PLJAČKA CENTRALNE BANKE BIH: KAKO SU SE OBRUKALI MEDIJI

Povezani članci

• Hapšenja osumnjičenih militanata širom Republike Srpske
• STUPORI DRUŠTVA: Strategija neofašista i vjetar rata
• Ešton:U BiH treba rešavati i ekonomske i političke probleme
• ”Nada za vuka” u oktobru na dva međunarodna festivala
• AKO ME PRIJAVIŠ, UNIŠTIĆU TE: Predsjednik Kantonalnog suda Sarajevo prijavljen zbog seksualnog uznemiravanja!
• Esad Bajtal: Sevdalinka je ljubavna pjesma koja nema rok trajanja

Glavninu posla, umjesto novinara, obavila je press služba Centralne banke. Tako je jedan sramni slučaj ozbiljnog kriminala ostao medijski nepokriven sve dok FTV nije uradila istraživački prilog

Piše: Amer Tikveša, analiziraj.ba

Pljačka Centralne banke BiH na mnogim ovdašnjim televizijama nakratko je prihvaćena kao udarna vijest. Rečeno nam je da se desila, da ju je počinio njen uposlenik, da je banka potkradana u kontinuitetu od dvije godine, koliko je novca pokradeno itd. Međutim, do 19. decembra, za novinare, u većini slučajeva, sav posao obavila je press služba Centralne banke.

Dva saopštenja koja možemo pročitati na stranici banke su u TV prilozima samo pokrivena živom slikom. Tek u emisiji FTV-a “Mreža”, u prilogu Nedima Hasića, osnovna informacija postaje temelj za autorski uklon i istraživački rad. Rečeno nam je da je pljačka otkrivena slučajno, nikakvom, dakle, internom revizijom, kako su nas dotad ubjeđivali. Rečeno nam je za niz propusta u osiguranju trezora, ali i za ponudu pljačkaša da vrati novac, na koju su prvotno njegovi nadređeni pristali!? No, ono što je glavno u ovom prilogu je to što je pljačka poslužila i kao odličan povod da se uđe dublje u poslovanje banke te da se iskažu opravdane sumnje u korupcionaštvo i nepotizam u toj banci, ali i drugim institucijama koje se mogu podvesti pod bankarski sektor ili su u vezi s njim.

Ono što i dalje nedostaje jeste podatak koliko pljačka može utjecati na poslovanje banke. Dalje, Centralna banka nije jedini problem bankarskog sektora u BiH, koji, nakon ovog incidenta, zaslužuje da bude tematiziran kroz cijele emisije. Da podsjetimo samo na neke bankarske probleme u BiH: Uklanjanje dokumenata iz Razvojne banke FBiH koje je naložio njen bivši direktor Ramiz Džaferović kad je bio smijenjen, sumnje u zloupotrebu položaja Ramiza Džaferovića na mjestu direktora RB FBiH, politički motiviran izbor novog direktora RB FBiH, krah Bobar banke, svi krediti Dodikovog sina. Također, ne bi bilo loše uraditi ni komparaciju pljačke CB BiH s pljačkom Centralne banke Albanije koja se desila ove godine te steći uvid kako je u Albaniji tekla istraga. Brojne su sličnosti s tom pljačkom, a u Albaniji su istragom bili obuhvaćeni svi visoki funkcioneri banke, a pljačkaš (također uposlenik banke) je tretiran kao zanimljivost, kuriozitet: pljačkao je zbog klađenja.

Ono što bi se svakako moralo uraditi jeste i provjera ugleda Centralne banke u društvu i ustanovljenje u kojoj je mjeri kredibilitet te institucije nakon pljačke pao, ali i ispitivanje povjerenja građana u banke uopšte bilo bi korisno.

Dakle, imaju odličan povod da najveće finansijske centre moći u državi stave pod lupu i pred sud javnosti, a novinari, čast izuzecima, to ne rade.

Dosta mogućnosti za istraživanje ima čak i ako se ne pomaknete dalje od internet stranice Centralne banke. Tu postoji godišnji izvještaj za svaku godinu pa i za one u kojima je banka pljačkana. U izvještaju za 2013. stoji da je izvršena revizija “poslovnih procesa i aktivnosti CBBiH”, što, između ostalog, podrazumijeva “funkcionisanje sistema fizičke i tehničke zaštite u objektima CBBiH, uključujući i ukupnu informacijsku sigurnost”. Nikakve nepravilnosti nisu otkrivene, a nije ih otkrio Ured glavnog internog revizora koji niti u jednom medijskom izvještaju nije spomenut. Nadajmo se da će biti.