London: 11. januara protesti protiv zlostavljanja životinja ispred zgrade BBC-a
Povezani članci
- Masovni nestanak slonova u Keniji i Tanzaniji zabrinjava naučnike
- Hrvatska veterinarka o koronavirusu: Evo što se događa s ljubimcima u Kini
- Uljepšajmo dan njuškicama u Tuzlanskom azilu – NEDJELJA 18.12.2016. u 11h
- Kako su sisari nakon nestanka dinosaurusa počeli da menjaju životne navike
- Udruga Stop specizmu poziva vas da udomite životinju
- Kako ukloniti dlaku ljubimaca sa kauča
Aktivisti za prava životinja iz Velike Britanije su, nakon brojnih kampanja protiv zlostavljanja životinja u Rumuniji i Bosni i Hercegovini, ovoga puta odlučili 11. januara naredne godine organizirati protest ispred zgrade BBC-a. Na ovoj potez su se odlučili jer su do sada, bili nezadovoljni medijskim izvještavanjem o ovom problemu. Nadaju se da će ovoga puta BBC prenijeti ono što žele reći svjetskoj javnosti.
Piše: Jelena Paunović
O zakazanim protestima, ali i postupanju prema životinjama u Velikoj Britaniji, razgovarali smo sa jednom od organizatora gospođom Elaine Renton (Elejn Renton).
Pitali smo je kako je došla na ideju da organizira protest.
“Uključila sam se u kampanju protiv nasilja nad životinjama kada sam vidjela užase na ulicama i u prihvatilištima u Rumuniji. Tamo psi nevjerovatno pate! Kada je Ustavni sud odobrio Zakon po kojem je masovno ubijanje pasa dozvoljeno, organizovala sam proteste protiv svih užasa koje su doživljavale te životinje. Rezultati obdukcije preminulog dječaka su pokazali da je dječak imao brojne unutrašnje povrede, te da su ga psi tek kasnije pronašli. Umjesto istine, svi mediji su prenijeli laži predsjednika Rumunije. Zato ovoga puta idemo pred BBC. Odlučna sam da istrajem u namjeri da svaki mjesec organiziram proteste kako bi se u cijelom svijetu čula istina o stravičnim zločinama nad životinjama.“- rekla je Renton za Tacno.net.
Protiv masovnog pokolja pasa u Rumuniji, Renton je pokrenula i online peticiju koju je potpisalo preko 30 000 ljudi. Peticiju protiv izmjena i dopuna Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH, također je potpisalo preko 30 000 ljudi. Prema njenim riječima, svijet ne može samo sjediti i gledati stravične zločine, a da baš ništa ne uradi kako bi se oni i zaustavili. Osim online aktivizma i promocije udomljavanja napaćenih pasa, smatra da je podrška medija od ključne važnosti kako bi istina izašla na vidjelo.
Protesti u Londonu, oktobar 2013.
Gospođu Renton smo pitali da li Velika Britanije ima problem sa napuštenim psima, te na koji način oni rješavaju taj problem.
“Napušteni psi ne postoje u Velikoj Britaniji. Ja imam tri psa i tri mačke. Jednog od mojih pasa sam usvojila iz Rumunije. Tog psa su aktivisti našli nedaleko od Craiova prihvatilišta. Generalno, ljudi se u Velikoj Britaniji jako dobro brinu o svojim psima kojima apsolutno ništa ne fail. Naravno, nije tačno da i ovdje ne postoji eutanazija bolesnih i starih pasa, kao i pasa kojima nema pomoći. Međutim, za razliku od svega što sam vidjela u Rumuniji i Bosni u zadnje vrijeme, pse u Britaniji eutanizira isključivo veterinar na propisan način”- objašnjava Renton.
Velika Britanija brine o životinjama
Kako se u posljednih par mjeseci u bh. javnosti dosta špekulira o tome da je rok držanja psa u azilu u Velikoj Britaniji samo sedam dana, pitali smo da li je to tačno.
“To apsolutno nije tačno! Što se tiče napuštenih pasa, periodično se dogodi poneki slučaj napuštanja vlasničkih pasa. Takvi psi se smještaju u prihvatilište u kojem moraju biti tih sedam dana radi procjene ponašanja, veterinarske obrade i slično. Nakon tog perioda, ukoliko stručnjaci procjene da je pas zdrav i da nije agresivan, psu se traži privremeni ili stalni dom. Bitno je naglasiti da postoje brojne organizacije i mreže njihovih članova koji vrlo uspješno udomljavaju pse. Osim njih, pomoć pri udomljavaju pružaju i veterinari i brojne slavne ličnosti”- pojašnjava Renton.
Jedini psi koji se ne udomljavaju su oni teško bolesni i agresivni. Razlika između recimo Rumunije i Britanije je u tome što mi smatramo da su psi agresivni jer su ljudi loše postupali prema njima. Zato postoje velike kazne za zlostavljanje životinja. Ako neko zna za slučaj zlostavljanja ili lošeg postupanja prema životinji, taj slučaj odmah prijavljuje organizaciji RSPCA. Oni dalje istražuju slučaj. Životinje se oduzimaju i smještaju, a vlasnik se kažnjava.
Hitnu pomoć za životinje Velika Britanija je imala i 1940. godine