Američko opravdanje za napad na generala Sulejmanija: Danas ovako, sutra onako

Izdvajamo

• Međutim ovoga puta ne radi se o skupu ljudi na njegovoj zakletvi, njegovom bankovnom kontu ili o prodoru uragana. Radi se o ratu i miru.

Povezani članci

• Albanija:Odlazak Berishe i povratak ljevice
• Obama gubi autoritet: Sve je duža lista država koje ne žele slušati ono što im govori Amerika
• Više od 25 mina ispaljeno na Izrael iz Pojasa Gaze
• Keri i Lavrov razgovaraju o sirijskoj krizi
• Troje mrtvih u Lafayetteu: Ubojica iz čista mira počeo pucati u punom kinu
• Brojne svjetske kompanije u problemu zbog sankcija Rusiji

Predsjednik SAD Trump: ” Veoma veliki i veoma zli napad” – Foto:SAUL LOEB/ AFP

Obrazloženje Trumpove vlade za smrtonosni napad na generala Sulejmanija mijenja se skoro svakodnevno. SAD u krizi gube razantno na vjerodostojnosti.

Piše: Marc Pitzke
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Trajalo je više od godinu dana dok su otkrivene laži i zablude sa kojima je opravdavan rat u Iraku. Povezanost Iraka sa napadima 11. septembra, njegovi nuklearni ciljevi, oružje masovnog uništenja: Ništa od toga nije tada bila istina utvrdio je američki senat u višepartijskoj studiji u julu 2004. Šesnaest mjeseci nakon invazije.

Ovoga puta bi objašnjenje moglo biti brže.

Prošlo je manje od dva tjedna od kada je američki predsjednik Donald Trump poslao dron da ubije iranskog vrhunskog generala Kasima Sulejmanija i time riskirao novi rat – a već postoje opravdane sumnje na zvanično opravdanje akcije.

„Sulejmani je planirao neposredno predstojeće i mračne napade na američke diplomate i vojsku ali mi smo ga uhvatili na djelu”, izjavio je Trump 3. januara, dan nakon napada drona, na svome imanju Mar-a-Lago na Floridi. „Mi smo prošle noći djelovali da bismo zaustavili rat.“

Od ovoga prvobitnog obrazloženja preostalo je malo. Službenici američke vlade „bore sa sa tim“ da ubistvo Sulejmanija, koje je skoro moglo dovesti do rata između SAD i Irana, „naknadno objasne“, piše „New York Times“ u jednoj analizi. Stručnjaci u njemačkom parlamentu u međuvremenu sumnjaju da je ovo djelo u skladu sa međunarodnim pravom.

Hronika opravdanja:

Petak, 3. januar: Akutna opasnost

Obrazloženje napada dronom sa „neposredno predstojećim“ napadima u početku je izgledalo kao jedinstven način izražavanja. Istoga dana kada i Tramp i ministar vanjskih poslova Mike Pompeo izabrao je isti rječnik: Trampovo naređenje je bila odbrambena reakcija na “neposredno predstojeću prijetnju američkom životu“. Iranci su „aktivno planirali veliku akciju“ koja je mogla koštati „desetine, ako ne stotine američkih života“.

Tu se miješaju stare i nove vijesti. Sulejmani je stvarno bio odgovoran za smrt mnogobrojnih američkih vojnika proteklih godina. To su međutim znali već Trumpovi prethodnici Barack Obama i George W. Bush, ali su smatrali ubistvo Sulejmanija za politički suviše riskantno. Navodno „neposredno predstojeće“ akcije su izgleda Trumpu dale razlog da sada napadne.

Utorak, 7. januar: „Veoma zao“ napad

Trump je dodao: Sulejmani je planirao „veoma veliki i veoma zao napad“. Pompeo je najednom uz „neposedno predstojeće“ ubrojao i već poznate napade na američke institucije, koji su se dogodili prije napada dronom. Nasuprot tomu ministar odbrane Mark Esper je potpuno izbjegao taj izraz. On je pohvalio informacije tajnih službi kao „izvanredne“. Američki vladini izvori počeli su novinarima davati mišljenje da objašnjenja Trumpa i Pompea malo pomaže: Ona su pretjerana i „nepotrebna odstupanja“ od inače politički „opravdane“ odluke, pisao je “Washington Post”.

Četvrtak, 9. januar: Napad na jednu ambasadu

Dva dana kasnije Trump je u Bijeloj kući rekao: „Oni su htjeli dići u zrak našu ambasadu.“ To je bilo prvi put da je neko naveo konkretnu prijetnju. Na jednom predizbornom nastupu uveče Trump je govorio čak o „više ambasada“. I Pompeo je kod Fox News-a govorio o seriji napada ali je priznao: „Mi ne znamo tačno, kada, i mi ne znamo tačno, gdje.“

Predstavnici Pentagona i tajnih službi informisali su Kongres iza zatvorenih vrata ali su odbili da javno potvrde konkretne prijetnje ili da kažu nešto više. Republikanski senator Mike Lee ljutito je nazvao taj brifing „uvredom“.

Petak, 10. januara: Napad na četiri ambasade

Trump je gurao svoju tvrdnju još dalje. „Mogu vam odati, da ja vjerujem, da su to bile četiri ambasade“, rekao je on za Fox News. „Mogle su biti vojne baze, moglo je biti i mnogo šta drugo. Ali bili smo neposredno pred tim.” Senatoru Mike Lee bilo je to novo: „O tome nisam ništa čuo“, rekao je on. „To sigurno nije ništa od toga šta sam ja čuo na tajnom brifingu.“

Službenici Američke ambasade u Bagdadu kasnije su naglasili novinarima da nisu dobili nikakvo upozorenje kakvo je inače uobičajeno kod takvih prijetnji. „Na osnovu dosadašnjih saznanja Trumpova tvrdnja je u najboljem slučaju bila neutemeljena teorija a u najgorem slučaju izmišljotina“, rezimirao je “Washington Post” nakon konsultacije za izvorima iz tajnih službi.

Nedjelja, 12. januar: Ništa nije novo

Sada je i ministar odbrane Esper relativizirao Trumpove izjave. „Ja nisam vidio ništa o četiri ambasade“, rekao je on Tv postaji CBS. Međutim dijelio je Trumpovo mišljenje da je Sulejmani mogao uzeti ambasade kao mogući cilj. Slično neodređeno izrazio se i Trumpov savjetnik za sigurnost Robert O’Brien: “Uvijek je teško znati tačno šta su ciljevi“, izjavio je. Jedno je nepobitno: „Oni su htjeli ubijati i ranjavati Amerikance u američkim postajama.“

Ponedjeljak, 13. januar: Već mjesecima planirano

NBC News su javile da je trump ubistvo Sulejmanija „autorizovao“ već prije sedam mjeseci u junu 2019., za slučaj ako bi u pooštrenim napetostima na Bliskom istoku nastradao neki američki građanin. Ovaj slučaj se dogodio 27. decembra kada je jedan američki tumač poginuo prilikom raketnog napada Hezbolaha.

Američki mediji izvještavali su pozivajući se na izvore iz tajnih službi, da se stvarno vjerovalo da Sulejmani hoće da „eskalira“ svoje udare ali znakovi nisu bili dovoljno specifični da bi se iz njih moglo iščitati vrijeme i mjesto. I drugi Trumpovi povjerenici relativirali su tvrdnju. „Ja smatram ovaj koncept ‘neposredno predstojeći’ za manevar odvraćanja“, rekao je ministar pravde Bill Barr.

„Mi hoćemo da se Iran ponaša kao sasvim normalna nacija“, rekao je konačno Pompeo u ponedjeljak o pozadini najnovijih eskalacija sa Teheranom. „Budite jednostavno kao Norvežani.“

„Fake news medija i njihovi demokratski partneri tvrdo rade na tome da iznađu da li budući napadi teroriste Sulejmanija ‘neposredno predstoje’ ili ne“, ismijavao je Trump konačno na tviteru. Obadvoje je tačno. „Međutim to ne igra stvarno nikakvu ulogu zbog njegove užasne prošlosti!“

Utorak, 14. januar: „Čujte jednostavno Sulejmanija sami“

Bijela kuća je u cjelini odustala od obrazloženja o „akutnoj“ prijetnji. Trumpu prijateljska postaja Fox News pritom agira kao davalac ključnih riječi: „Trebamo li još uopšte govoriti o neposredno predstojećim napadima?“, pita moderator Brian Kilmeade Trumpovog zamjenika glasnogovornika Hogana Gidleya. „Ne morate nas držati za riječ“, odgovorio je on. „Poslušajte jednostavno Sulejmanija sami.“ On je „obećao napade u budućnosti“.

Dvanaest dana je prošlo od smrti Sulejmanija. Dvanaest dana, u kojima se američka vlada upetljavala u vidljivo kontradiktorne detalje. Dvanaest dana, u kojima je već narušena vjerodostojnost Trumpa, koji kao što je poznato rado laže u istoj mjeri o velikim kao i o malim stvarima, samo zadobila dalje mrlje.

Međutim ovoga puta ne radi se o skupu ljudi na njegovoj zakletvi, njegovom bankovnom kontu ili o prodoru uragana. Radi se o ratu i miru.

spiegel.de