MUKE S RADOVANOM KARADŽIĆEM

Povezani članci

• Elvedin Nezirović: Neprirodno je, da plata ministara na kantonalnom nivou vlasti bude 5.000,00 KM a da imate na birou 5.000 nezaposlenih
• “Bosna je mrlja na savjesti čovječanstva”
• Jordanske muke sa sobom, istorijom i vanjskim interesima
• Omer Ć. Ibrahimagić: Inflacija duha i etike je očita
• Vanredni izbori, sjajna ideja!
• Nagon aparata

Piše: Nidžara Ahmetašević

BHT 1   29. septembar 2014.

Kad zakaže redoslijed: Belgija bez poveznice

Drugi Dnevnik BHT 1 počeo je prilogom o početku izvođenja završnih riječi na suđenju Radovanu Karadžiću u Haagu. U najavi priloga naglašeno je kako je tužilac Karadžića nazvao lažovom i mafijašem, što je ponovljeno i u prilogu, a to ovoj vijesti daje senzacionalistički ton. Pritom, novinarka je prilog počela riječima: “Prve minute za iznošenje završnih riječi date su tužilaštvu…”, što je ponovo neprimjereno senzacionalistički za centralni dnevnik javnog servisa. Ostatak izvještaja, kojem je pridodato i javljanje iz Haaga, napravljen je korektno, bez huškačkog tona, te je dat prostor i predstavnicima udruženja žrtava čije su izjave vrlo mirotvorne. Ono što je možda mana priloga jeste da je novinarka stavila naglasak na dio optužnice o genocidu u Srebrenici, koji je dokazan, a manje je obratila pažnju na dokaze o tome da je genocid počinjen na širem prostoru BiH, što, ako sudije prihvate, može biti  značajna odluka ovog tribunala, i što samoj optužnici dodatno daje na težini.

Drugi prilog tretirao je sastanak održan u BiH o mogućnostima pridruživanja NATO savezu. Novinarka govori o tome koje su prepreke za BiH na ovom putu, za sagovornika nema samo učesnike konferencije nego i analitičara, te ima kritički osvrt na vlasti zbog sporosti u ovom procesu.

Urednici su se odlučili da kao treću informaciju po važnosti plasiraju izvještaj o početku suđenja velikoj terorističkoj organizaciji u Belgiji, mada nije data poveznica sa Bosnom i Hercegovinom. Nakon tog priloga, uredništvo se vraća domaćim dešavanjima te dnevnik nastavlja izvještajem o istraživanju koje se tiče slobodnog pristupa informacijama. Iznesen je zabrinjavajući zaključak da u ovoj oblasti nema pozitivnog pomaka. Informacija vrlo značajna za javnost, reklo bi se, no obrađena je u brzini. Izvještaj se bazira samo na izjavama datim na konferenciji za medije. Dovoljno pažnje nije posvećeno ni istraživanju o imovini političara, koje je predstavio Centar za istraživačko novinarstvo.

Slijedi dio dnevnika posvećen vanjskoj politici, a onda se urednik ponovo vraća na vijest iz BiH i informaciju o sporazumu o smanjenju troškova rominga između četiri zemlje u Regionu. Ponovo je riječ o izvještaju sačinjenom samo na osnovu press-konferencije, i gledaoci ostaju uskraćeni za brojne informacije o tome na koji način ova odluka može uticati na korisnike usluga mobilne telefonije. Nema ni informacija o tome kako je ovo urađeno u EU, koje su cijene… Pred kraj dnevnika emitovan je i prilog o Svjetskom danu srca, koji je vrlo informativan, s kompetentnim sagovornicima, daje i savjete, te su slike kojima je ilustrovan vrlo dobro ukombinovane.

Informacija o vandalskom činu u Zemaljskom muzeju BiH tretirana je kao vijest iz kulture, popraćena s nekoliko snimaka iz muzeja, te čitanjem agencijske vijesti. Iza toga slijedi možda jedina pozitivna informacija u emisiji, vrlo značajna, o tome da je slika bosanskohercegovačkog umjetnika Safeta Zeca izložena u Vatikanu i da ju je otkrio lično Papa.

U dnevniku nije bilo riječi o izborima.

Plus dana

Prilog o Svjetskom danu srca. Rijetko ovakve teme, ovako obrađene, imaju prostor u informativnim emisijama javnih emitera iako sadrže veoma bitne informacije za javnost.

Minus dana

Prilog o vandalskom činu u Botaničkoj bašti Zemaljskoj muzeja zaslužuje bolji tretman, mnogo više pitanja i odgovora.

FTV   29. septembar 2014.

Pitanje staro 20 godina: Šta očekujete od procesa?

I ovaj dnevnik otvoren je informacijom o početku kraja suđenja Karadžiću, s tim što je uredništvo odlučilo da akcent stavi na njegovu ulogu u kreiranju politike etničkog čišćenja, a samo su spomenuli da je tužilac bio izuzetno oštar u opisivanju karaktera optuženog. I oni imaju izjave predstavnika žrtava koji su pratili ovaj dio procesa u Haagu, kojima je postavljeno suvišno pitanje: šta očekuju na kraju procesa? Mediji 20 godina pričaju s predstavnicima žrtava, manje-više s istim sagovornicima, i nije jasno šta očekuje novinar kao odgovor kada žrtvi zločina postavi pitanje šta očekuje od sudskog procesa.

FTV je odlučio temu sporazuma o romingu plasirati u prvom dijelu dnevnika, ali ponovo se izvještavanje svodi na snimke izjava zvaničnika nakon ceremonije potpisivanja. Visoko je tretirana i informacija o posjeti predstavnika Sabora Hrvatske, mada gledaoci ostaju uskraćeni za razloge posjete.

U sredini dnevnika dolaze teme koje su od životnog značaja za građane: u Maglaju djeca još nisu krenula u škole, poljoprivrednici najavljuju štrajk, posljedice poplava na poljoprivredu, radnička prava i problemi fabrike Dita Tuzla.

U prilogu o posljedicama poplava na poljoprivredu emitovana je i izjava jednog stočara koji kaže da ako ne dobije podsticaj ove godine, morat će ubijati stoku. Zabrinjavajuća izjava od koje se mogla napraviti cijela emisija, a ne samo prilog, ovdje je iskorištena samo kao kratka slika.

Priča o problemu Dita Tuzle korektno je napravljena, ali su novinari zaboravili podsjetiti na februar i pobunu koja je krenula od nezadovoljnih radnika baš ove tvornice. U prilogu radnici najavljuju novu pobunu, zbog čega je bilo važno napraviti poveznicu i podsjetiti na to šta se postiglo prije nekoliko mjeseci.

I ovaj dnevnik prošao je bez predizbornih tema i informacija.

Plus dana

Emitovanje priloga o podsticajima u poljoprivredi i problemima za školarce u Maglaju.

Minus dana

U drugoj polovini dnevnika bespotrebno mnogo vremena dato je blogu otpravnika poslova Američke ambasade u BiH koji je, ponovo, kritikovao lokalne vlasti. Spiker je pročitao kompletan tekst, koji nije kratak, a to je ilustrovano slikom bloga na kojoj se pojedini dijelovi povremeno uvećavaju, što svakako nije televizijska forma.

KOMPARATIVNA ANALIZA

Dvije stvari uočljive su na osnovu gledanja ova dva dnevnika. Prvo, teško je razlučiti kojim kriterijima su se vodili urednici pri odabiru važnosti vijesti. Zašto je informacija o suđenju teroristima u Belgiji bitnija za ovdašnju javnost od informacije o vandalskom činu u Zemaljskom muzeju? Ili, zašto blog stranog diplomate zaslužuje da bude pročitan u cijelosti?

Drugi problem je nekorištenje, ili nepoznavanje, tehnika data novinarstva kojim bi se neke od tema, kroz prikaz statističkih podataka i egzaktnih brojeva, mogle bolje prikazati i tako približiti gledaocima. Data novinarstvo je relativno nova grana, ali je ipak dovoljno dugo u upotrebi da su i naši javni servisi mogli početi više da ga koriste. Novinari u BiH imaju priliku proći obuke za ovu vrstu izvještavanja.

analiziraj.ba