ENG
Šest mitova o psima u koje još uvijek vjerujemo
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
- Zatvorimo farme krzna u BiH! Održani protesti u Sarajevu,Tuzli i Beogradu
- Ovo je pet najinteligentnijih vrsta životinja na svijetu
- Loše vesti iz Severne Karoline: Naučnici otkrili kako pčele reaguju na visoke temperature
- Katanac na Doing Business
- Dalida Kozlić: Pojava tzv. “šintora iz Hreše” završit će krivičnom prijavom protiv Općine Visoko
- L.N. Tolstoj: Hraniti se životinjama je nemoralno, jer uključuje čin koji je u suprotnosti s moralnim osjećanjima – ubijanje
Neki dugotrajni mitovi kruže o psima i teško ih je iskorijeniti. Nadamo se da ćemo barem malo pridonijeti tom procesu
Zajahivanje
Prvi mit je da samo mužjaci zajahuju druge pse i ljudske noge. Ženke to također čine, no to nema veze s drugim mitom koji tvrdi da je to čin dominacije. U pitanju je zapravo pretjerana uzbuđenost koja ne mora nužno biti vezana uz seks, već uz veselje ili stres.
Boje
Još jedan teško iskorjenjiv mit je taj da psi ne vide boje. Nije poznato zašto se uopće mislilo da vide svijet u crno-bijeloj tehnici, no to svakako nije istina.
Psi najbolje vide plavu, žutu i zelenu boju, a ne vide crvenu.
Usta
Mnogi ljudi vjeruju da su pseća usta čišća od ljudskih. Taj mit je vjerojatno započeo jer si psi ližu rane, što ponekad pomaže pri njihovom zacjeljivanju, no razlog tome nema nikakve veze s čistoćom njihovih usta. Hrapavi pseći jezik čisti ranu od mrtvog tkiva i stimulira cirkulaciju. Naravno, u nekim slučajevima lizanje rane može napraviti više štete nego koristi zbog bakterija.
Pseća usta podjednako su puna mikroorganizama kao i ljudska. Nećemo ni spominjati pseći apetit i naviku da svašta uzimaju u usta, kao ni činjenicu da vlasnici često ne pridaju pretjeranu važnost pranju zuba svojih ljubimaca.
Jedina pozitivna stvar u vezi raznih mikroba koji žive u psećim ustima je ta da u većini nisu opasni po ljude, kao ni za same pse, dok god ih njihovi vlasnici redovito vode veterinaru na cijepljenje te štite od napasnika.
GodineNema valjda nikoga tko ne zna za ‘pseće godine’. Uvriježeno je mišljenje kako se pseća starost u ljudskim godinama dobiva tako da se njihove godine pomnože sa sedam.
U stvarnosti to koliko će pas dugo živjeti uvelike ovisi o njegovoj veličini, kvaliteti vlasnikove brige te genetskim obilježjima pasmine. Veliki psi brže stare od malih, a neke pasmine imaju česte zdravstvene probleme koji također skraćuju život.
Ako baš morate imati neku jednostavnu formulu za ‘pseće godine’, najjednostavnije je predstaviti si to na sljedeći način: jednogodišnji psi su tinejdžeri, dvogodišnji psi su otprilike kao 24-godišnji ljudi, a nakon toga za svaku ‘pseću godinu’ ljubimci ostare oko četiri ljudske godine.
Njuška
Postoji nekakva neobična fascinacija njuškom kojoj se pridaje neko dublje značenje kad je u pitanju zdravlje pasa. Svijetom kruži mit da je vlažna i hladna njuška znak zdravog psa.
Pseća njuška u principu nije dobar pokazatelj njihovog zdravlja. Psi se uglavnom bude sa suhom i toplom njuškom, a kad su prehlađeni, svejedno imaju vlažan nos.
Neobične kraste i sluz koja curi iz nosa pravi su simptomi nekog problema.
Pamet
Postoji izreka da stari pas ne može naučiti novi trik, no to ne može biti dalje od istine. Psi cijeli svoj život obožavaju izazove, kako fizičke, tako i umne.
Proces učenja trikova značajno je lakši u ostatku života ako se s takvim aktivnostima počne u ranoj dobi, no čak i psi koji nikad nisu izvodili trikove moći će naučiti nešto novo ako vlasnik uloži vrijeme, trud i ljubav u takvu igru.
Autor/ica 👤tačno.net
