Brexit – dalji pregovori
Zovu ga “Frosty”

Povezani članci

• Valls: EU u smrtnoj opasnosti zbog migrantske krize
• Hamas poziva na prekid pregovora sa Izraelom
• Bez napretka u pregovorima EU i AstraZenece
• Brazilski predsjednik optužen za vođenje kriminalne organizacije
• Iz Arapskog proleća u teror: Bio sam borac Al-Nusre
• „Otporan na krize“

Zovu ga “Frosty”" />

Foto: Francois Lenoir/ REUTERS

David Frost će se boriti za Britance u Briselu. On je karijerni diplomata, ubijeđeni pristalica Brexita i tvrdi pregovarač. Do kraja godine on mora ostvariti trgovinski dogovor.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Tada, 1993., on je stupio na posao u britanskom predstavništvu  u EU još kao „tipični proevropljanin“, sjeća se David Frost. Sada putuje ponovo u Brisel kao šef londonskih pregovarača jer je Velika Britanija u međuvremenu napustila EU. Frost će započeti razgovore o budućim trgovinskim odnosima – međutim od njegovog prijateljskog držanja prema Evropi nije mnogo ostalo.

„Ovaj stav se izmijenio kroz iskustvo sa institucijama u Briselu i ja sam privatno postao njihov stalni kritičar“, kaže Frost sredinom februara za vrijeme nastupa na jednom univerzitetu u Briselu. Kada je Holandija 2005. na referendumu glasala protiv ustava EU, on je sa kolegama popio „skrivenu čašicu“.

Da bi objasnio svoje evroskeptično držanje Frost povezuje filozofa Edmunda Burkea sa sadašnjom Evropom. Kao njegov suparnik, šef pregovarača EU Michael Barnier, on je obožavalac francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea, koji je vjerovao u Evropu nacija. „Frost uživa u intelektualnim suprotstavljanjima“, kaže Robin Niblett, rukovodilac britanskog tink tanka “Chatham House”. Na pregovorima će biti učtiv ali tvrd. „On je veoma spretan na jedan tih način.“ Frost nije čovjek glasne polemike, on rado argumentira istorijski ili filozofski umjesto da se samo vodi praktičnim argumentima. Frost je intelektualac sa čvrstim ubjeđenjima. „On vjeruje u ono šta radi.“

55 – godišnji diplomat koga su kolege nazvale “Frosty” („Ledeni“)  rođen je u gradu Derbi na sjeveru Engleske. U isto vrijeme kao i premijer Boris Johnson na univerzitetu Oxford studirao je istoriju i francuski jezik. Nakon diplomiranja apsolvirao je klasičnu diplomatsku karijeru u ministarstvu vanjskih poslova. Radio je u Briselu, Njujuorku i Parizu, vodio je EU odjeljenje i bio poslanik u Danskoj.

Međutim 2013. Frost je napustio ministarstvo vanjskih poslova – u svome briselskom govoru to je objasnio „spoznajnom disonancom“ o vrijednosti njegovog posla i činjenici da je sa svojim evroskeptičnim pogledima spadao u manjinu u ministarstvu vanjskih poslova. Nakon toga radio je u savjetničkom gremiju organizacije “Open Europe” i skoro tri godine vodio je “Scotch Whisky Association”, udruženje škotskih proizvođača viskija.

Kada je Boris Johnson 2016. postao ministar vanjskih poslova uzeo je Frosta za svoga specijalnog savjetnika. Međutim već 2018. zajedno su napustili vladu – iz protesta protiv Brexit politike Therese May. Tada se formiralo međusobno povjerenje njih dvojice. Nakon što je Johnson 2019. avansirao za premijera Frost je zamijenio dotadašnjeg glavnog Brexit pregovarača Olly Robbinsa. Taj je kod evroskeptičara bio pod sumnjom da tajno simpatizira EU. Nasuprot tomu Frost je ubjeđeni pristalica Brexita.

Za razliku od pregovora o izlasku Velike Britanije Frost će imati prednost: Konzervativna partija nije više razjedinjena u pitanjima Brexita i ima jasnu većinu u parlamentu.

„On je ključna figura jer je on jedina osoba iz užeg kruga oko Borisa Johnsona koja zna kako funkcioniše EU“, kaže Charles Grant, voditelj tink tanka “Center for European Reform”. „On je važan igrač u timu, ja vjerujem da kako Boris Johnson tako i Dominic Cummings imaju veliko povjerenje u njega.” Ipak bi najvažnije odluke u procesu pregovaranja trebao donositi premijer. Frost će se vjerovatno u cjelini držati zvanične britanske pozicije. Ipak Niblett pretpostavlja da će on u konkretnim srtučnim pitanjima imati snagu da ide “off the script” i pravi vlastite predloge.

Prošle godine on se kao pregovarač već dokazao u pregovorima sa EU oko dogovora o izlasku. Međutim njegov novi zadatak je komplikovaniji. Pozicije EU i Velike Britanije su još veoma udaljene. Ovo su najvažnije sporne tačke:

• London teži dogovoru o slobodnoj trgovini sa EU bez carina i kvota, kao što ga imaju Kanada, Japan ili Južna Koreja. EU zahtjeva da se Velika Britanija zato mora držati standarda EU naprimjer u zaštiti okoliša, pravima radnika ili državnim subvencijama za preduzeća. Britanska vlada se doduše izjašnjava za fer konkurenciju ali odbija da zakone automatski prilagođava pravilima EU.
• Velika Britanija želi pristup tržištu EU za svoje finansijske institucije. Kod EU za treće države važe slijedeća pravila: EU odlučuje da li finansijska pravila drugih zemalja priznaje kao jednako vrijedna. Ova takozvana odluka o ekvivalentnosti a time i pristup tržištu mogu se međutim opozvati u roku od 30 dana. London želi da se izbori za bolje uslove za svoje banke.
• EU želi pristup u britanske vode za evropske ribare koji se najbolje može osigurati dugogodišnjim ugovorom. London to odbija.

Vrijeme za pregovore oko ovih spornih tačaka je veoma ograničeno. Prelazni period, koga Johnson ne želi produžavati, završava se u decembru 2020. Britanska vlada je najavila da će prekinuti pregovore i umjesto toga se pripremiti na izlazak bez dogovora ako se do juna ne bude naslućivao nikakav dogovor.

Međutim odlučujuće je da li se obje strane mogu dogovoriti o mehanizmu arbitraže u sporovima oko pitanja konkurencije. Ako to uspije termini bi se mogli održati, smatra naprimjer Robin Niblett iz Chatham House. Međutim ovaj mehanizam arbitraže i područje finansijskih usluga su dva polja na kojima Velika Britanija ne želi praviti ustupke. “David Frost će tu ići na rizik i povući jasnu granicu”, kaže Niblett. Kod dogovora o ribarstvu mogao bi se nasuprot tomu  očekivati kompromis.

Za razliku od pregovora o izlasku Velike Britanije Frost će imati prednost: Konzervativna partija nije više razjedinjena u pitanjima Brexita i ima jasnu većinu u parlamentu. „On zastupa vladu koja je jedinstvena i zna šta hoće“, kaže Charles Grant.

spiegel.de