Željka Cvijanović: „Država Bosna i Hercegovina ne funkcioniše“

Povezani članci

• Siniša Glavašević 1991: Optužujem Sabor RH za zločin nad 15 tisuća Hrvata u Vukovaru
• Žene u crnom obeležavaju godišnjicu otmice u Šrpcima
• Šokantno otkriće: Unutar SPC deluje opasna satanistička sekta!
• Bašme Briga protiv Jebe Mese
• Forto: Ako KS ne preuzme projekat Trebevićke žičare, donator će povući sredstva
• Dragan Markovina: Lustig na barikadama

Foto: REUTERS

Premijerka Republike Srpske, Željka Cvijanović, vidi zajedničku državu sa Bošnjacima i Hrvatima u krizi i želi odlazak Visokog predstavnika.

Piše: WIELAND SCHNEIDER (Die Presse)
Preveo: Ešref Zaimbegović

Die Presse: Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i šef Vaše partije rekao je da je bosanska država mrtva. Šta to znači za budućnost Bosne i Hercegovine?

Željka Cvijanović: Teško je diskutovati o tome šta će se dogoditi u budućnosti. Jedno je međutim jasno: država Bosna i Hercegovina ne funkcioniše i ne može ispunjavati potrebe i zahtjeve svojih građana. Mnogobrojni su primjeri za to: Naprimjer, nije bilo moguće donijeti zakon o jedinstvenom matičnom broju građana. Zbog toga je vlada Republike Srpske morala propisati vlastitu regulaciju.

Dodik je Bosnu i Hercegovinu također označio kao “đavolju državu”. Šta onda treba da bude rješenje problema? Kraj države?

Kada predsjednik Dodik govori o Bosni i Hercegovini on ne kaže da će poduzeti korake da zemlju uništi. On postavlja samo dijagnozu, šta će se dogoditi ako je ne liječimo na ispravan naćin. Moramo razumjeti da su Hrvati u Bosni i Hercegovini nesretni. I mora se razumjeti da Republika Srpska bezuslovno mora dalje postojati. Mi u Republici Srpskoj nećemo žrtvovati našu poziciju samo da bi se Bosna i Hercegovina ukazala kao funkcionalna. To bi bila fasada i ne bi  u osnovi ništa izmjenila.

Internacionalno se međutim odgovornost za nefunkcionisanje Bosne vidi kod njenih političara – prije svega kod Dodika. Visoki predstavnik međunarodne zajednice, Valentin Inzko, je, pred Savjetom bezbjednosti UN, kritikovao da su bosanski političari zakazali.

Inzko opisuje stvarno haotičnu i disfunkcionalnu situaciju u (bošnjačko – hrvatskoj) Federaciji ali tada kaže: Šta stvarno uznemirava su predstavnici Republike Srpske. Jer njihova pozicija potkopava suverenitet Bosne i Hercegovine. To mi djeluje smiješno. Šta je stvarno nanijelo štetu su Visoki predstavnici i njihove odluke. Oni su demontirali suverenitet Bosne i Hercegovine.

Šta očekujete onda od Visokog predstavnika?

Ja od njega ne očekujem ništa. OHR, ured Visokog predstavnika trebao je već davno biti zatvoren. Pravo vrijeme za to bilo je kada smo dobili novoga specijalnoga izaslanika EU. Ja imam puno povjerenje u ljude koji rade u misiji EU. OHR je međutim prepreka za normalizaciju.

Ali Visoki predstavnik i njegov ured su već odavno tu da bi obezbjedili funkcionisanje zemlje.

Ali da li zemlja funkcioniše? Ne. OHR ne može pomoći. Kada ne bismo više imali ove “zaštitnike” mogli bismo u Bosni i Hercegovini možda bolje sarađivati. Sada pojedini političari radije odlaze Visokom predstavniku ili ambasadorima da razgovaraju o nekim stvarima a ne predstavnicima drugih političkih stranaka. Bez OHR i njegovih intervencija bilo bi jednostavnije u Bosni i Hercegovini ostvariti određene rezultate.

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izvinio se za zločine koji je srpska strana učinila u Bosni i Hercegovini. Šta Vi mislite o tome?

To su učinili već mnogi političari prije njega. Za mene je to čudno: Moramo li to stalno činiti? Koliko dugo još se moraju obje strane izvinjavati? Važno je da li dobro sarađujemo – naprimjer na putu u EU. Ako se samo izvinjavamo bez da poduzimamo praktične korake, to ne znači ništa za svakodnevni život naših građana.

Ali upravo u Bosni utiču pitanja prošlosti – izvršeni zločini – još uvijek sna vakodnevni život. Šta se može učiniti za pomirenje?

Da, to je u redu. Ova pitanja su relevantna i vidljiva i ne mogu se ignorisati. Ako se međusobno respektujemo, jedni drugima dopustimo da slobodno dišu  a ne da to spriječavamo, pomirenje će ići. Međutim pred nama je još dugačak put.

Kako mislite, obzirom na političke probleme u Bosni podstaći međunarodni poslovni svijet da investira u Republiku Srpsku?

Moramo prezentirati naše potencijale: mogućnosti kod iskorištavanja vodotoka, infrastrukturne projekte, turizam. Investitori čitaju izvještaje Visokog predstavnika i misle da je to nešto veoma važno. Nije. Važno je da su investicije sigurne.Sve moguće međunarodne institucije pišu uvijek o našim političkim problemima: međutim te institucije su dio naših problema. Mi poslije rata nismo imali ni jedan proces u Bosni i Hercegovini a da na njemu nisu sudjelovali i stranci. Ako Bosna i Hercegovina treba stvarno da bude neuspjela država tada su i stranci dio tog neuspjeha.

 “Die Presse“, štampano izdanje, 03.10.2013