Strogo povjerljiva izvješća Agencije za bankarstvo skrivaju kriminal u Hypo banci Banja Luka

Radi se o zapisnicima koje su sastavili ovlašteni službenici Agencije za bankarstvo RS-a, i to “Zapisnik o ciljanoj kontroli Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka”, iz svibnja 2007. godine, nakon kontrole provedene od 30. travnja do 4. svibnja 2007. godine; zatim “Zapisnik o kontroli Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka”, iz ožujka 2008. godine, nakon kontrole provedene od 11. do 22. veljače 2008. godine, te “”Zapisnik o sveobuhvatnoj kontroli Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka”, iz lipnja 2008. godine, nakon kontrole provedene od 14. travnja do 3. lipnja 2008. godine. Osim što ovi dokumenti potvrđuju sumnje o organiziranom bankarskom kriminalu u Hypo Alpe Adria Banci a.d. Banja Luka, otkrivaju i detalje o sumnjivim posebnim poslovno financijskim odnosima Dodikove vlasti s Hypo bankom.

“Ovaj zapisnik o kontroli banke je strogo povjerljiv. Ovaj zapisnik je strogo povjerljiv, te otkrivanje podataka iz istog nije dozvoljeno bez prethodnog odobrenja Agencije”, stoji u uvodnoj napomeni sva tri zapisnika. Međutim, posebno je zanimljivo kako je tijekom sve tri kontrole na koje se odnose ovi tajni zapisnici Agencija za bankarstvo RS-a nesporno utvrdila nezakonitosti u radu i poslovanju Hypo Alpe Adria Bank a.d. u Banja Luci, ali je jednako tako i jasno kako nakon utvrđenih nezakonitosti u poslovanju ove banke nadležne državne institucije u Republici Srpskoj nisu poduzele zakonom predviđene mjere kako bi kaznile kako odgovorne osobe u Hypo banci u Banja Luci, tako i samu banku kao pravnu osobu. Štoviše, umjesto poduzimanja zakonskih mjera protiv banke, nadležne su institucije prikrivale kriminal i nezakonitosti u poslovanju Hypo banke u Banja Luci.

Sadržaj i podaci ovih strogo povjerljivih izvještaja službenika Agencije za bankarstvo, osim kršenja zakonskih propisa od strane Hypo banke u Banja Luci, otkrivaju i detaljne podatke o posebnim poslovno financijskim odnosima ove banke s Vladom Republike Srpske u vrijeme kada je predsjednik Vlade bio današnji predsjednik RS-a Milorad Dodik, iz čega su potpuno jasni politički motivi zbog kojih su nadležne institucije vlasti u Republici Srpskoj organizirano prikrivale organizirani kriminal u Hypo Alpe Adria Banci a.d. Banja Luka. Primjerice, osim matične banke, Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt, i s matičnom bankom povezanih pravnih osoba, među dvadeset najvećih deponenata banke bila je upravo Vlada Republike Srpske, točnije Ministarstvo financija RS-a, koje je, prema izvješću kontrole poslovanja banke iz lipnja 2008. godine držalo čak 22 posto od ukupnih depozita kod Hypo banke Banja Luka, odnosno iznos od 350 milijuna 290 tisuća konvertibilnih maraka na računima kod Hypo banke u Banja Luci, što je u tom trenutku predstavljalo gotovo trostruki iznos temeljnog kapitala te banke.

Već ovaj podatak iz strogo povjerljivog izvještaja koje su podnijeli djelatnici Agencije za bankarstvo RS-a; Rade Rastoka, Srđan Kondić, Ljiljana Miljević, Neda Šobota, Dragan Serdar i Gordana Stanivuković. Osim navedenih sredstava, prema ovom izvješću, na dan 31. prosinca 2007. godine Vlada RS-a je u trenutku kontrole kod Hypo banke Banja Luka držala i depozite u iznosu od 47 milijuna 628 tisuća KM, zatim iznos od 336 milijuna 566 tisuća KM, te iznos od 8 milijuna 96 tisuća konvertibilnih maraka, dok su u istom trenutku državna poduzeća, dakle poduzeća u vlasništvu Vlade RS-a kod Hypo banke držala depozite u vrijednosti od 9 milijuna 704 tisuće konvertibilnih maraka. Usporedbe radi, na dan 31. ožujka 2006. godine, državne institucije kod Hypo banke su držale 17 milijuna 824 tisuće KM, na dan 31. prosinca 2006. godine iznos tih depozita kod Hypo banke iznosio je 42 milijuna 576 tisuća KM, što je puno manje od iznosa depozita u sljedećoj 2007. godini. Zanimljivo ili ne, porast iznosa depozita državnih institucija RS-a kod Hypo banke u Banja Luci poklapa se s dolaskom na vlast Milorada Dodika i SNSD-a 2006. godine, nakon čega se iznosi tih depozita drastično povećavaju. Ovi podaci vrlo jasno govore o uspostavi posebnih poslovno financijskih odnosa SNSD-ove, odnosno Dodikove Vlade sa Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka, nakon te 2006. godine.

Posebno je zanimljivo i to što se uspostava tih posebnih odnosa Vlade RS-a s Hypo bankom u Banja Luci točno poklapa s vremenom izbijanja Afere Hypo u Austriji, Hrvatskoj i Njemačkoj, tijekom 2006., 2007. i 2008. godine, kada je bilo jasno da zbog financijskih malverzacija unutar Hypo Grupe, pojedinim bankama unutar ove financijske grupacije prijeti kriza nelikvidnosti, odnosno mogući financijski kolaps. Sudeći prema ovim podacima, Dodikova Vlada u tom je trenutku posebnim odnosima s Hypo bankom omogućavala održavanje financijske stabilnosti i tekuće likvidnosti banke, dok je sitovremeno takvim rizičnim poslovima s Hypo bankom očito ugrožavala sigurnost plasmana vlastitih proračunskih sredstava. Naime, u tom trenutku niti jedna Vlada u regiji nije uspostavljala daljnje poslovno financijske odnose s Hypo Grupom, upravo zbog izbijanja Afere Hypo, te pokretanja istrage u Austriji i Njemačkoj protiv odgovornih osoba Hypo Grupe, pa je jasno da je i Dodikova Vlada u donošenju ovakvih odluka bila vođena nekim posebnim, zakulisnim, odnosno netransparentnim interesima.

Tim se interesima, također, može objasniti i prikrivanje nezakonitosti koje su ovlaštene osobe Agencije za bankarstvo RS-a otkrile tijekom kontrole provedene od travnja do lipnja 2008. godine, a koje su iznijeli u zaključcima strogo povjerljivog “Zapisnika” u čak devet točaka o “nepravilnostima i neusklađenosti u poslovanju banke”.

“Banka nije osigurala strogu nezavisnost analize rizika od drugih segmenata shodno Članku 9. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizicima i klasifikacije aktive banke.

Banka kreditna potraživanja kod kojih je otkazala ugovore o kreditu i proglasila cjelokupna potraživanja dospjelim, nije u svojim poslovnim knjigama vodila kao dospjela, što nije u skladu sa Člankom 5. i 10. Odluke o minimalnim standardima sistema interne kontrole u bankama”, naveli su službenici Agencije za bankarstvo u zaključcima svojeg zapisnika iz lipnja 2008. godine, sastavljenog 5. lipnja 2008. godine, pod brojem 02-21-630/08.

“Banka u pojedinim kreditnim dosjeima fizičkih lica nije osigurala potpunu dokumentiranost istih, te potreban kvalitet kreditnih analiza u smislu potpunijeg i preciznijeg identificiranja novčanih tokova dužnika i jamaca shodno Članku 7., 8. i 9. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikacija active banaka i Članku 4. Odluke o minimalnim standardima za dokumentiranje kreditnih aktivnosti banaka.

Nadzorni odbor Banke nije shodno odredbama Članka 20. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, donio posebnu odluku o definiranju, procjeni i tretmanu kolaterala za osiguranje naplate potraživanja”, stoji u nastavku zaključaka o nepravilnostima i nezakonitostima u poslovanju banke.

“Banka vodi nepotpune evidencije o grupama međusobno povezanih lica i korisnika, te nije identificirala sve grupe međusobno povezanih lica i korisnika, shodno Članku 6. i 7 Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka”, stoji u zaključcima ovlaštenih osoba Agencije za bankarstvo. Ovo je posebno zanimljivo i u odnosu na posebne odnose Hypo banke Banja Luka i Dodikove Vlade, jer se na stranici četrnaestoj strogo povjerljivog Zapisnika iz lipnja 2008. godine, u poglavlju “Povezana lica, grupe povezanih lica – korisnika i koncentracije”, u Grupi trećoj povezanih lica prema kojima je Hypo banka u Banja Luci u trenutku kontrole bila kreditno izložena, kao jedna od takvih povezanih pravnih osoba navodi i Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, prema kojem je banka u tom trenutku kreditno bila izložena u iznosu od 19 milijuna 574 tisuće konvertibilnih maraka, odnosno u visini od 16,09 posto osnovnog kapitala banke.

Podsjetimo u nedavnim demantijima i Hypo banka u Banja Luci i direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a Goran Kljajčin tvrdili su kako prije 2011. godine Fond zdravstvenog osiguranja nije imao nikakvih financijskih niti kreditnih aranžmana s Hypo bankom u Banja Luci. sada i sadržaj ovog strogo povjerljivog Zapisnika Agencije za bankarstvo Republike Srpske, iz lipnja 2008. godine dokazuje kako sui Kljajčin i Hypo banka Banja Luka iz nekog razloga u tim demantijima lagali o posebnim poslovno financijskim odnosima Hypo banke i Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a. štoviše u trenutku izloženosti prema Fondu banka je prema međusobno povezanim pravnim osobama, među koje je spadao i Kljajčinov fond, dakle državna institucija, imala rizičnu kreditnu izloženost u visini od ukupno 159 milijuna 265 tisuća konvertibilnih maraka, što je u tom trenutku iznosilo čak 131 posto od iznosa osnovnog kapitala Hypo banke u Banja Luci, što dovoljno dodatno govori o posebnim odnosima Vlade RS-a i Hypo banke.

Štoviše, prema zaključcima Agencije za bankarstvo, Hypo banka nije izdvajala zakonom predviđene rezerve za ovakve kreditne aranžmane, odnosno kreditne gubitke, čime je prekršila zakonske propise u RS i BiH, ali i ugrozila zjelokupni financijski sustav da je kojim slučajem došlo do financijskog kolapsa banke.

“Banka na dan 31.12.2007. godine nije formirala adekvatne reserve za kreditne gubitke, a što nije u skladu sa Člankom 14. točka 8., Člankom 16., 21. i 22. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikacija active banaka”, stoji u zaključcima Agencije za bankarstvo RS-a nakon provedene kontrole u Hypo banci u lipnju 2008. godine.

“Banka je na dan 31.12.2007. godine imala izlaganja kreditnom riziku koja prelaze iznad 25% osnovnog kapitala, a koja nije osigurala prvoklasnim kolateralom, što nije u skladu sa Člankom 8. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka”, stoji u strogo povjerljivom Zapisniku.

Usprkos ovim utvrđenim vrlo ozbiljnim nezakonitostima u poslovanju Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka, direktorica Agencije za bankarstvo RS-a Slavica Injac nije dopustila pokretanje postupaka protiv Hypo banke i njezinih odgovornih osoba, a nadležne institucije koje su trebale pokrenuti postupke protiv banke, zbog specijalnih poslovno financijskih odnosa Dodikove vlasti s Hypo bankom, organizirano su prikrivale kriminal i nezakonitosti koje su otkrili ovlašteni službenici Agencije za bankarstvo i utvrdili ih strogo povjerljivim Zapisnikom broj 02-21-630/08, od 5. lipnja 2008. godine.

SEEbiz.eu