Snaga za svjetsko gospodarstvo

Povezani članci

• Sve više stanovnika Njemačke saglasno sa stavovima krajnje desnice
• Obama ponovo o Siriji
• Zadaci i izazovi Maria Draghija na čelu italijanske vlade
• Izbori u Srbiji: Vučiću većina u parlamentu
• Google uveo restrikcije kompaniji Huawei
• Advokat potvrdio: Carles Puigdemont se nalazi u Belgiji

Foto: DPA

Vakcina za sve, zaštita klime, porez na dobit multinacionalnih kompanija i novac za zemlje u razvoju – Biden tako može pokrenuti globalno gospodarstvo.

Piše:  Jayati Ghosh – 29.01.2021.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Kada je 6. januara grupa pristalica predsjednika SAD Donalda Trumpa šokirajućom lakoćom ušla na Kapitol smanjila su se, već svakako niska očekivanja svijeta na SAD, na najnižu tačku. Međutim gledajući na svjetsko gospodarstvo postoje direktni koraci koje predsjednik Joe Biden može preduzeti da bi poboljšao izglede za svijet  – a posebno za zemlje u razvoju.

Globalnoj vodećoj ulozi SAD postavljene su jasne granice. Nakon Trumpovog predsjedništva čak i najbliži saveznici Amerike imaju ozbiljnu sumnju u pouzdanost, u vrijednosti kao i u efikasnost vlade SAD. Neumješna reakcija Trumpove administracije na Covid – 19, uključujući probleme kod isporuke vakcine za coronu, pojačava ovo shvatanje nacionalnog sumraka. Pobuna na kapitolu – koju je Trump pokrenuo sa ciljem da spriječi potvrdu Bidenove izborne pobjede u Kongresu – konačno je otklonila svaku sumnju u to.

I sa gospodarskog gledišta SAD nisu više tako dominantne kao još prije deset godina, da ne govorimo o jednoj generaciji. Kalkulira li se sa tijesnom većinom demokrata u senatu SAD sposobnost Bidenove vlade da realizuje gospodarsku politiku koja za sobom povlači globalno pozitivno djelovanje, izgleda ograničena. Međutim ona takva nije. Biden nije upućen na saglasnost kongresa da provede mjere koje bi mogle donijeti velike koristi za američki narod i ostatak svijeta.

Niža cijena za vakcine i medikamente za Covid – 19 dobro bi došla svima pa i naprednim gospodarstvima čiji javni budžeti su jako opterećeni.

Jedna od prvih mjera bila bi da se odustane od svih prigovora protiv prijedloga Svjetske zdravstvene organizacije (WTO) da se kao reakcija na Covid – 19 privremeno odustane od određenih obaveza u području intelektualnog vlasništva. Od Indije i Južne Afrike podneseni i od drugih zemalja u razvoju podržani prijedlog cilja na to da se otklone prepreke za pravovremeni pristup dostupnim medicinskim proizvodima za „prevenciju, suzbijanje i liječenje“ od Covid – 19.

To je u skladu sa pravilima WTO: Dogovor o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništava (TRIPS dogovor) dopušta ustupanje prisilnih licenci. Osim toga WTO specificira krize u području javnog zdravlja kao dovoljan razlog da se izdaju prisilne licence koje bi omogućile da više preduzeće proizvodi važne medikamente. Teško je predstaviti pogodniju situaciju u kojoj se može primjeniti ova odredba.

Niža cijena za vakcine i medikamente za Covid – 19 dobro bi došla svima pa i naprednim gospodarstvima čiji javni budžeti su jako opterećeni. A ipak su SAD pored drugih naprednih gospodarstava odbile ovaj prijedlog. Od toga profitira samo jedna grupa: multinacionalne farmaceutske firme.

Čak i kod privremenog obustave korištenja intelektualnog prava preduzeća, koja su to razvila, jako će profitirati.

Ovdje se ne radi o tome da se obezbjedi da ove firme pokriju svoje troškove. Razvoj vakcine za Covid – 19 je proizašao iz javnog istraživanja i bio je skoro u cjelini finansiran iz javnih budžeta. Čak i kod privremenog obustave korištenja intelektualnog prava preduzeća, koja su to razvila, jako će profitirati.

Ako se ovim firmama dozvoli da zadrže monopol na patente za vakcinu za Covid – 19 to bi produžilo pandemiju za sve – sa negativnim uticajem na javno zdravlje i gospodarstvo – samo da bi par velikih firmi mogao napuniti svoje kase. Ako bi ipak Bidenova vlada povela razvijena gospodarstva u podršci privremenog izuzimanja bili bi spašeni nebrojeni životi i ubrzao bi se globalni gospodarski oporavak.

Bidenova vlada isto tako malo upućena na saglasnost kongresa da bi omogućila Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) da izvrši novu raspodjelu posebnih prava povlaćenja na sve svoje članove. SAD su blokirale zahtjev MMF za takvu raspodjelu – u vrijednosti od 500 milijardi dolara – prošloga aprila. Indija je također blokirala zahtjev ali ako bi SAD povukle svoju blokadu nije vjerovatno da bi se Indija suprotstavila. Ona svakao raspolaže sa malo glasačkih prava.

Prioritet za Bidenova vladu trebala bi biti suradnja sa drugim zemljama da bi se stvorio efikasan globalni sistem oporezivanja dobitaka multinacionalnih preduzeća.

Doduše dodjela 500 milijardi dolara pod ovim uslovima ni izdaleka nije dovoljna; dodjela dva biliona dolara bila bi daleko efikasnija za potporu bolesnog svjetskog gospodarstva. Uprkos tome čak i početna dodjela posebnih prava vučenja u vrijednosti od 500 milijardi donijela bi kratkoročno olakšanje velikom broju zemalja u razvoju, posebno onima sa visokim dugovnim opterećenjem.

Treći prioritet za Bidenovu vladu trebala bi biti saradnja sa drugim zemljama da bi se stvorio efikasan globalni sistem oporezivanja dobiti multinacionalnih preduzeća. Kao što je pokazala neovisna komisija za reformu međunarodnog oporezivanja preduzeća to ne bi bilo teško savladati. Prvi korak bio bi ustanovljavanje efektivne minimalne stope poreza na dobit u visini od 25 posto širom svijeta.

Udio dobiti jednog preduzeća koji se oporezuje u određenoj zemlji utvrdio bi se prema formuli koja uzima u obzir prihod, zaposlenost, korisnike (kod digitalnih preduzeća) i kapital. Na ovaj način multinacionalna preduzeća ne bi mogla izbjegavati porez time što bi iskazanu dobit prebacivali u zemlje sa nižim porezima.

Dogovor iz Pariza ima doduše svoje granice ali je trenutno naša najveća nada za dekarbonizaciju svjetskog gospodarstva. A uticaj Amerike je odlučujući da bi on funkcionisao.

Trumpova vlada odlučno se branila protiv mjera za fer oporezivanja multinacionalnih preduzeća. Kada je naprimjer Francuska odlučila da oporezuje prijeme američkih digitalnih divova kao Facebook, Apple i Google, oni zu zaveli odvratne carine i tvrdili da porez diskriminira američka preduzeća. Bidenova vlada treba učiniti suprotno i sarađivati sa drugim zemljama da bi obezbjedila pobjedu za vlade i ljude u cijelom svijetu.

Biden je već prvoga dana po stupanju na dužnost dekretom napravio jedan korak koji može pokrenutu svjetsko gospodarstvo: ponovni pristup Pariskom dogovoru o klimi. Time sa SAD ne obavezuju samo da će ispuniti određene ciljeve u reduciranju emisije stakleničkih gasova nego i da će staviti na raspolaganje finansijsku podršku za ugrožene zemlje u razvoju.

Dogovor iz Pariza ima doduše svoje granice ali je trenutno naša najveća nada za dekarbonizaciju svjetskog gospodarstva. A uticaj Amerike je odlučujući da bi on funkcionisao. Činjenica je da su neke druge zemlje redukovale svoje obaveze nakon što je Trump 2017. najavio da bi SAD istupile iz dogovora – sa obrazloženjem da to predstavlja „nefer gospodarsko opterećenje“ za američke radnike, preduzeća i poreske obveznike.

U novije vrijeme velika gospodarstva od Kine do EU ipak su dala nova ambiciozna obećanja. Čak i američka preduzeća su u međuvremenu spoznala da su investicije u zelene promjene u njihovom vlastitom interesu. Time što izražava podršku Pariškom dogovoru Biden ubrzava globalni napredak u sprječavanju klimatskih promjena i nudi dodatnu podršku za gospodarski oporavak nakon pandemije. Mi se možemo nadati da će njegova vlada brzo realizovati i druge ciljeve koji se mogu postići bez komplikacija.

Jayati Ghosh je vodeća sekretarica International Development Economics Associates i član Neovisne komisije za reformu međunarodnog oporezivanja preduzeća.

ipg-journal.de