FTV I BHT1: FAŠISTIČKI GRAFITI I ANTIFAŠISTIČKE PJESME – KOGA TO JOŠ ZANIMA?

Povezani članci

• Stari će vječno živjeti!
• Bilježnica Robija K.: Sodoma i korona
• Zašto Hrvatska ignorira žene koje su silovali vojnici HVO-a?
• Stjepan Mesić: Glupost izmještanja ili izmještanje gluposti
• O Bože Uskrs / Vaskrs je, a ja nisam sa Bosancima i Hercegovcima koje volim
• Zija Dizdarević: Građanin na nišanu generala

Oba javna servisa imala su ove sedmice priloge koji su se doticali važnih pitanja i tema od općeg značaja. Nažalost, isto tako ponovo su propustili priliku postaviti brojna pitanja koja bi pomogla javnosti da bude bolje informisana o onom što se dešava, naročito na ekonomskom i političkom planu

Piše: Nidžara Ahmetašević, analiziraj.ba

FTV: NA MOMENTE PROFESIONALNO I KVALITETNO

30. juni – 07. juli 2015.

DETALJNO I PROFESIONALNO: FTV je ove sedmice posvetila dosta prostora informaciji da je tužilaštvo otvorilo istragu protiv ministrice odbrane Marine Pendeš. Novinar Nedim Hasić je detaljno informisao o aferi, imao kompetentne sagovornike, zastupljene sve strane. Jednako profesionalan i informativan bio je prilog Hasana Gabeleemitovan 2. jula o povratnicima u rogatičkom selu Kukavice, do kojeg ne dolazi javni prevoz, a dio kuća nema struju.

PROTOKOLI, PROTOKOLI: Istovremeno, ponovo su gledaocima čitana saopćenja raznih institucija, te su nas izvještavali o protokolarnim aktivnostima dužnosnika, stranih i domaćih. Samo jedan od primjera je prilog o prijemu u Američkoj ambasadi povodom 4. jula (emitovan u dnevniku 1. jula, uredio Darjan Babić). Zaista, teško je naći objašnjenje zašto je to od javnog značaja u BiH?

100 DANA RADIM I PREKO FTV-a SE HVALIM : Nedostajalo je pitanja i odgovora u prilogu o 100 dana Vlade Kantona Sarajevo. Saznali smo kako Vlada vidi svoju učinkovitost (izgleda da su odlično radili, a za sve što nije valjalo krivi su neki drugi), bez postavljenih pitanja, bez mišljenja neovisnih analitičara, nevladinog sektora… (uredioRasim Borčak). Ovakav prilog kao da je sastavljen u uredu za odnose sa medijima Vlade Kantona Sarajevo.

KO JOŠ MARI ZA OBRAZOVANJE? Isto tako smo ostali bez informacije više u izvještaju sa konferencije o visokom obrazovanju koju je organizovalo Vijeće Evrope. Uz to, prilog u kojem se govori o rezultatima istraživanja, a prema kojima nam je obrazovni sistem zastario, proizvodimo suvišne kadrove, reforme su propale, emitovan je tek u 21. minuti, pri kraju dnevnika, i bio je vrlo površan, tek u formi izvještaja sa konferencije, a ne teme za centralnu informativnu emisiju (6. juli, uredila Amra Zaklan).

ŠTA NOVINARI NE VIDE? Zanimljivo je bilo gledati prilog Danijele Danojlić 5. jula sa obilježavanja Dana borca na Kozari. Novinarka nas nije informisala da je skup bio sve samo ne antifašistički, ispolitizovan do krajnjih granica, te da se desio incident kada je policija udaljila grupu antifašista koji su pjevali partizanske pjesme, da su se na štandovima mogle kupiti majice sa likom haških optuženika… Ustvari, nejasno je o čemu je bio prilog novinarke Danojlić ako nije sve ovo ni spomenula, a nije. U istom dnevniku, informacija da je Mostar osvanuo prekriven fašističkim grafitima tretirana je tek kroz saopćenje MUP-a, i posvećeno joj je minimalno vremena (uredila Azra Pašukan).

MINUS SEDMICE

Korištenje termina “županija” koji ne bi trebali koristiti.

PLUS SEDMICE

Prilozi Hasana Gabele i Nedima Hasića.

OCJENA 1

BHT: PREOPŠIRNI PRILOZI BEZ SUŠTINSKIH INFORMACIJA

30. juni – 07. juli 2015.

MORA SE ŽIVJETI, A DA NE MORA…Gledaoci BHT1 su ove sedmice (5. jula, uredila Svjetlana Vučetić) mogli saznati da je Bosansko Grahovo polumrtav grad u kojem se stanovnici godinama pokušavaju osloboditi načelnika, ali bez uspjeha. Pokušavaju skrenuti i pažnju nadležnih na lošu situaciju u gradu, ali im ni to ne uspijeva. U anketi na ulicama Bosanskog Grahova, novinar Frano Mioč nalazi odlične sagovornike, uključujući i gospođu koja kaže “mora se živjeti, a da ne mora…” Mioč je, profesionalno, ne samo ukazao na žalbe građana nego dao priliku i načelniku da odgovori na njih, te mu postavio relevantna pitanja o stanju u gradu.

ZAKAŠNJELE PROGNOZE: No, ako ste to veče čekali da čujete vijest o rezultatima grčkog referenduma, vjerovatno jedan od najvažnijih događaja tog dana u svijetu, niste to dočekali. Dnevnik jeste otvoren ovom temom, ali umjesto da nam saopće preliminarne rezultate referenduma, koji su bili poznati u tom trenutku, urednica Svjetlana Vučetić se odlučila na javljanje putem Skypea dopisnika RTS-a iz Atine. Pritom, on nije na ulicama Atine, gdje su se građani počeli okupljati i čekati rezultate referenduma, nego se javlja iz svog stana i zvuči kao da tog dana nosa nije promolio vani. Dopisnik izgovara i apsurdnu rečenicu kako nijedna policija svijeta u tom trenutku ne bi “spasila glavu” njemačkom ministru finansija ako bi došao u Grčku. To je prejaka tvrdnja i ničim argumentovana. Novinarka još pita može li se prognozirati rezultat, on odgovara da su sva predviđanja bila da će pobijediti “ne”, ali i ako se to desi, da neće biti ubjedljivo. U međuvremenu, u svim drugim medijima već se znalo koja je opcija pobijedila. Ubjedljivo. Na kraju, nismo saznali vijest dana iako je prilog zauzeo prvih 10 minuta dnevnika.

ŠTA SU PRIORITETI? Iako je Grčka bila važna vijest toga dana, prednost je ipak trebalo dati domaćim aktuelnostima. Kao, naprimjer, informaciji iz Mostara o nacističkim grafitima, ili o legitimisanju grupe građana koja je pjevala partizanske pjesme tokom obilježavanja datuma bitnog za antifašistiku borbu na Kozari.

PREDANI ISTRAŽIVAČKI RAD: Iz dnevnika ove sedmice vrijedi izdvojiti i prilog Anela Nurkovića i Zorice Vujmilović o prijedlozima za promjenu stope PDV-a. Novinari su se potrudili da istraže kakve mogu biti posljedice, te da nam predstave mišljenja nadležnih institucija, domaćih i stranih, i analitičara (uredio Nikola Marković, 30. juni). Jednako je zanimljiv bio prilog Amine Ahmetović (3. juli, uredila Adisa Dedić Kološ) o grčkom scenariju u BiH. Emitovan je i zanimljiv stav stručnjaka koji je pozvao vlasti da formiraju krizni štab kako bi se izbjegla katastrofa.

PATETIKA UMJESTO NOVIH INFORMACIJA: Tema 20. godišnjice genocida u Srebrenici dominirala je ove sedmice i dnevnicima BHT1. Malo novog smo saznali u ovim blokovima, kojima su nerijetko dominirala politička pitanja i problemi. Dana 4. jula, urednica Svjetlana Vučetić odlučila je dnevnik početi blokom sa informacijama o komemoracijama, te je emitovan prilog iz Bratunca, gdje je taj dan obilježeno stradanje civila. Marko Divkovićizvještava nas sa groblja, gdje razgovara sa članovima porodica stradalih i govori o zločinima počinjenim tokom rata. No, vrlo je problematičan u mnogo elemenata, uključujući montažu. Pored ostalog, prilog završava slikom djece, vrlo male djece, koja stoje nad grobovima sa upaljenim svijećama. To je potencijalno zloupotreba djece u svrhe širenja jedne političke ideje, ili u najmanju ruku patetika kojoj nema mjesta u informativnim emisijama. Pritom, da bi prikazali lice maloljetnika, novinari moraju imati odobrenje koje su potpisali roditelji, te se nadamo da su se toga sjetili i urednica i novinar.

MINUS SEDMICE

Dnevnici BHT1 (kao i dnevnici FTV-a) često sadrže priloge koji  traju i do pet minuta, a nekada i više, mada po svim pravilima ne bi trebali preći dvije i po minute. Što je najgore, iako zauzimaju više vremena nego bi trebali, često na kraju ne uspijemo dobiti sve željene informacije.

PLUS SEDMICE

Prilog Frane Mioča iz Bosanskog Grahova.

OCJENA 5

UPOREDNA ANALIZA

Prošle sedmice BiH je posjetila ambasadorica OSCE-a za Slobodu medija Dunja Mijatović. Njenoj posjeti, razlozima posjete prije svega, te rezultatima sastanaka sa ovdašnjim liderima, javni servisi posvetili su minimalno vremena. Tako je FTV emitovala kratku informaciju o tome na kraju dnevnika 2. jula (uredila Amra Zaklan), dok urednici centralnih informativnih emisija BHT1 nisu, izgleda, ni primijetili da se posjeta desila.