Mesićev plan za BiH izazvao paniku: Tranzicijski dobitnici gube svoju državu
Povezani članci
Očigledno je da EU, ne želi radikalnije promjene u BiH, te se time svrstava uz korumpirane političke elite u BiH, koje štite dvadesetogodišnju pljačku tranzicijskih dobitnika. Promjene žele samo građani koji su na rubu gladi, ne vjerujući više nikome, ni međunarodnoj zajednici, ni brojnim obećanjima odnarođene kleptokratsko-klero-nacionalističke vlasti. Građani BiH pozdravili su prijedlog gospodina Mesića koji je ponudio ideju o mogućem racionalnijem uređenju BiH kao države, svjesni da je dug proces koji je pred njima ali koji je ipak počeo.
Piše: Predrag Blagovčanin
Posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ, predsjednik R Hrvatske u dva mandata, Stjepan Mesić na predavanju u Mostaru u organizaciji portala Tačno.net i Centra za kritičko mišljenje predstavio je plan širih ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice koje bi za cilj imale formiranje građanske države kroz stvaranje više multinacionalnih kantona sa centralnom državnom vlasti u kojoj bi bila osigurana ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.
O mogućnostima ustavnih reformi, novom unutarnjem ustrojstvu BIH i ulozi međunarodne zajednice razgovarali smo sa ekspertom za evropski regionalizam doc.dr. Elmirom Sadikovićem sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
doc.dr. Sadiković
Doc.dr. Sadiković govoreći o mogućnostima regionalizacije i unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine istakao je da su skoro sve evropske države još sedamdesetih godina prošlog vijeka uspostavile regionalne razine vlasti te da proces regionalizacije u državama koje su članice EU još uvijek traje.
„U Hrvatskoj upravo traju zahtjevi za smanjenje broja županija jer ih ima previše, neprirodne su cjeline i puno koštaju. Hrvatska je već uspostavila dvije statističke regije Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Međutim kada govorimo o Bosni i Hercegovini pitanje teritorijalnog ustrojstva Bosne i Hercegovine je i najsloženije političko pitanje. Za Bosnu i Hercegovinu najoptimalnije rješenje, na osnovu stotina analiza je formiranje četiri makroregionalne cjeline sa sjedištima u Banja Luci, Mostaru, Tuzli i Sarajevu. Te regije bi bile multietničke ali bi morali u potpunosti zanemariti kantonalne i entitetske granice“.
Sadiković smatra da bi takav model regionalizacije Bosni i Hercegovini donio smanjenje troškova te stvaranje uslova za razvoj ekonomije i privrede. Tako da bi umjesto dosadašnih deset kantonalnih, dvije entitetske, državnu vladu i distrikt Brčko imali znatno manju administraciju.
„Po nekim proračunima kada uzmemo broj stanovnika Njemačke i BIH, srazmjerno broju stanovnika Njemačka bi morala imati oko 8.000 ministara, naravno kad bi imala ovakvo unutrašnje uređenje kakvo mi imamo. U takvom uređenju nema prostora kako bi se ekonomija i privreda razvila. Također postoji još jedan problem. Mi imamo nepriprodne podjele kada posmatramo entitete. Recimo R. Srpska, tačnije istočni dio ovog entiteta nužno mora zaostajati za ostalim dijelovima teritorije jer logično je da je Trebinje bliže Mostaru i Dubrovniku nego Sarajevu ili Banja Luci. I to je Evropa davno shvatila. Naprimjer Frajburg nije oslonjen na Berlin nego na Francusku i Švicarsku. Naravno pored smanjenja administaracije dobili bi i mnogo funkcionalniji politički sistem. Te regije bile bi kompaktibilne regionalnoj politici Evropske unije što otvara vrata korištenja značajnih materijanih sredstava iz raznih fondova“.
Govoreći o mogućnosti regionalizacije i promjena unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine Sadiković ističe da u Bosni i Hercegovini ne postoji politički koncenzus u kojem se smjeru Bosna i Hercegovina treba kretati kao ni dovoljna politička volja da bi se prijedlozi koje je Stjepan Mesić predložio realizirali.
„Predstavnici R. Srpske kao i političke snage unutar Federacije nisu u ovom trenutku spremne na ovakvo unutrašnje uređenje. Vidimo da i u Federaciji predstavnici bošnjačkih i hrvatskih stranaka ne mogu da postignu koncenzus oko unutrašnjeg uređenja Federacije“.
Novi preustroj Federacije i mogućnost stvaranja trećeg entiteta kojeg zagovaraju predstavnici političkih partija sa hrvatskim predznakom doc.dr. Sadiković ne vidi kao rješenje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini.
„Taj temeljni pristup na kojem je formirano unutrašnje uređenje BIH da se teritorija podudara sa etničkim granicama očigledno nije ključ rješenja. Tako države ne funkcioniraju. Uostalom, koji prostor bi obuhvatio taj treći entitet. Postavlja se pitanje šta je sa Hrvatima u Srednjoj Bosni, šta u Posavini šta u Orašju? Ukoliko bi se uspostavio neki treći entitet on bi neminovno doveo do velikih migracija stanovništva. Hrvati bi išli u svoj entitet, Bošnjaci u svoj, Srbi u svoj. Ta situacija bi za BIH bila kontraproduktivna. Princip federalizacije sa tri etničke jedince bi neminovno doveo do sukoba isto kao što bi koncept unitarne države doveo do sukoba. Mislim da bi ovaj princip sa četiri jedinice bio optimalan za Bosnu i Hercegovinu“.
Elmir Sadiković za tačno.net prokomentarisao je i sadašnju ulogu međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini kao i mogućnost revizije Daytonskog mirovnog sporazuma pod pokroviteljstvom međunarodnih faktora.
„Međunarodna zajednica je svjesno negdje od 2008-2009 godine odustala od nametanja odluka i potpuno je pasivna. Da li je to dio strategije da se vidi mogu li se unutar BIH postaviti odnosi kako bi država funkcionisala sama po sebi? Mislim da međunarodna zajednica ovdje više neće intervenirati obzirom da ima sada ima većih problema u Evropi. Nažalost jedini koji ne gube u ovakvoj situaciji su političke elite kojima svakako ne bi odgovaralo stvaranje pravne države”
Srebrenka Viđen profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu smatra da sve promjene sadašnjeg ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine moraju doći od bosanskohercegovačkih građana i političkih faktora koji ih zastupaju.
„Računajući na neki predhodni anganžman gosp. Mesića spram Bosne i Hercegovine sigurno da je ta ideja inspirisana prevashodno prevazilaženjem očito sve većeg gliba u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi, ali ja zaista mislim da i ta dobronamjerna ideja uslovno govoreći nažalost ne može polučiti nekim konkretnim i brzim rješenjem. Prosto zbog toga što u Bosni i Hercegovini su građani ti koji bi trebali da da o tome odluče. U građanima treba sazrijeti ta svijest o neophodnosti približavanja, a ne udaljavanja stavova. Po meni to je osnov. Dakle jedna matrica koju mi danas nažalost nemamo predstavlja preduslov da bi se išlo u neke radikalnije, dublje rezove političkog tkiva Bosne i Hercegovine“.
prof.dr. Srebrenka Viđen
Prof. dr. Srebrenka Viđen ističe da prijedlozi koje je iznio gosp. Mesić predstavljaju dobru namjeru jer ne podrazumijevaju strogu etničku podjelu Bosne i Hercegovine nego naprotiv zagovaraju onu heterogenost koja i jeste obilježje Bosne i Hercegovine. Međutim prof.dr. Srebrenka Viđen smatra da je dosta vremena prošlo u ovim okvirima te da će promjene unutrašnje strukture BIH dosta teško ići u ovim uslovima.
Bivši visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch i stručnjak za Balkan Christophe Solioz smatraju kako je potrebna kompletna izmjena Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je, kako kažu, stvorio prekompleksan ustav. “Kompletna ispravka Dejtonskog sporazuma je neizbježna. To je postalo više nego očigledno, da je reforma pretjerano kompleksnog ustava imperativ, sa jasnim ciljem uspostavljanja funkcionalne institucionalne arhitekture koja će ojačati glavne kapacitete države i uvesti pametan oblik decentralizacije na nivou regija koje moraju biti kreirane”, smatraju dvojica poznavalaca prilika u BiH. Dodaju kako je potrebno da se ukinu entiteti, jer su se pokazali štetnim po napredak zemlje. Isto tako, napominju kako je potrebno ukinuti i kantone u Federaciji BiH.
“To bi značilo u konačnici kraj podjele zemlje na dva entiteta, jer su se oba entiteta pokazali nefunkcionalnim i tromim. Također bi bilo ukinuto i svih deset kantona u Federaciji BiH, koja je u krizi još od 2003. godine”, smatraju Petritsch i Solioz.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schwarz-Schilling pozdravio je jasnu i otvorenu poruku bivšeg hrvatskog predsjednika. On je izrazio “solidarnost s analizom i zaključcima o sprječavanju nove katastrofe za stanovništvo ove napaćene zemlje“.
“Kao odgovornim građanima cjelokupne države Bosne i Hercegovine, Mesić je objasnio hrvatskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini, kao i Hrvatima u Hrvatskoj, kao najbitnijem susjedu Bosne i Hercegovine, da u ovom važnom trenutku oni moraju odigrati posebnu historijsku ulogu. Schwarz-Schilling je dodao, da je ovo poziv na buđenje međunarodne zajednice, posebno Evropske unije i Savezne Republike Njemačke, da konačno opravda historijsku odgovornost koju snosi kao supotpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i pomogne Bosni i Hercegovini da pronađe izlaz iz ove teške situacije”, saopćeno je iz Ureda Schwarza- Schillinga.
Međutim, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poručio je da neće biti nikakvog Dejtona dva, niti on može biti organizovan u postojećoj konstelaciji međunarodnih odnosa. Dodik je rekao da je “osnovni problem” to što Dejtonski mirovni sporazm nije spoveden, već je odmah rušen. “Osnovni problem je što nikad nije sprovedeno ono što je navedeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu, nego je počelo da se ruši ono što je napisano. Krivicu za nefunkcionisanje snosi isključivo međunarodni faktor, koji je pokušao da pravi iluzije o BiH, a ta iluzija se neprestano ruši i zato sada svi pokušavaju da naprave neki dogovor o tome”, rekao je Dodik.
On je dodao da strana podrška raznim okupljanjima građana i zahtjevi za uspostavljanje novog ustavnog poretka ukazuju da je riječ o sinhronizovanoj akciji.
“Niko ovde ne sme da bude naivan ni da zapostavi koordiniranost te vrste”, rekao je Dodik i dodao da je očigledno da pozivi na “Dejton 2” crpe snagu iz jednog centra, koji je osmislio te aktivnosti.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, u intervjuu za klix.ba, naglasio je: „Mesić nudi dobro rješenje, ono je na liniji ranijih prijedloga SDA, dakle evropskih regija unutar BiH koje bi prevazišle entitetsku podjelu. Čović i Raguž tvrde da federalizacija ne znači novu podjelu, već obratno, ujedinjavanje, spajanje postojećih kantona. Može se o svemu razgovarati, ali se mora ići naprijed, ka racionalnijoj strukturi vlasti koja garantuje jednakost ljudi pred zakonom, efikasniju zaštitu individualnih i etničkih prava. Sigurno nećemo ići unazad, neće biti nikakvih teritorijalnih reorganizacija u kojima bi se nastavili stvarati prostori na kojima jedna etnička grupa dominira nad druge dvije kako je to sada slučaj u Republici Srpskoj.“
Očigledno je da EU, ne želi radikalnije promjene u BiH, te se time svrstava uz korumpirane političke elite u BiH, koje štite dvadesetogodišnju pljačku tranzicijskih dobitnika. Promjene žele samo građani koji su na rubu gladi, ne vjerujući više nikome, ni međunarodnoj zajednici, ni brojnim obećanjima odnarođene kleptokratsko-klero-nacionalističke vlasti. Građani BiH pozdravili su prijedlog gospodina Mesića koji je ponudio ideju o mogućem racionalnijem uređenju BiH kao države, svjesni da je dug proces koji je pred njima ali koji je ipak počeo.