka u Sarajevu pod sloganom “Lezbejka sam, neka sam” koji će trajati tri dana. Šta je to što nudi ove godine?

Vasić: Ono što je značajno ove godine jeste da se festival, nažalost, zbog zatvaranja kina Kriterion održava u kinu Meeting Point i klubu Monument. Napredovao je od svoje prethodne pozicije i osvaja nova mjesta koja se vežu za kulturu i postaje bitan zbog svog programa, a ne samo tematike, mada je jako važno što se bavi LGBT osoba.

RSE: Sa kojom idejom će ove godine promovisati filmske naslove?

Vasić: Ove godine festival obrađuje filmove koji su bili prikazani i na festivalu u Beogradu, s tim što je vidljivost data ljudskim pravima lezbejki, kao jednoj od grupa unutar LGBT zajednice. Naš cilj je da, iako zajednica ima zajedničke probleme, da i svaka pojedinačna grupa unutar zajednice ima specifične potrebe i izazove sa kojima se suočava.

RSE: S obzirom na teme filmova, da li to znači da je festival otvoren za sve?

Vasić: Naravno, Festival je otvoren za sve koji se taj nađu u Sarajevu i mi se radujemo da što više ljudi bude tokom tri dana.

RSE: Osim filmova, u okviru festivala su i razgovori. Na koje teme?

Vasić: U okviru ovog festivala razgovaraće se o queer umjetnosti u filmu gdje će se najviše raditi sa studenticama i studentima Scenske umjetnosti. Pored toga će se razgovarati i sa autoricama i autorima zbornika ‘Sestrinstvo i jedinstvo’, a govoriće se i o lezbejskom aktivizmu u regiji.

RSE: Prije pet godina Festival ‘Merlinka u Sarajevu’ je doživio napad, kada je grupa od 14 maskiranih osoba upala na tribinu u kinu “Kriterion” i napala učesnike i učesnice festivala. Da li su napadači procesuirani i na koji način ove godine garantujete sigurnost učesnicima?

Vasić: Sigurnost garantuje MUP Kantona Sarajevo i od 2014. možemo reći da smo svake godine sve zadovoljniji saradnjom, a i činjenica je da su te mjere osiguranja sve manje potrebne, jer sve manje predstavlja neku sigurnosnu prijetnju. Reklo bi se da ljudi postaju sve više otvoreni za queer umjetnost, ali i za LGBT sugrađanske i sugrađane. Što se tiče napada na Merlinku 2014. godine, do danas nije procesuiran niko od 14 napadača koji su upali na festival. Međutim, u decembru prošle godine Ustavni sud BiH je prema apelaciji Sarajevskog otvorenog centra i posjetiteljki i posjetitelja, donio odluku da Vlada Federacije BiH i Vlada Kantona Sarajevo moraju isplatiti svima koji su podnijeli apelaciju 8.000 maraka na naknadu materijalne štete i zbog pretrpljenog straha i nasilja. Time je Ustavni sud potvrdio da je zbog propusta policije, Vlada Federacije i Kantona, došlo do kršenja slobode okupljanja LGBT osoba, ali i do nasilnog tretmana posjetitelja i posjetiteljki. Tako da je to jedna velika odluka za slobodu okupljanja, ali i za slobodu LGBT osoba u Bosni i Hercegovini i Festival ‘Merlinka’ se i pored napada nastavio, ali nam ova odluka, simbolički, mnogo znači u kontekstu aktivizma u Bosni i Hercegovini.

RSE: Da li je novac isplaćen?

Vasić: Novac će biti isplaćen čim prije. Obje vlade su kontaktirale apelantne i znamo da im ljudi dostavljaju podatke i račune.

RSE: Rekli ste da sigurnost Festivala garantuje policija. Da li to znači da je sazrelo vrijeme da se gej parada, kao što se dešava u regiji i svijetu, održi i u Sarajevu?

Vasić: Duže vrijeme vjerujemo da je Sarajevo, odnosno Bosna i Hercegovina sazrela za okupljanje LGBT osoba. Mi smo već organizovali različite proteste i performanse u javnom prostoru koji su prošli bez nasilja. Zašto onda ne bi i parada ponosa, ukoliko do iste dođe.

RSE: Imate li nekih aktivnosti, s tim u vezi?

Vasić: Nemamo aktivnosti s tim u vezi, ali ćemo u narednom periodu nastaviti raditi na slobodi okupljanja.

RSE: Nedavno smo za našu tv emisiju, Liberty, obrađivali temu o nemogućnosti sklapanja gej brakova u Bosni i Hercegovini. Sa kakvim se još problemima suočava ova zajednica u Bosni i Hercegovini?

Vasić: Pored toga, postoji problem nemogućnosti izmjene dokumenata kada su trans osobe u pitanju zbog čega osobe koje su u tranziciji trpe diskriminaciju i jako teško se snalaze u društvu i pronalaze zaposlenje. Nažalost, još uvijek je veliki problem kada je u pitanju nasilje i diskriminacija i međuvršnjačko nasilje. Mada institucije počinju pomalo raditi na ovim pitanjima, pogotovo u Kantonu Sarajevo gdje smo radili sa centrima za socijalni rad i policijom, ali to nije dovoljno i nije sistemsko rješenje.

RSE: Bh. društvo je, generalno, tradicionalno. Koliko se danas prihvataju gej parovi?

Vasić: S obzirom da je Vlada Federacije sama donijela zaključak da bi se trebalo raditi na izradi nacrta zakona koji bi regulisao istospolna partnerstva, očigledno je da postoji konsenzus i među političkim strankama o tome da je došlo vrijeme da se otvori ovo pitanje, a možda najbolje što sam čula i što ilustruje spremnost bh. društva da prihvati drugo i drugačije, jeste činjenica da u Bosni i Hercegovini i mladi i stari maštaju o odlasku u Njemačku ili skandinavske države, a tamo su ova prava već zagarantovana. Pa, ako im ne smeta da idu u države gdje su prava LGBT osobama zagarantovana, nema razloga da im smeta ni kada se to desi u Bosni i Hercegovini.

RSE