KUTAK ZA PROPAGANDNI TRENUTAK

Povezani članci

• BORO KONTIĆ: RADIO JE BIO MOJA VELIKA PRIČA. OD NJE NIJE OSTALO NIŠTA!
• Tomislav Jakić: POVIJEST I POLITIKA
• Dodik pozvan na saslušanje u Tužilaštvo BiH zbog referenduma
• Koja bi nacionalnost stolica bila dobra?
• Tomislav Jakić: Treba li desnici šminka?
• Cafe Nostalgija: Jajce, na ruševinama utopije

Predizborna kampanja u medijima često prevazilazi termine plaćenih oglasa, pa se javlja i kao sastavni dio informativnog programa koji bi trebao biti neutralan, a biva pretrpan „pozitivnim pričama“ u kojima se svaki postupak aktuelnih vlasti predstavlja kao uspjeh

Piše: Amila Kahrović Posavljak, analiziraj.ba

Radio Republike Srpske: Referendum i ostali uspjesi vlasti

5. − 7. septembar 2016.

SAMO VLAST MOŽE DA PRIČA: Centralna informativna emisija Radija RS-a (Dnevnik u 16 časova) konstantno je svedena na priču o aktivnostima vlasti, posebno glede referenduma o Danu RS-a. Pri tome su jedini sugovornici predstavnici vlasti. Opozicija, nevladine organizacije ili neovisni analitičari nisu ni na koji način uključeni u priče. Tako su 5. septembra u prilogu o referendumu, odnosno aktivnostima Odbora za ustavna pitanja NSRS-a jedini sugovornici bili Milorad Dodik i Rajko Kuzmanović. Prilog je sveden na ponavljanje stavova vlasti da se u referendumu, zapravo, radi o odbrani interesa RS-a i da odluka Ustavnog suda BiH predstavlja rušenje legaliteta ovog entiteta.

DRAMATIČNO UNIŠTAVANJE PLAKATA: I kada su u pitanju teme koje nemaju veze s referendumom, Radio RS-a se postavio kao stranački servis SNSD-a. Tako je jedna od vijesti bila da je policija u Gacku privela osobe koje su uništavale predizborne plakate SNSD-a. Stvar je predstavljena toliko dramatičnom da su u prilogu sugovornici Milinko Milidrag iz SNSD-a Gacko, Žarko Laketa, načelnik CJB-a Trebinje, te Milan Radmilović, načelnik opštine Gacko.

KO O ČEMU…: I u Dnevniku Radija RS-a 6. septembra 2016. glavna vijest je bila referendum. No, opet u prilogu nije bilo propitivanja stavova niti sugovornika mimo vlasti (Milorada Dodika i Nedjeljka Čubrilovića). Osim toga, u jednoj od vijesti je rečeno da je vlast RS-a opredijeljena za „nastavak saradnje s MMF-om i Svjetskom bankom“, kao da se radi o nekom zajedničkom projektu, a ne vrlo opasnom zaduživanju.

PLANIRANA DINAMIKA: Jedna od predizbornih tema su infrastrukturni projekti. Radio RS-a je u Dnevniku 6. septembra 2016. imao priču o „kapitalnim infrastrukturnim projektima“ u Prijedoru. Poseban prilog je posvećen činjenici da se radovi na mostu u Cerovici i asfaltiranju lokalnih puteva na području Stanara odvijaju planiranom dinamikom. Pri tome je bilo govora i o asfaltiranju 26 putnih pravaca u 13 sela, a novinari su se pohvalili i time kako će se na stotinu putnih pravaca nasuti oko 140 kilometara makadama, da „petogodišnja strategija razvoja“ podrazumijeva uređenje svih lokalnih kategorisanih puteva na području Stanara, da bi svi građani trebali biti priključeni na vodovod te da počinje izgradnja javne rasvjete, što je jedan od načina da se građani pozovu da glasaju za akuelnu vlast na lokalnim izborima.

U Dnevniku 7. septembra 2016. jedna od vijesti je bila da se radovi na sjevernom krilu UKC-a Banja Luka odvijaju planiranom dinamikom. Po čemu je odvijanje radova planiranom dinamikom zaslužilo da bude vijest u centralnoj informativnoj emisiji?

Radio FBiH: Neupitan napredak na Evropskom putu

5. − 7. septembar 2016.

FAMOZNI NAPREDAK NA EVROPSKOM PUTU: Na sličan način „uspjehe vlasti“ su slavili i na Radiju Federacije BiH. Tako je 5. septembra 2016. u centralnoj informativnoj emisiji (Vijesti u 5) bio izvještaj o posjeti Denisa Zvizdića Bruxellesu i o tome da su Johannes Hahn i Federica Mogherini pohvalili napredak u BiH. Preciznije: parafiranje SSP-a, objavljivanje rezultata popisa stanovništva i provođenje reformske agende. Istaknuto je i da je Zvizdić izrazio očekivanje da će aplikacija biti prihvaćena 20. septembra te da mu je Hahn čestitao na tome. U puštenim izjavama se ne čuje nikakva čestitka. Osim toga, budući da se radi o izvještaju iz Bruxellesa, novinari su trebali reći više o tome da li su tamo spomenuti problemi s kojima se BiH susreće (osim referenduma), ili, pak, o onome što vlasti nisu ispunile, a trebale su. Tek bi se tada izvještaj mogao smatrati objektivnim. Ako bi se dodalo još i nešto o tome kako je vlast doprinijela generiranju problema, bila bi riječ o kritičkoj priči. Ostale političke teme su bile korektno koncipirane.

USPJESI U OTVARANJU ŠKOLA: Ipak, novinari nisu propustili priliku da naprave priču o otvaranju osnovnih škola u Bočinji i Lovnici kod Zavidovića. Akcent je bio na angažmanu ZDK-a i Federacije BiH, a sugovornici su bili Elvira Dilberović, ministrica obrazovanja i nauke FBiH, i Miralem Galijašević, premijer ZDK-a. Prilog je koncipiran kao priča o uspjehu vlasti. Izostala su pitanja zašto škole nisu napravljene, odnosno, rekonstruirane do sada, zašto u Bočinji ima samo 13 osnovaca i kakvi su ukupni uvjeti te djece za školovanje.

NESPORAZUM ILI KRIZA: U centralnoj informativnoj emisiji 6. septembra 2016. Federalni radio je izvijestio o „maratonskom sastanku“ predstavnika koalicije SDA-HDZ-SBB na kojem će, ako je vjerovati novinarima, biti riječi o „nesporazumu“ SDA i HDZ-a o izmjenama Zakona o igrama na sreću. „Nesporazum“ ovdje funkcionira kao eufemizam za ozbiljnu političku krizu zbog koje vlast u FBiH ne funkcionira kako bi trebalo. I dan kasnije je u centralnoj informativnoj emisiji sastanak lidera SDA-HDZ-SBB bio jedna od tema, a prenesene su i njihove izjave.

Da se prilozi mogu uraditi s barem minimalnim kritičkim otklonom svjedoči prilog od 7. septembra 2016. u kojem se govori o aranžmanu MMF-a i BiH pa se spominje sadržaj pisma namjere i u njemu sadržane privatizacije, što se „građanima servira na kašičicu“. Sugovornici su entitetski premijeri i savjetnik federalnog premijera te se na kraju, ipak, stječe dojam da „bez obzira na rasprodaju“ ovo jeste pozitivna vijest.

PRESELILI NA AHIRET, ALI REDOVNI NA IZBORIMA: U centralnim informativnim emisijama Radija RS-a i Federalnog radija problem je da se sve predstavlja kao uspjeh vlasti i što su sugovornici gotovo isključivo ljudi na vlasti. U prilogu Radija FBiH o problematici mrtvih na biračkim spiskovima (6. septembra 2016.), koji je dobro napravljen jer je priča pomaknuta iz Sarajeva u Stolac i sugovornici nisu na vlasti, novinarka je napomenula slušateljstvu kako „ljudi svakodnevno sele na ahiret“, ali i dalje glasaju?!

BH Radio 1: U službi javnosti, a ne vlasti

5. − 7. septembar 2016.

Da javni servis ne mora biti servis vlasti dokazao je BHR1, u čijim centralnim informativnim emisijama nije bilo vijesti koje se mogu shvatiti kao predizborna kampanja. Vijesti su uglavnom koncipirane kao puko prenošenje informacije. Nekada uz vrlo značajan i sadržajan kritički otklon. Primjer je izvještaj od 6. septembra 2016. o sastanku SDA-HDZ-SBB koji je koncipiran tako da su sugovornici bili učesnici sastanka, potom opozicija (DF), te na kraju politički analitičari. Pri tome, pobrojani su svi problemi s kojima se FBiH susreće zahvaljujući (ne)funkcioniranju spomenute koalicije.